ZAGREB, 26. rujna (Hina) - O tibetskom buddhizmu i kulturnoj povijesti Tibeta večeras je u zagrebačkome Kulturno- informativnom centru (KIC) govorio akademik Mislav Ježić.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - O tibetskom buddhizmu i kulturnoj
povijesti Tibeta večeras je u zagrebačkome Kulturno- informativnom
centru (KIC) govorio akademik Mislav Ježić.#L#
Predavanje akademika Ježića priređeno je u sklopu Tjedna kulture
Tibeta u Zagrebu kojim se, od 24. do 30. rujna nizom kulturnih
događanja, javnosti nastoji približiti tibetska kultura stara više
od jednoga tisućljeća.
Organizatori Tjedna kulture Tibeta u Zagrebu Društvo hrvatsko-
tibetskog prijateljstva i Zagrebački odbor za posjet Dalaj-lame
tom manifestacijom žele, pred skori dolazak u Zagreb tibetskoga
duhovnog i svjetovnog vođe, upoznati javnost i sa sadašnjošću
Tibeta na koji su 1949. ušle kineske postrojbe. Sam Dalaj-lama
nalazi se od 1959. u izbjeglištvu u indijskome mjestu Daramphsali,
nakon što su te iste godine Kinezi ugušili ustanak Tibetanaca u
Lhasi.
Tibetski buddhizam koji Dalaj-lama predstavlja i brani jedna je od
najživljih buddhističkih tradicija današnjice, istaknuo je
akademik Ježić. Temeljna vrednota te tradicije je nenasilje koje
Dalaj-lama zastupa diljem svijeta. Kao onaj koji je morao proći
najzahtjevnije obrazovanje za redovnika, Dalaj-lama je morao
potpuno usvojiti tu tradiciji i izvrsno je svladati, dodao je
Ježić.
Negdje u isto vrijeme kada su Hrvati prelazili na kršćanstvo,
odnosno u 7. st., i buddhizam je došao na Tibet iz Indije. Tibetski
buddhizam temelji se, objasnio je Ježić, na tantričkim obredima
najmlađega, vađrayanskog, buddhizma, ali je i sinteza staroga
buddhizma (hinayana) i filozofije srednjega buddhizma (mahayana).
Na Tibetu se buddhizam srodio s domaćim oblicima religioznosti i
proširio se u 9. st., nakon čega počinje gubiti utjecaj.
Do obnove buddhizma dolazi u 11. st. u školi Ka-dam-pa te u 15. st. u
školi Gelug-pa koja je poznata i pod nazivom "žuti šeširi". Ta
škola, rekao je Ježić, predstavlja veliko pročišćenje tradicije od
svih obreda koji su mogli izgledati zazorno, protumačivši ih
izrazito duhovno.
Poglavara škole Gelug-pa pozvao je u 16. st. mongolski Altan Kan u
Mongoliju gdje ga je prozvao Dalaj-lamom što na mongolskome znači
"učitelj koji je more mudrosti" te mu povjerio upravu nad Tibetom.
Njegovi nasljednici, dodao je Ježić, od tada se zovu Dalaj-lama i
smatraju se utjelovljenjem uvijek iste osobe, a prepoznaju se po
posebnoj proceduri.
Sadašnji Dalaj-lama imenom Tenzin Gyatso 14. je Dalaj-lama. Na
poziv građana Hrvatske Dalaj-lama će u Hrvatskoj boraviti od 20. do
23. listopada, a posjetit će Split i Zagreb.
Akademik Mislav Ježić predsjednik je Zagrebačkoga odbora za posjet
Njegove Svetosti Dalaj-lame.
(Hina) ip jn