IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 03. LISTOPADA 2001. GODINE

IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 03. LISTOPADA 2001. GODINE a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- New York/DJIA 8.950,59 8.836,83 Tokyo/NIKKEI 9.924,23 10.136,56 London/FTSE-100 4.775,70 4.832,30 Frankfurt/DAX 30 4.219,66 4.304,20 -------------------------------------------------- Cijene američkih dionica sinoć su osjetno porasle nakon što je središnja banka SAD-a (Fed) već deveti puta ove godine smanjila kamatne stope kako bi potaknula oporavak gospodarstva. Ulagači su odahnuli nakon što je Fed smanjio ključne kamate za 0,50 postotnih bodova jer bi smanjenje cijene novca trebalo poticajno djelovati na gospodarstvo i burze. Ključnu kamatu na savezne fondove, koja se naplaćuje u međubankarskom kreditiranju, Fed je snizio s 3,0 na 2,50 posto, najnižu razinu od 1962. Diskonta stopa, koju Fed naplaćuje na kredite bankama, smanjena je, pak, s 2,50 na 2,0 posto. Do objave te vijesti na Wall Streetu i drugim američkim burzama trgovalo se uz veliku nervozu. No, nakon smanjenja kamata, cijene dionica naglo su porasle, pa je Wall Street zatvoren s oko 1,3 posto višim cijenama nego dan prije. Dow Jones indeks skočio je, naime, 113 bodova - na 8.950 bodova. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 12 bodova, ili 0,80 posto, te dosegnuo 1.492 boda. Kako se smanjenje kamata u SAD-u očekivalo, jučer su porasle i cijene europskih dionica. FTSE indeks Londonske burze skočio je gotovo jedan posto, ili 46 bodova - na 4.832 boda. To se ponajviše zahvaljuje rastu cijena British Petroleuma za 3,3 posto, te Shella za 2,4 posto, čime su te dionica vratile dio gubitaka od ponedjeljka. Osjetno su poskupile i farmaceutske dionice, dok su zrakoplovnim kompanijama cijene pale. Na vrijednosti su jučer izgubile i dionice medija jer mnogi od njih upozoravaju na pad dobiti, s obzirom da zbog slabljenja gospodarstva diljem svijeta tvrtke manje oglašavaju. I na Frankfurtskoj su burzi cijene dionica jučer porasle, pa je DAX indeks osvojio 1,5 posto, ili 64 boda, dosegnuvši 4.304 boda. Pad cijene dionice Lufthanse, koja je pod pritiskom krize u zrakoplovnom sektoru, amortiziran je oporavkom cijena dionica u bankarskom sektoru, primjerice Deutsche banke. No, danas prije podne proizvođači telekom opreme spustili su vrijednosti burzovnih indeksa. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je 1,17 posto, na 4.775 bodova, a Frankfurtse burze DAX 1,96 posto, na 4.219 bodova. Najava kanadskog Nortela, najvećeg svjetskog proizvođača optičkih kabela, da će otpustiti 30 posto zaposlenih zbog čak 3,6 milijardi dolara gubitka u trećem tromejsečju, pokrenula je lavinu prodaja dionica proizvođača te branše. Među najvećim gubitnicama bile su dionice francuskog Alcatela, finske Nokije i njemačkog Siemensa. Pojeftinile su i dionice automobilske industrije, nakon najave američkog Forda da će drugo tromjesečje zaredom zabilježiti gubitak. Najviše su "nastradale" dionice njemačkog BMW-a. Jutros je ponovno započelo i trgovanje dionicama švicarske zrakoplovne kompanije Swissair, no cijena im je pala čak 96 posto i praktično su bezvrijedne. Većina ostalih europskih zrakoplovnih kompanija zabilježila je također pad cijena dionica. Nakon četiri dana uzastopnog rasta cijena, na Tokijskoj burzi danas je zabilježen njihov pad, jer su se tržišni sudionici odlučili na dobitonosne prodaje. Indeks Nikkei izgubio je 2,09 posto na vrijednosti pa stoji 9.924 boda. Unatoč smanjenju kamata Feda, analitičari drže da će i idućih dana svjetske burze biti vrlo nestabilne. Smatraju da će pozitivan utjecaj smanjenje kamata u SAD-u biti vrlo ograničen jer se ulagači trenutačno najviše plaše moguće eskalacije sukoba na Srednjem istoku. b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00 TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 0,9211 0,9235 0,9172 Euro/JPY 111,27 111,61 110,65 USD/JPY 120,78 121,00 120,46 ------------------------------------------------- Na deviznim je tržištima danas nastavljeno jačanje američke valute prema jenu, unatoč snižavanju američkih kamatnih stopa na najnižu razinu u posljednja gotovo četiri desetljeća. Dolar tako stoji 120,78 jena, a ojačao je i euro, na 111,27 jena. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice poslovnim bankama sada iznosi 2,5 posto godišnje, a diskontna stopa 2,00 posto. Jučerašnja odluka američke središnje banke o snižavanju kamatnih stopa za pola postotnih bodova nije iznenadila devizna tržišta, ali je pripomogla jačanju eura na 0,9211 dolar. Niže kamatne stope, naime, neće više snažno privlačiti inozemne ulagače da ulažu u američke obveznice. No, analitičari zasad sumnjaju u mogućnost daljnjeg oštrijeg porasta tečaja jedinstvene europske valute, budući da izgledi za ekonomskim rastom zemalja euro zone nisu povoljni. A još je prerano za ocjenu hoće li svježi kapital u euro zoni omogućiti dugoročni oporavak zajedničke valute.