ZAGREB, 22. rujna (Hina) - U Hrvatskoj će se sutra, 23. rujna, obilježiti "Europska noć šišmiša" kako bi se upozorilo na potrebu zaštite šišmiša koji su danas najugroženija skupina sisavaca u Europi.
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - U Hrvatskoj će se sutra, 23. rujna,
obilježiti "Europska noć šišmiša" kako bi se upozorilo na potrebu
zaštite šišmiša koji su danas najugroženija skupina sisavaca u
Europi. #L#
Hrvatska je jedna od sedam europskih država u kojoj obitava svih 30
europskih vrsta šišmiša, a sve su zaštićene Zakonom. Republika
Hrvatska kao stranka Konvencije o zaštiti migratornih vrsta
divljih životinja (Bonnska konvencija) te njoj pripadajućeg
Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS) obavezala se na
zaštitu šišmiša.
Iako gotovo nemaju prirodnog neprijatelja, šišmiši su ugroženi sve
većim onečišćenjem okoliša i čovjekovim aktivnostima.
U europskim se državama već šest godina obilježeva "Europska noć
šišmiša". Budući da se ove godine obilježava i 10. obljetnica
potpisivanja Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi, zemlje
potpisnice odlučile su proglasiti ovu godinu "Međunarodnom godinom
šišmiša" radi organiziranja javnih kampanji u zaštiti šišmiša.
Noć šišmiša u Zagrebu će se održati sutra navečer u Hrvatskome
prirodnoslovnom muzeju na Gornjem gradu, a zatim u parku Tuškancu.
Noć će početi predavanjima "Šišmiši u Hrvatskoj i njihova zaštita"
i "Žive li šišmiši u svijetu tišine?", te izložbom o biologiji i
zaštiti šišmiša i dječjom radionicom na kojoj će upoznati šišmiše.
U 20 sati na Tuškancu će se proučvati aktivnosti šišmiša uporabom
ultrazvučnih detektora.
U svijetu živi oko 1000 vrsta šišmiša, a u Europi ih ima oko 30
vrsta, a sve su one i u Hrvatskoj, doznaje se od dipl. ing. biologije
Danijele Hamidović, voditeljice Projekta zaštite dugonogog
šišmiša u Hrvatskoj i dobitnice dviju nagrada za zaštitu prirode -
Nacionalne Forda i Ruffordove nagrade.
Šišmiši su danas ugroženi gubitkom staništa u kojima obitavaju kad
imaju mlade i dok spavaju zimski san, te staništima u kojima love.
Znanstvenica Hamidović posebice ističe da ih ugrožava rušenje
starih stabala, nekontrolirana uporaba pesticida, promjena
prirodnog režima vodotoka rijeka i uzemiravanje u obitavalištima.
Šišmiši obitavaju na toplijim mjestima kad imaju mlade, a hladnijim
se koriste za zimski san. Kada imaju mlade, različite vrste šišmiša
mogu se okupiti u velike kolonije, pa je tako u Hrvatskoj otkrivena
kolonija od čak 20.000 šišmiša, istaknula je Hamidović.
Šišmiši koji žive u Hrvatskoj hrane se isključivo kukcima, pa su
zato i korisni jer kontroliraju štetnike-kukce koji su aktivni
noću. Jedino se tri vrste šišmišiša u Južnoj Americe hrane krvlju, i
to stoke.
Zašto šišmiši vise s glavom nadolje - zato jer tako uopće ne troše
energiju dok se odmaraju i mogu obitavati na nepristupačnim
mjestima te se zaštititi od grabežljivaca.
Hrvatska ne daje novac za zaštitu šišmiša, a dosad je jedino
potpisala Europski sporazum o zaštiti.
Da bi se šišmiši mogli zaštiti, potrebno je istraživati gdje i kako
žive. Za sada se najviše zna gdje žive, a najmanje kako žive i kako
se koriste svojim staništima. Dosadašnjim istraživanjem u
Hrvatskoj otkrivene su špilje u kojima šišmiši borave ljeti ili
zimi. Različite vrste biraju različita staništa. Tako neke
obitavaju u šumama, neke u krškom području, a neke su vezane uz
ljudska naselja - napuštene kuće, tavane itd.
Ljeti se često događa da šišmiši ulaze u stanove ili zatvorene
prostorije, rekla je Hamidović, a to su mladi šišmiši ili oni koji
traže miran kutak za parenje. Tada je potrebno samo otvoriti prozor
i ugasiti svjetlo i šišmiš će sam izaći van. Budući da se u prostoru
orijentiraju pomoću ultrazvuka, nema straha da se šišmiš može
zaletjeti u kosu jer je - s obzirom na veličinu sitnih kukaca koje
pomoću ultrazvuka prepoznaje - ljudska glava prevelika i šišmišu
sasvim nezanimljiva, rekla je.
U Hrvatskoj je prije 40 godina šišmiše počela izučavati Beatrica
Đulić, koja je umrla prošle godine. Bila je profesorica
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a uspostavila je odličnu
suradnju sa svjetskim znastvenicima u izučavanju šišmiša.
Na Plitvičkim jezerima 70-ih godina održan je 3. svjetski simpozij
o šišmišima. Ove je godine održan 12. simpozij u Maleziji.
Danas u Hrvatskoj šišmiše izučava tek nekoliko znanstvenika, koji
bi se mogli nabrojati na prste jedne ruke, rekla je Hamidović.
(Hina) bma sp