ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Izravna strana ulaganja u Hrvatsku prošle su godine iznosila 899 milijuna američkih dolara, a u prvom kvartalu ove godine iznosila su 29 milijuna dolara, podatci su iznijeti na današnjem predstavljanju
UNCTAD-ovog World Investment Reporta-a (svjetsko izvješće o stranim ulaganjima).
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Izravna strana ulaganja u Hrvatsku
prošle su godine iznosila 899 milijuna američkih dolara, a u prvom
kvartalu ove godine iznosila su 29 milijuna dolara, podatci su
iznijeti na današnjem predstavljanju UNCTAD-ovog World Investment
Reporta-a (svjetsko izvješće o stranim ulaganjima). #L#
Ukupna strana izravna ulaganja u svijetu prošle su godine iznosila
1.300 milijardi dolara, što je 18 posto više nego 1999. godine,
istaknuo je dr. Branko Vukmir.
Iz sedmog svjetskog izvješća o stranim ulaganjima vidljivo je da su
razvijene zemlje i nadalje najveći davatelji i primatelji stranih
ulaganja, na njih otpadaju tri četvrtine ukupnih ulaganja, dok se
na zemlje u razvoju odnosi oko 19 posto, ili 240 milijuna dolara
ukupnih ulaganja.
Izravna su ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe u 2000.
iznosila 25 milijardi dolara, a najviše su primile Poljska (10
milijardi), Češka (4,5), Rusija (2,7), Slovačka (2 milijarde).
Hrvatska se ni ove godine ne nalazi u toj skupini nego je i nadalje
u, kaže dr. Vukmir, nelogičnoj skupini "developing Europe" koja
obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije i Maltu. U toj grupi Hrvatska je
lani primila najviše ulaganja - 899 milijuna dolara (što je manje
nego 1999. kada su iznosila 1,5 milijardi dolara). Slijede Malta sa
639 milijuna izravnih stranih ulaganja, Slovenija sa 181
milijunom, Makedonija sa 170 milijuna, BiH sa 117 milijuna, a nakon
dugo vremena na listi se pojavila i SRJ sa 29 milijuna dolara
ulaganja.
Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić
objašnjava da Hrvatska, zbog rata, do 1995. praktično nije imala
stranih ulaganja. Stvaranjem političkih uvjeta počinje i ulaganje
stranaca, a to se ponajprije, ističe, odnosi na velike
privatizacijske projekte (npr. 1996. privatizacija Plive i
Zagrebačke banke, 1999. privatizacija HT-a).
U razdoblju od 1993. do prvog tromjesečja ove godine strana su
ulaganja u Hrvatsku iznosila 4,83 milijarde dolara. Većina tih
ulaganja je iz razvijenih zemalja (dvije trećine iz zemalja EU),
dok su najznačajniji sektori telekomunikacije (22 posto ukupnih
ulaganja), bankarstvo (21 posto), te farmaceutska industrija.
Za ovu godinu Vujčić je iznio tek podatke za prvi kvartal u kojem su
strana ulaganja iznosila 29 milijuna dolara. No, ističe pritom da u
tome nema privatizacijskih projekta, već da je riječ o "lijepo
diverzificiranoj strukturi u različite sektore", što znači u
sektor malih i srednjih poduzeća.
Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković
ističe da je u prvih devet mjeseci ove godine privatiziran portfelj
HFP-a u vrijednosti 250 milijuna kuna, a participirani iznos
stranih ulaganja je još 400 milijuna koliko bi u ta društva u idućem
razdoblju trebale iznositi investicije.
Ovogodišnje se UNCTAD-ovo izvješće o stranim ulaganjima odnosi se
na povezivanje stranih ulaganja i domaće industrije, a jedan od
zaključaka je da se takvim povezivanjem domaće tvrtke
osposobljavaju za bolju proizvodnju i povećanje izvoza. Pritom se
posebno ističe značaj vlada koje u rukama imaju instrumente kojima
mogu strane ulagače stimulirati na povezivanje s domaćom
industrijom, naglasio je Vukmir.
Smatra da bi sadašnja hrvatska Vlada mogla puno više učiniti na
privlačenju stranih ulaganja nego što sada čini, da bi cijela Vlada
trebala biti angažirana na privlačenju stranih ulaganja.
Vukmir je iznio i procjenu UNCTAD-a da će strana ulaganja, nakon
deset godina rasta, ove godine pasti. Ta je procjena iznijeta prije
terorističkih napada na SAD, a kako će se svjetsko gospodarstvo
nakon toga oporaviti i stabilizirati teško je reći, napominje
Vukmir.
(Hina) bn ds