FRANCUSKA-AFP OD 19.9.01. O POSLJEDICAMA TERORIZMA U AMERICI NA JAPAN

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP 19. IX. 2001. Odgovori na napad na Ameriku: Japan na udaru "Zapleten u vlastite financijske teškoće i sputan ustavnim stegama, Japan je osuđen da sjedi na pričuvnoj klupi, nesposoban da osnaži američko-europski savez koji se stvara kako bi se sučelio s gospodarskim i političkim posljedicama terorističkog napada na Sjedinjene Države, misle analitičari. Da bi se priključila usklađenoj akciji smanjenja kamatnih stopa koju su u ponedjeljak počele Američka i Europska središnja banka, Japanska banka je u utorak žurno odlučila primijeniti uobičajene mjere sa simboličnim učinkom: neiskorištenu diskontnu stopu smanjiti na 0,10 posto i obvezati se da će likvidnost na tržištu zadržati na visokoj razini. Prema riječima Norike Hama, direktorice istraživanja u Mitsubishi Research Instituteu (MRI), japanske vlasti 'žele pokazati da nešto poduzimaju'. Ali, dodaje, 'to su površne mjere koje nimalo ne mogu utjecati na stanje'. Nemoć drugog po veličini gospodarstva u svijetu odraz je strateške nemoći zemlje. Obična logistička potpora američkoj vojnoj operaciji daleko od obala arhipelaga traži novi zakon, mogućnost koju proučava vlada u Tokiju. 'Strah da se ne ostane po strani potiče Koizuminu momčad da ide dalje od onoga što dopušta ustav', tumači ekonomist u MRI-ju. Neki su gospodarstvenici i politički dužnosnici očekivali također od Japanske središnje banke da odmah nakon napada u New Yorku i u Washingtonu prekine s običajima. Japansku su banku zasuli preporukama, od toga da prihvati inflaciju kao lijek za deflaciju koja pogađa zemlju do masovne kupnje svakojake imovine (vladine obveznice, dionice, zemljište i zgrade). 'Mogućnost recesije u SAD-u nakon terorističkih napada povećat će izglede Japanske banke da se posluži kupnjom neuobičajene aktive kako bi obuzdala sve jači deflacijski pritisak', misli Ryutaro Kono, glavni ekonomist BNP Paribas Securities. Ali, upozorava, te kupnje 'mogu nanijeti golemu štetu' financijskim prilikama i ugledu Japanske banke i dovesti do 'teških poremećaja u tržišnim mehanizmima'. Prema mišljenju g. Kona, jedina aktiva koju Japanska banka može kupovati bez rizika je dolar. Devalvacijom jena takva bi kupnja 'imala siguran i izravan inflacijski učinak i podupirala bi (unutarnje) cijene izvoza, kao i uvoza'. Da bi dala rezultat, kupnja zelene novčanice ne smije se ipak poistovjetiti sa skromnim operacijama koje su ovog tjedna provedene kako bi se zaustavio rast jena. Ipak, odgovara Robert Alan Feldman, glavni ekonomist u tokijskom Morgan Stanleyju, slab jen nije potez solidarnosti koji Amerika i ostatak svijeta priželjkuju. 'To Japanu neće biti od velike pomoći, jer to znači oporezivanje japanskih građana, a slab jen nije rješenje za bankovni problem', kaže. Naime, kako tvrdi Noriko Hama, istina je da je 'zadaća Japana da što prije uvede reda u vlastitoj kući'. To znači da se napokon ozbiljno mora razmotriti gorući problem lažnih potraživanja koja paraliziraju bankovni sustav. Prema riječima g. Feldmana, Japanska banka može 'potvrditi da podupire agresivnije sređivanje bankovnih bilanca'. 'Ona može osigurati sredstva ako drugi (vlada i bankari) ozbiljno pristupe' kvitiranju lažnih potraživanja, kaže. 'Ako ne budu ozbiljni, Japanska banka ne može ništa učiniti'", piše Philippe Ries iz Tokija.