GS: TREBA LI MIJENJATI ZAGREBAČKI VELESAJAM?

Piše: Miroslav Kuskunović ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Prošlotjedni Jesenski zagrebački velesajam okupio je 1806 izlagača iz 47 zemalja, a živost na sajmu pridonijeo je i "povratak široke publike" ponajviše zbog nižih cijena karata. Paralelno sa tom najvećom sajamskom priredbom pokrenute su i rasprava o izostanku najvećih domaćih tvrtki sa sajma, kao i dugogodišnjim dilemama trebali sajam mijenjati koncepcijski, organizacijski ili nekako drugačije.#L# Nitko od sudionika u raspravi za sada nije ponudio konkretno i cjelovito rješenje kojim bi se vratio stari ugled toj dugogodišnjoj "instituciji". Vlasnik Zagrebačkog Velesajam, grad je Zagreb, a sam gradonačelnik na otvaranju 77. JMZV-a najavio je poslovno i organizacijsko restrukturiranje za što je, po njegovim riječima, već izrađen i program. Sve bi to trebalo dovesti do toga da ZV osim izlaganja postane i aktivan sudionik u poslovnim zbivanjima grada. U posljednjih nekoliko godina Jesenski zagrebački velesajam bilježi pad izlagača i posjetitelja. Tako je primjerice 1997. godine JMZV okupio 2985 izlagača iz 45 zemalja i više od 245.000 posjetitelja, iduće godine predstavilo se 2685 izlagača od čega 1426 iz inozemstva (42 zemlje), a posjetitelja je bilo više od 190.000, dok je na toj jesenskoj priredbi 1999. nastupilo 2197 izlagača od kojih 1161 iz inozemstva, a broj posjetitelja pao je na nešto više od 170 tisuća. Prošle godine sajam je okupio 1811 izlagača iz 37 zemalja. Poslovodstvo ZV već nekoliko godina upozorava na padajuće trendove koje prate sajmove u regiji i Europi, no posebno "zabrinjavajuću" situaciju doveo je trend sve većeg izostanka vodećih hrvatskih kompanija koje svoj izostanak opravdavaju visokim troškovima i malim "profitima" od sajma. Jedno od objašnjenja je i to da hrvatski potrošači njihove proizvode ionako dobro poznaju, a sajam više nije mjesto sklapanja poslova već prezentacija nekih novih proizvoda. Sve to stvara troškove zbog čega "taj novac" usmjeravaju ili na druge sajmovi ili druge oblike marketinga. Tako su ove godine izostali Podravka, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara i dr. Predstavnik Muenchenskog sajma za Hrvatsku Anton Belan pojašnjava kako je istina da se kompanije vode isključivo svojim profitom, a nije isključeno da bi sa neke od sajamskih manifestacija izostala neka bavarska kompanija koja procijeni da od toga nema koristi. Sajmovi u svijetu dobivaju sve izraženije usko specijalizirani karakter, kaže Belan. Tako neke vodeće muenchenske sajamske manifestacije okupe sve vodeće svjetske kompanije s tog područja, jer se na jednom mjesto u samo nekoliko dana može vidjeti sve što je u tom trenutku važno za tu branšu. Tako muenchenski sajmovi graditeljstva, visokih tehnologija, slobodnog vremena i sporta i obrtništva bilježe snažan trend rasta. Muencenski sajam, pojašnjava Belan, ima snažno izraženu koncepciju koju među ostalim podržavaju i sajamska predstavništva u čak 80 zemalja, kao i izrazito dobro organiziran ukupan servisni dio u cijelom gradu. Belan je mišljenja da bi se i na ZV trebalo izvršiti stroga specijalizacija u postojećem geografskom i tržišnom okruženju temeljenu na dobrim analizama, no takva koncepcija trebala bi dobiti podršku na široj državnoj razini. Kaže kako je nepotrebno da se isti sajmovi ponavljaju u različitim gradovima, a kao dobar primjer navodi Bjelovarski stočarski sajam koji se kroz svoju specijalizaciju već etablirao i zasigurno ga očekuje snažan rast i pozicioniranje u idućim godinama. Stjepan Ropac sa Sarajevskog sajam kaže kako su njihove sajmovske manifestacije usko specijalizirane, a neki od njih poput Gradnje i obnove i Agrofood imaju trend rasta izlagača i posjetitelja. Ropac kaže kako se njihove manifestacije još uvijek ne mogu uspoređivati sa Jesenskim zagrebačkim velesajmom koji je na prostorima bivše Jugoslavije bio najveći. Još jedan od sajmova iz bližeg okruženja krenuo je u izraženu specijalizacijsku usmjerenost. Radi se o Novosadskom sajmu - čija je najveća manifestacija Poljoprivredni sajam održan u svibnju okupio 1900 izlagača iz 50 zemalja, dok je sajam u devet dana razgledalo oko 580.000 posjetitelja. Novosadski sajam nedavno je predstavio niz novih manifestacija od kojih je najzanimljiviji sajam europskih regija i gradova koji bi se prvi put trebao održati u travnju iduće godine. Za taj je sajam zanimljiv i početak gradnje Master centra na gotovo 29.000 četvornih metara, koji će obogatiti sajamske sadržaje, a izgradnju je podržalo grad, pokrajina i savezna vlada. Osim njih već je 17 tamošnjih poduzeća potpisalo ugovor sa sajmom o sufinanciranju, a u završnoj su fazi i ugovori sa još 50 poduzeća. Upravo je investicijski korak potreban i Zagrebačkom velesajmu, no upitno je da li bi se hrvatske domaće tvrtke uključile u taj projekt sa svojim sredstvima. (Hina) mku ds