FRANCUSKA-LE MONDE OD 19.9.01. O ISLAMISTIČKOM TERORIZMU

FRANCUSKA LE MONDE 19. IX. 2001. Islamistički terorizam na Bliskom istoku "Postoji li veza između islamističkog terorizma i stanja u kojemu je izraelsko-palestinski sukob? Smatra se da se američki čelnici, koji su još u šoku, srde kada se govori o mogućoj vezi između američke politike na Bliskom istoku i napada u New Yorku i u Washingtonu. Pošto se, zacijelo nespretno, usudio načeti slična pitanja, francuskog su veleposlanika u Izraelu Jacquesa Huntzigera, razborita čovjeka, neki izraelski komentatori prozvali 'rasistom'. No pitanje je opravdano; odgovor je zamršen. Ako je mreža Osame bin Ladena doista odgovorna za samoubilačke napade na američko područje, treba primijetiti da se ona - protivno terorističkim organizacijama, palestinskim i drugim, koje djeluju na Bliskom istoku - nije htjela 'potpisati' pod taj čin. Osama bin Laden je, naprotiv, nastojao dati do znanja da nije odgovoran za napade. Rijetkost je da palestinski Džihad i Hamas, kao i libanonski Hezbolah, ili neka egipatska islamistička skupina ne preuzme odgovornost za svoje operacije. Ne samo da preuzimaju odgovornost za njih, već ubijaju u ime niza više ili manje jasnih političkih ciljeva: Hamas i Džihad žele potkopati izraelsko-palestinske mirovne pregovore; u Kairu žele uspostaviti islamsku vlast, itd. U New Yorku i u Washingtonu nema ni potpisa ni zahtjeva. Bivši izraelski premijer Itzhak Rabin govorio je da je terorizma protiv izraelske države bilo prije zaključenja sporazuma s Palestincima i da će ga biti tijekom, a zacijelo i nakon tog sporazuma. Ukratko, stanje u kojemu je državni sukob između Izraelaca i Palestinaca neće utjecati na razinu terorističkog djelovanja na Bliskom istoku. (...) Iz svega toga dalo bi se zaključiti da stanje sukoba između Izraela i Palestinaca nema puno veze s djelatnošću Bin Ladenovih mreža; može se reći da američka politika, politika Billa Clintona, kao i Georgea W. Busha prema tom pitanju nije ono što potiče Osamu Bin Ladena. Njegova mržnja prema SAD-u i Zapadu uključuje i Izrael; ona ga nužno ne razlikuje. Pa ipak... Ipak, upravo na Bliskom istoku Bin Laden uživa velike simpatije: u sveučilišnim kampusima u Kairu, često među srednjim slojem monarhija u Zaljevu, u palestinskim logorima u Libanonu, Siriji, Jordanu, ali i u puku u tim zemljama. Ne zaboravljajući područja Transjordanije i Gaze. Tu je njegov vojni rasadnik; i njegova masovna potpora. Premda tu osuđuju pokolj od 11. IX., Bin Ladena na tim područjima cijene, pa i obožavaju jer se protivi Sjedinjenim Državama koje su na tom području nepopularnije no ikad zbog načina na koji se njihova politika shvaća. Postojanje palestinske države uz Izrael možda ne bi spriječilo protuzapadni islamistički terorizam binladenovskog tipa. No to nimalo ne utječe na činjenicu da se danas bezumna sotonizacija SAD- a na Bliskom istoku uvelike temelji na mišljenju koje arapski svijet ima o njihovoj politici na tom području. To je činjenica, ne vrijednosni sud: opravdano ili ne, takvo je mišljenje dio stvarnosti. Sotonizacija Amerike jedna je od podloga na kojima uspijeva islamistički terorizam. Ona se hrani dvama jakim točkama američke politike na Bliskom istoku: stajalištem koje se u sukobu između izraelske države i Palestinaca smatra jednostrano proizraelskim; nasuprot tomu, ponašanjem koje se smatra bezrazložno agresivnim prema Iraku. To što je ta politika uvijena u govor koji hvali demokraciju i ljudska prava, samo pojačava osjećaj poniženja", piše Alain Frachon.