ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Zašto nam pamćenje s godinama slabi? Odgovor na to pitanje mogu nam dati puževi, pretpostavljaju znanstvenici s fakulteta za farmaciju i biomolekularne znanosti Sveučilišta u Brightonu, koji na tim
životinjama proučavaju promjene živčanog sustava uzrokovane starenjem.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Zašto nam pamćenje s godinama slabi?
Odgovor na to pitanje mogu nam dati puževi, pretpostavljaju
znanstvenici s fakulteta za farmaciju i biomolekularne znanosti
Sveučilišta u Brightonu, koji na tim životinjama proučavaju
promjene živčanog sustava uzrokovane starenjem. #L#
Puževi mogu biti korisni, jer ih znanstvenici mogu iskoristiti kako
bi otkrili na koji način starenje djeluje na pojedine neurone.
Neuroni puževa međusobno komuniciraju istim biokemijskim načinima
kao i ljudski, ali u mnogo jednostavnijim razmjerima. Istraživači
žele otkriti kako se živčane stanice u mozgu mijenjaju da bi puževi
mogli učiti i može li taj proces s godinama biti narušen.
Živčane stanice puževa deset puta su veće od živčanih stanica
sisavaca.
Dosad se efekte starenja moglo proučavati samo na pojedinačnim
neuronima u laboratoriju. No, znanstvenici iz Brightona koristit
će se antioksidansima - koji ograničavaju štetu koju tijelu nanose
otrovi i zagađivači - kako bi usporili starenje mozga.
"Glavna prednost puževa je u tome što nam omogućuju da povežemo
promjene u funkciji pojedinih živčanih stanica s promjenama u
ponašanju životinje. Sustavi sisavaca previše su komplicirani za
ovakav pokus", rekao je glavni istraživač dr. Mark Yeoman za BBC
News Online.
On i njegovi suradnici već su otkrili da mladi puževi instinktivno
jedu brže od starijih zbog promjena u živčanom sustavu.
Istraživači još namjeravaju proučiti utjecaj starenja na naučeno
ponašanje poput hranjenja nakon određenog signala. To bi
istraživanje moralo dati približan odgovor na pitanje zašto ljude
pogađa gubitak pamćenja.
"Zasad sve pokazuje da se ljudi služe uglavnom istim mehanizmima
kojima se puž služi da bi nešto zapamtio", rekao je dr. Yeoman.
Rezultate istraživanja znanstvenici će predstaviti na Britanskoj
farmaceutskoj konferenciji koja se ovog tjedna održava u
Glasgowu.
Uz ovu studiju u Glasgowu će biti predstavljena i studija koja je
pokazala da crvene i zelene alge koje žive uz englesku južnu obalu
mogu pridonijeti liječenju raka. Već je poznato da zelena alga
Codium fragile sadrži klerosterol, tvar koja djeluje protiv raka
crijeva, ali obje vrste alga sadrže mnoge druge kemijske spojeve
koji mogu biti još uspješniji u liječenju raka, prenosi BBC.
(Hina) dgk dgk