VOA 2. X. KINESKA POMOĆ

GLAS AMERIKE - VOA 2. X. 2001. Kina pristala pomoći SAD. Prilog Stephanie Mann. Kineska vlada već dugo vremena pokušava slomiti separatistički pokret u pretežito muslimanskoj regiji Xinjiang, smještenoj u najzapadniji dio Kine. Separatisti su po narodnosti Ujguri, govore turskim jezikom i povremeno organiziraju protukineske prosvjede i bombaške napade na javne ustanove. Zapadne vlade i organizacije za zaštitu ljudskih prava uglavnom su osporavale tvrdnje Pekinga da je riječ o skupinama kriminalaca i terorista, smatrajući ih aktivistima koji prosvjeduju protiv kineske vladavine i kršenja ljudskih prava. Stručnjak za Kinu i profesor političkih znanosti na newyorškom sveučilištu Columbia Andrew Nathan kaže da su obje karakterizacije - i zapadna i kineska - vjerojatno točne. = Neki incidenti u Xinjiangu predstavljaju terorizam po svakom mjerilu - primjerice, eksplozije bombi. Ali jednako tako u Xinjiangu postoji i jak otpor prema kineskoj vlasti koji mi vjerojatno ne bismo nazvali terorizmom. Profesor Nathan izjavljuje da je terorizam u Xinjiangu, kakav god on bio, vrlo mali u usporedbi s nedavnim napadima na New York i Washington. = Kinezi će sigurno ustvrditi da, ukoliko se vodi borba protiv terorizma, onda bi u nju trebalo uključiti i uništenje separatističkih organizacija koje djeluju u Xinjiangu. Stručnjak za Kinu s washingtonskog sveučilišta Georgetown Robert Sutter kaže da Kina drži probleme muslimanskog separatizma tako ozbiljnima da je okupila Rusiju i nekoliko zemalja središnje Azije u novu skupinu - Šangajsku organizaciju za suradnju - s glavnim ciljem uništenja regionalnog terorizma. = Problem je u Kini vrlo jak i oni žele učiniti nešto s tim u vezi. Tu su i dodatni elementi prenošenja problema preko granica, uključujući i izvješća o povezanosti s Osamom bin Ladenom. Prema tome, tu nam je i zajednički problem. A oni imaju zajednički problem s Rusijom i zemljama središnje Azije. Andrew Nathan kaže da će Sjedinjene Države možda trebati izmijeniti svoj stav o različitim skupinama u Kini. Washington se sada sučeljava, kaže on, s osjetljivim pitanjem određivanja tko su teroristi, a tko su aktivisti koji se zalažu za ljudska prava. Temeljno mjerilo koje bi Sjedinjene Države mogle primijeniti, drži profesor Nathan, leži u nasilnom, odnosno nenasilnom djelovanju tih skupina. = U slučaju terorista Washington bi se mogao pridružiti Kini, a aktiviste za ljudska prava bismo mogli držati zaštićenima u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava. Direktor Azijskih studija pri washingtonskoj Zakladi Heritage Larry Wortzel ističe da su ranije američke administracije akcije Kine protiv muslimana u Xinjiangu držale kršenjem ljudskih prava. = To će se, možda, promijeniti, kaže gospodin Wortzel. Mislim da će Sjedinjene Države morati prešutno prihvatiti činjenicu da u Xinjiangu i nekim drugim područjima postoje ljudi koji su odgovorni za prava teroristička djela. Kinezi će takve osobe progoniti još strože, a Sjedinjene Države će, čini mi se, trebati pritom okrenuti pogled na drugu stranu. U sklopu svoje borbe protiv terorizma Kina je pojačala sigurnost uzduž najzapadnije granice u Xinjiangu gdje graniči s Pakistanom i Afganistanom. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da je svrha pojačane vojne prisutnosti osiguravanje mira i stabilnosti. Uz to je Kina je postrožila ograničenja za izdavanje viza turistima i poslovnim ljudima iz zemalja Srednjeg istoka. (VOA)