RDW 27. IX. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 27. IX. 2001. Pregled tiska Rasprava Bundestaga o državnom proračunu je tema je koja prevladava komentarima njemačkih novina. S obzirom na parlamentarni spor do kojeg je došlo, 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' zaključuje da pod nesretnijom zvijezdom nije stajala još ni jedna rasprava o državnom proračunu u ujedinjenoj Njemačkoj. Ovoga puta prožimaju se tri negativna čimbenika: kancelar se boji za većinu u svojoj vladi, gospodarstvo se nalazi u padu, a zapadnu civilizaciju ugrožava terorizam. Iz tih razloga logično da je Schroeder to pokušao objasniti događajima od 11. rujna. On to nije učinio izravno, ali na njemu se mogla primijetiti nada da će građani to učiniti sami. Tu se skriva samoobmana. Jer njemačko gospodarstvo nije uzdrmano samo terorističkim napadima u Americi, nego već od ožujka 2000. kada se šareni balon nade u 'novo gospodarstvo' počeo ispuhivati, komentira FAZ. Gospodarski duesseldorfski dnevnik 'Handelsblatt' bilježi da pred njemačkom politikom stoji, prema viđenju saveznog ministra za financije Hansa Eichela, nova velika zadaća: suzbijanje terorizma. Ali u Berlinu se ne osjeća temeljita promjena stavova. Državni izdatci za sigurnosna tijela rastu, što povisuje porez. Državni proračun za 2002. nasuprot tome ostaje netaknut. Upravo podsjećanjem na posljedice terorističkih napada na savezne financije, vlada može od različitih interesnih skupina zahtijevati žrtve i time se pobrinuti za prestrukturiranje državnog proračuna, primjećuje 'Handelsblatt'. Druga tema kojoj današnji njemački tisak posvećuje pozornost je jučerašnji susret izraelskog ministra vanjskih poslova Shimona Peresa i palestinskog predsjednika Jasera Arafata. 'Dresdner Neuesten Nachrichten' piše da se mjesecima duga politička apstinencija od političke pozornice Bliskog istoka privodi kraju. Drugim riječima: pritisak na izraelskog šefa vlade da se konačno uspostave razgovori s palestinskim šefom Arafatom, doveo je je do uspjeha. Nakon ubojitih napada u Americi, Sharon vjeruje da je dobio dopuštenje od Washingtona da ciljano ukloni osumnjičene teroriste. Pogreška, konstatira list. Na istu temu osvrće se i 'Stuttgarter Nachrichten' koji procjenjuje da su teroristički napadi na SAD pomaknuli i koordinate na Bliskom istoku. Staložena reakcija Washingtona na šok od 11. rujna stavila je Sharona i njegovu politiku pod međunarodni pritisak. U vremenu kad se u svijetu zbližavaju vlade i ljudi različitih kultura i vjera nema mjesta sebičnim interesima. To sada mora osjetiti i Sharon. Susret Peresa i Arafata na židovski 'Dan pomirbe - Jom Kipur' mogao bi otkriti put prema normalnom stanju u nategnutoj atmosferi, optimističan je komentator lista 'Stuttgarter Nachrichten'. Daljnja tema na koju se osvrću njemačke novine jest odraz nove misije NATO-a u Makedoniji na njemačku politiku. Na to pitanje osvrće se 'Mitteldeutsche Zeitung' iz Halle-a. Uz sve rizike nova misija u Makedoniji za njemačku Vladu predstavlja stanovit šarm. Mogla bi, naime, prištedjeti Zelene velikog sukoba između pacifizma i vladajuće politike i time stabilizirati koaliciju. Jer za razliku od vojne akcije protiv terorizma, za novu misiju NATO-a u frakcijama Vlade sigurno će biti velika većina. A i Zeleni s time mogu živjeti, budući da misija može poslužiti kao uzor za izbjegavanje vojne akcije, drži Mitteldeutsche Zeitung. Vojnici NATO-A završili su operaciju prikupljanja oružja albanskih pobunjenika u Makedoniji. NATO s pravom slavi uspjeh svoje mirovne misije koja sigurno barem za neko vrijeme znači siguran mir u ovom dijelu Balkana, piše list 'Berliner Zeitung' i nastavlja da je o konačnom miru u Makedoniji još uvijek prerano govoriti. U toj državi je smanjen broj pušaka, ali