ZAGREB: U DESET GODINA DEVET KAZNENIH PRIJAVA ZA PARTIZANSKE ZLOČINE

piše: Serđo Obratov ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Zagrebačkom županijskom državnom odvjetništvu u proteklih je desetak godina za ratne zločine koje su u Drugom svjetskom ratu počinili partizani podneseno devet kaznenih prijava, većinom protiv nepoznatih počinitelja.#L# "Sve se prijave provjeravaju, no za sada nema elemenata na osnovu kojih bi zatražili pokretanje istrage", izjavio je Hini zamjenik zagrebačkog Županijskog državnog odvjetnika Ivica Ovčar. Podizanje optužnica za ratne zločine iz Drugoga svjetskog rata, prije svega za one koje su počinili partizani, najavljeno je ovoga tjedna iz Vlade. Ovčar, koji je u županijskom državnom odvjetništvu zadužen za prijave i slučajeve povezane sa zločinima iz Drugoga svjetskog rata, rekao je da je prikupljanje neposrednih dokaza najveći problem s kojim se suočava. "Zbog protoka vremena sve je manje živih neposrednih svjedoka, a oni koji nešto znaju o događajima za vrijeme i nakon rata svjedoci su koji su nešto čuli iz 'treće ruke'." U nedostatku konkretnih dokaza Županijsko državno odvjetništvo za sada nema osnovanu sumnju na temelju koje bi moglo zatražiti sudsku istragu u niti jednom prijavljenom slučaju, rekao je Ovčar. U otkrivanju počinitelja ratnih zločina trebao bi pomoći poseban odjel koji bi unutar ureda za ratne zločine posebno istraživao slučajeve iz Drugoga svjetskog rata, najavljuju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Od devet kaznenih prijava samo su u prijavi udruge Hrvatski domobran iz 1998. imenovani mogući počinitelji zločina. Riječ je o prijavi protiv Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin koji se terete za ratni zločin počinjen nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u siječnju 1943. Tada je, kako stoji u prijavi, pogubljeno najmanje 218 zarobljenih domobrana i ustaša. "Oni su u Sošicama i Samoboru osuđeni na smrtne kazne i trenutno u arhivama tražimo te presude", kazao je Ovčar. Dodao je da je obrađen dio prijave kojom se Bulat i Kufrin terete za ubojstvo poštara Dragutina Oslakovića na Okićkoj poljani 1942., te da iz dostupne dokumentacije i arhivske građe proizlazi da oni u to vrijeme nisu mogli počiniti zločin jer nisu bili na tom području. Protiv nepoznatog počinitelja 1990. je podnesena kaznena prijava zbog zločina u Jazovki. Prošle je godine saslušano 22 svjedoka, no po riječima Ovčara, nitko nije dao značajne podatke koji bi pomogli u rješavanju tog slučaja. Isti je slučaj s dvije prijave zbog zločina na Bleiburgu za koji je Državno odvjetništvo, kako kaže Ovčar, od slovenskih kolega neuspješno tražilo detaljnije informacije. Jednu od prijava u kojoj se kao počinitelj spominje Simo Dubajić podnio je Milan Ilinjić, njemački novinar hrvatskog podrijetla. Saborska komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava je 1992. podnijela kaznenu prijavu, također protiv nepoznatog počinitelja, za zločin u Maceljskoj šumi. U prijavi se tvrdi da je tamo ubijeno oko 2.500 domobrana, 200 ustaša i 1.500 njemačkih vojnika, odnosno da je u logorima Mirkovec, Začertje i Oroslavlje ukupno stradalo 20.000 ljudi. "Neki svjedoci su saslušani, no nitko od njih ne zna koje partizanske postrojbe su bile na tom području", kazao je Ovčar. Komisija je 1995. prijavila nepoznatog počinitelja i za slučaj u Velikom Trgovišću, gdje su, prema tvrdnjama Komisije, u svibnju 1945. partizani pobili 122 osobe, ali se ne kaže jesu li žrtve civili ili vojnici. Nakon pronalaska više ljudskih kostura, 1990. podnesena je prijava i za zločin u Šestinama, odnosno u mjestu Potočani. Prema Ovčarovim riječima, istražni je sudac obavio očevid, a saslušan je i svjedok koji tvrdi da je na tom mjestu osobno pokopao 23 civila i 27 njemačkih vojnika. Svjedok, međutim, nije znao koja je partizanska postrojba bila na tom području. Zagrebačkom Županijskom odvjetništvu podnesena je i prijava za sve partizanske ratne zločine počinjene od 1941. do 1946. Prijavu je prije dvije godine podnio Odbor za hrvatsku istinu i pravdu. Posljednja prijava koja je došla do Ovčara je ona iz 1999., a odnosi se na pronalazak dvaju ljudskih kostura u mjestu Beđiči. Sumnja se da je riječ o ratnom zločinu jer je prema izjavama dviju svjedokinja na tom području nakon oslobođenja Zagreba 1945. bilo strijeljanja, no sve je u fazi provjera. (Hina) so vl