TALLIN, 20. rujna (Hina/AFP) - Estonska izborna skupština će se, nakon prvog bezuspješnog pokušaja da izabere novog predsjednika prošli mjesec, sastati u petak kako bi još jednom pokušala izabrati novog šefa države kojem će primarni
cilj biti priključenje zemlje EU-u i NATO-u.
TALLIN, 20. rujna (Hina/AFP) - Estonska izborna skupština će se,
nakon prvog bezuspješnog pokušaja da izabere novog predsjednika
prošli mjesec, sastati u petak kako bi još jednom pokušala izabrati
novog šefa države kojem će primarni cilj biti priključenje zemlje
EU-u i NATO-u.#L#
Niti jedan od pet kandidata ne dovodi u pitanje prioritet vanjske
politike te male države, koja broji samo 1,4 milijuna stanovnika,
dok je oporba kritičnija zbog cijene za ulazak Estonije u NATO i
EU.
Zastupnici parlamenta, njih 101, okupljeni 27. i 28. kolovoza nisu
dali potrebnu većinu od dvije trećine za izbor kandidata koji bi
naslijedio Lennarta Merija.
Nakon neuspjeha u kolovozu izborna skupština koju sačinjava 101
parlamentarni zastupnik i 266 predstavnika lokalnih zajednica sada
je zadužena izabrati predsjednika jednostavnom većinom.
Meri (72) je do sada bio smatran odličnim glasnogovornikom Estonije
u inozemstvu, ali mu ustav zabranjuje treći uzastopni mandat.
Niti jedan kandidat vjerojatno neće, ocijenio je Juhan Kivirahk,
specijalist za istraživanje javnog mišljenja, skupiti u prvom
krugu potrebnu većinu glasova. U drugom će se krugu suprotstaviti
dva kandidata koji će dobiti najviše glasova.
Kandidat s najviše izgleda je predsjednik parlamenta Toomas Savi
(58) iz Reformističke stranke koji pruža sliku političara bez
mrlje. Ako on uspije proći u drugi krug još se ne zna tko bi mu mogao
biti protivnik.
Peeter Tulviste (55), koji predstavlja Uniju pro patria premijera
Marta Maara predložen je u zadnjem trenutku, a trenutačno je
gradski vijećnik u sveučilišnom gradu Tartuu.
Kandidat oporbe (Centristička stranka) Peeter Kreitzberg (52),
zamjenik predsjednika parlamenta poznat je kao kritičar žurbe za
ulazak u EU i NATO
Arnold Ruutel (73) je najkontraverzniji od kandidata. Bivši
komunist (Narodna unija) je bio na čelu Estonske republike u
trenutaku kada se ona otcjepljivala od Sovjetskog saveza 1991.
godine. Pregovori koje je tada vodio s Borisom Jeljcinom i koji su
Estoniji donijeli neovisnost priskrbili su mu veliku popularnost.
Međutim, nije isključeno da će se stranke suzdržati od glasovanja
kako bi onemogućile izbor i vratile ga parlamentu.
Uz opasnost da se zamore mediji i narod Estonije, koji već pokazuju
znakove frustracije zbog neizravnog sustava izbora predsjednika,
Meri je već predložio amandman na ustav kako bi se uveo izravni
izbor.
No, taj je prijedlog izazvao napetetosti unutar vladajuće
koalicije.
A, osim pristupa Estonije EU-u - koji je planiran do 2004. godine - i
NATO-u novi će se predsjednik morati pozabaviti i socijalnim
pitanjima otvorenih nakon deset godina radikalnih reformi koje je
vodio predsjednik na odlasku.
(Hina) bis sv