FRANCUSKA-LIBERATION OD 25.9.01. JOSPIN O EUROPSKOJ OBRANI

FRANCUSKA LIBERATION 25. IX. 2001. Jospin poziva na europsku obranu "'Da, ali...' Lionel Jospin je jučer dao vrlo suzdržanu potporu američkom vojnom odgovoru, poželjevši da se Europska unija sada 'uključi' u obranu svog područja. 'Protuterorističke akcije koje bi se mogle voditi vojnim sredstvima moraju biti odmjerene, strateški i vojno opravdane i politički osmišljene', upozorio je premijer u govoru na 54. sjednici Instituta za nacionalnu obranu u Parizu. Nema ni govora da se Sjedinjenim Državama dadu neograničene ovlasti, ali 'Francuska će sigurno sudjelovati u odlučnoj borbi protiv terorizma'. 'Solidarnost s našim saveznicima rađa dogovorom, rekao je. Način našeg sudjelovanja ovisi o sporazumu o utvrđivanju ciljeva i oblicima primjene sile'. 'Ne trebamo krenuti u križarski pohod', upozorio je Lionel Jospin koji se zauzeo za 'borbu' 'bez manihejstva i bilo kakvog poistovjećivanja' koju trebaju pratiti 'golemi međunarodni napori u korist mira, razvoja i borbe protiv nejednakosti'. U moru uvjeta, mala rečenica - 'u nesreći smo uz američki narod koji se s nama borio u najtežim trenutcima naše povijesti' - prošla je gotovo nezapaženo... Zašavši u područje - obrane i diplomacije - na kojemu Predsjednik Republike tradicionalno ima prvenstvo, Lionel Jospin je predložio da se Europa 'uključi' u 'teritorijalnu zaštitu'. Nakon atentata od 11. IX. 'bilo bi paradoksalno razmišljati o obrani EU-a samo iz kuta raspoređivanja vani', rekao je. Političko-vojni ustroji EU-a poput budućih europskih snaga za brzo djelovanje zamišljeni su ustvari samo za djelovanje izvan granica Europske unije. 'Bilo da je riječ o civilnoj sigurnosti, teritorijalnoj obrani ili suradnji civila i vojnika, nezamislivo je da se ta pitanja sada ne postave na europskoj razini', tumače u premijerovu okružju, gdje se govori o 'međusobnoj raspodjeli snaga' među petnaestoricom. 'Dakako da razgovaramo, ali moramo ići dalje, primjerice u zračnoj obrani i pomoći u slučaju katastrofe', dodaju u istom izvoru. Premijer je također zazvonio na uzbunu u svezi s pričuvnicima koji bi u kriznim stanjima mogli biti pozvani da sudjeluju u teritorijalnoj obrani. A u vojsci se osjeća silna potreba za njima. Dok zakon iz 1999. predviđa ukupno sto tisuća muškaraca i žena koji se mogu mobilizirati, 31. XII. 2000. tek su ih 22.222 potpisali 'obvezu služenja u pričuvnom sastavu'. Dvije trećine su časnici. Tako kopnena vojska može odmah pozvati tek 1.264 vojnika... 'Treba poduzeti sve kako bi ta pričuva što prije ojačala', opetovao je predsjednik vlade. Napokon, teroristička prijetnja ne potiče premijera da mijenja vojno planiranje (2003-2008.) čiji je prijedlog zakona ljetos prihvaćen na Ministarskom vijeću. 'Ono je izravno povezano sa strateškim postavkama koje vode računa o čitavom nizu opasnosti, pa i onima koje proizlaze iz asimetričnih prijetnja' - što je stručni naziv za ono što se dogodilo u SAD-u. 'Pouke atentata moraju se u potpunosti protumačiti, no treba se čuvati brzopletog i pojednostavljenog razmišljanja', rekao je", izvješćuje Jean- Dominique Merchet.