ipak nije povećana stabilnost. Albanski pobunjenici nisu potpuno razoružani iako žele ostaviti takav dojam. U makedonskim i kosovskim brdima ima još uvijek dosta skladišta koja sadrže dovoljno oružja za otpočinjanje rata što je još uvijek velika opasnost. Međutim i sami Makedonci odugovlače s provedbom ustavnih promjena u korist Albanaca. To je čista izborna borba jer etnički motivirani argumenti donose glasove birača. Prognani Makedonci strahuju od povratka u svoja sela koja je nekada nadzirao KOV, dok se Albanci plaše progona makedonskoga redarstva. Ne postoji alternativa produžetku NATO-ve misije koja bi mogla potrajati i godinama. Jer toliko će i biti potrebno da bi se vratilo povjerenje među ljudima, piše 'Berliner Zeitung'. List 'Franfurter Rundschau' o istoj temi piše da u Makedoniji još uvijek vlada klima nepovjerenja. Kako u takvoj klimi osigurati povratak izbjeglica još uvijek nije jasno. Bez tog povratka NATO se izlaže opasnosti da mu se predbaci kako je pristao na promijenjene granice nastale ratnim djelovanjima. Bez produženja NATO-ove misije i nastavka diplomatskih napora operacija prikupljanja oružja od albanskih pobunjenika bi bila samo zatišje pred novu buru. Još bolje bi bilo kada bi se u novu misiju NATO uključili i ruski vojnici koji bi predstavljali čimbenik smirenja pravoslavnim Makedoncima. Njemačkoj vladi bi sudjelovanje ruskih vojnika u predstojećoj misiji moralo zapravo biti preduvjet na kojem se insistira. Takvo nešto bi sigurno predstavljalo uspjeh njemačke vanjske politike, a svako drugo rješenje bi bilo samo loš kompromis, piše 'Frankfurter Rundschau'. Tema koja zaokuplja njemačke listove jest i posjet ruskog predsjednika Putina Berlinu i izjava kancelara Schroedera da se u svjetlu terorističkih napada na Washington i New York moraju drukčije gledati i zbivanja u Čečeniji. O tome 'Die Welt' citira da je prva žrtva svakog rata istina, kako je izjavio američki senator Johnson 1917. godine kada su SAD ušle u I. svjetski rat. Reakcija njemačkih političara na Putinov govor pred parlamentom njemačke države potvrđuje tu žalosnu činjenicu. Njemački kancelar Schroeder izjavljuje kako se sukob u Čečeniji sada mora izdiferencirano promatrati, a ministar vanjskih poslova Fischer pomagao je izjavom o tome kako se Rusija ima pravo boriti protiv terorizma. To da se u Čečeniji bore i islamske grupacije koje su vojnu izobrazbu prošle u Afganistanu nije jučerašnja vijest. Zapad međutim isto tako dobro zna da se otpor Rusiji u Čečeniji ne može svesti samo na želje za osnivanjem islamske države. Zapad zna da je Moskva u svom prljavom ratu do sada ubila oko 50 tisuća ljudi. Zapadu je dosad u krajnje ciničnom stavu itekako odgovaralo vidjeti da Rusiju zauzetu utvrđivanjem položaja na njenom južnom krilu. Na račun Moskve su upućivani samo papirnati protesti, bez želje da se isprovocira jedna nuklearna sila. Takva praksa mora prestati. Rat u Čečeniji se ne može promatrati kao rat protiv terorista. Cijena za suradnju Rusije u borbi protiv terorizma ne smije biti žrtvovanje istine o Čečeniji, piše 'Die Welt'. 'Neue Osnabruecker Zeitung' analizira Putinove gospodarske razgovore u Njemačkoj. Slika reformski naklonjene liberalne Rusije koju je predsjednik Putin snažno ocrtao u Essenu još je jako udaljena od stvarnosti. Moskovski gost time je želio privući njemačko gospodarstvo za više investicija koje njegova zemlja treba više nego ikada ranije. Ali stanje u Rusiji do sada je djelovalo prije zastrašujuće nego atraktivno. Nije slučajno da su se renomirana njemačka poduzeća u velikom broju naselila u bivše države istočnog bloka, a Rusiju naveliko izbjegavaju. Birokracija i korupcija, kao i do sada zabranjena kupovina tamošnje imovine su odlučujuće prepreke, zaključuje 'Neue Osnabruecker Zeitung'. (RDW)