AP 1. X. RAT PROTIV TERORIZMA MOGAO BI STVORITI NIZ VANJSKOPOLITIČKIH PROBLEMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE ASSOCIATED PRESS 1. X. 2001. Rat protiv terorizma mogao bi stvoriti niz vanjskopolitičkih problema "Slično kao i početni udarac u biljaru koji loptice usmjerava u nepoznatim pravcima, američki rat protiv terorizma mogao bi imati opsežne nenamjerne posljedice. Američki političari svjesni su toga da dok se protiv terorizma nastoje boriti kako najbolje znaju i umiju, mogli bi pokrenuti čitav niz najrazličitijih problema. Postoji rizik da potaknu islamske radikale, možda i to da im se da prevelika moć kojom bi mogli svrgnuti umjerene vlade u arapskom svijetu. Ovo su najočitije posljedice i pomažu objasniti zbog čega Bushova administracija tako pažljivo bira način reagiranja na terorističke napade izvršene 11. rujna. Nestabilni Pakistan, koji podupire tvrdokorni talibanski režim u Afganistanu no surađuje i s SAD-om, u posebnoj je opasnosti. Ako vlast u Pakistanu preuzmu fundamentalističke islamske frakcije, stanje će postati iznimno opasno, kazao je Jim Steinberg, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Clintonom. 'Bili bismo suočeni s naoružanom islamskom nuklearnom državom', rekao je. 'To bi bilo veoma ozbiljna nenamjerna posljedica.' Državni tajnik Colin Powell kazao je kako je uvjeren da će pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf uspjeti riješiti posljedice činjenice da pomaže Amerikancima. 'Ne brinu me njihovi nuklearni programi.' Organiziranje vojne reakcije SAD-a već je potaklo masovni bijeg Afganistanaca preko granica koje su susjedne države već zatvorile, a postoji i strah od nestašice hrane s početkom oštre afganistanske zime. Tu je i rizik pobune u bivšim sovjetskim državama u srednjoj Aziji, gdje Amerika ima prijatelje no gdje se zahuktavaju razmirice u svezi granica i ukorjenjuje ekstremizam. Druga indirektna posljedica, za koju postoji više mogućnosti da završi dobro, jest unaprjeđivanje mira na Srednjem Istoku. Umjerene arapske zemlje obećale su surađivati s SAD-om u kampanji protiv terorizma, no žele da Bushova administracija učini više kako bi Izrael i Palestince ponovno okupila za pregovaračkim stolom. Takve posljedice, i loše i dobre, mogle bi se dogoditi bez obzira na to hoće li vojna racija predvođena SAD-om rezultirati porazom terorističke mreže al- Qaeda i njenog čelnika Osame bin Ladena, koji u Afganistanu djeluje pod zaštitom talibana. 'Sve pomalo nalikuje stolu za biljar kada pokušavate shvatiti što bi se točno moglo dogoditi', kazao je ministar obrane Donald H. Rumsfeld ovog tjedna. (...) No 'konačni rezultat, nadamo se, bit će stanje u kojem će al- Qaeda biti zaustavljena a talibani koji misle kako je korisno štititi teroriste biti ozbiljno poraženi.' SAD je suočen i s teškim odlukama glede sukoba između talibana, koji su odbili zahtjev predsjednika Busha da izruče bin Ladena i koji kontroliraju oko 90 posto stjenovite zemlje, i Sjevernog saveza. Savez bi mogao biti od pomoći pri pronalaženju bin Ladena (...). No Savez ne predstavlja većinsku etničku skupinu u Afganistanu, što bi pobunjenicima otežalo uspostavu kontrole, a tome se protivi i Pakistan. Stvaranje nestabilnosti u pet bivših sovjetskih republika sjeverno od Afganistana moglo bi biti jednako problematično za Ameriku, kazala je Fiona Hill, stručnjakinja za ruska i srednjoazijska pitanja pri 'Brookings Institution'. SAD unaprjeđivanje odnošaja sa zemljama kao što su Uzbekistan i Tadžikistan nije smatrao svojim prioritetom, no ove bi zemlje ipak mogle biti saveznici od ključne važnosti u regiji u kojoj druge države nisu uvijek voljne stati uz Amerikance, kazala je Hill. 'Sama činjenica da ih grupiramo kao 'stanove', što je zaista vrsta omalovažavanja pet veoma složenih zemalja, pokazuje koliko smo im posvetili malo pažnje', rekla je. Te kvazidemokratske države, na čijem bi tlu SAD mogao otpočeti svoju vojnu akciju u Afganistanu, postale su prijateljski raspoložene prema SAD-u posljednjih godina, pa ipak u sve više stožeri ekstremizma i terorizma, kazao je Hill. U ovoj listi mogućih reperkusija zakopana je i prilika za Palestince i Izraelce da uguše nasilje, kazao je Martin Indyk, bivši veleposlanik SAD-a u Izraelu. 'Ako se Palestince počne identificirati s teroristima i onima koji ih kriju, umjesto sa SAD-om i međunarodnom koalicijom protiv terora, postoji opasnost da će palestinsko pitanje biti suočeno s katastrofalnim posljedicama', kazao je Indyk", a prenosi Deb Reichmann.