MOSTAR, 19. rujna (Hina) - Nova hrvatska inicijativa danas je upozorila da bi negativne posljedice mogla imati manifestacija otvaranja Islamskog centra u Bugojnu, upriličena 14. rujna ove godine kojeg su državne institucije BiH
prethodno proglasile danom žalosti u povodu nedavnih terorističkih napada na SAD.
MOSTAR, 19. rujna (Hina) - Nova hrvatska inicijativa danas je
upozorila da bi negativne posljedice mogla imati manifestacija
otvaranja Islamskog centra u Bugojnu, upriličena 14. rujna ove
godine kojeg su državne institucije BiH prethodno proglasile danom
žalosti u povodu nedavnih terorističkih napada na SAD.#L#
Unatoč danu žalosti, toga dana kada je otvaran Islamski centar u
Bugojnu, prema novinskim izvješćima, "čak ni federalne i državne
zastave na državnim institucijama nisu bile na pola koplja".
Svečanosti otvaranja Islamskog centra u Bugojnu, navodi se u
novinskim izvješćima, bilo je nazočno više tisuća muslimana te veći
broj dužnosnika veleposlanstva arapskih zemalja u BiH.
"Nova hrvatska incijativa postavlja pitanje Vijeću ministara BiH
kako to da se u BiH organiziraju svečanosti na dan koji je odlukom
Vijeća ministara BiH proglašen danom žalosti u spomen na tisuće
nedužnih civila žrtava terora. U konkretnom slučaju to znači da za
ovu vrstu organizatora ne postoje institucije BiH i zakoni države u
kojoj borave. Ako su svojedobno otvaranje poduzeća Aluminij u
Mostaru i posjet predsjednika Jugoslavije (Vojislava Koštunice)
predstavljali povredu institucija države BiH, onda i manifestacija
otvaranja Islamskog centra u Bugojnu na dan žalosti, koji su
proglasile državne institucije, predstavlja takav čin", navodi se
u priopćenju Nove hrvatske inicijative koja je uključena u
vladajuću Alijansu za promjene u BiH.
U povodu otvaranja Islamskog centra u Bugojnu sarajevski Dnevni
avaz je tiskao posebnu brošuru u kojoj se veliča islamska narav
Bugojna, a istodobno se zanemaruje postojanje Hrvata u tom gradu.
"Grad Bugojno se posebno odlikuje ponosom svojih građana islamskim
identitetom, a njihov broj iznosi oko 30 tisuća osoba, i oni su
dosljedni svome bošnjaštvu. Ovo je jedan od malobrojnih gradova BiH
u kojemu skoro da i ne žive Hrvati, iako gravitira područjima
naseljenim njima", navodi se, uz ostalo, u ovoj brošuri. Po popisu
iz 1991. godine, u Bugojnu je živjelo više od 16 tisuća Hrvata, od
kojih je većina za vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba protjerana.
Prema crkvenim podacima, u Bugojnu trenutačno živi nekoliko tisuća
Hrvata.
Nova hrvatska inicijativa ocjenjuje kako likovanje nad tragičnom
sudbinom bugojanskih Hrvata, kako je to učinjeno u brošuri izdatoj
u povodu manifestacije otvaranja Islamskog centra, u potpunosti
osvjetljava pozadinu događanja u Bugojnu tijekom rata i do sada
nerazriješenu enigmu "nestanka" većeg broja Hrvata iz logora sa
stadiona nogometnog kluba Iskra u Bugojnu.
Izgradnju Islamskog centra u Bugojnu financirala je Saudijska
Arabija, te ovaj monumentalni objekt, čija se vrijednost
procjenjuje na oko pet milijuna maraka, i nosi ime po njenoj
princezi El-Ozewhere el-Ibrahim.
Nova hrvatska inicijativa pozvala je veleposlanstvo Saudijske
Arabije u BiH da izrazi javno žaljenje zbog ovog čina nepoštivanja
odluke državnih institucija od strane organizatora i pokrovitelja
otvaranja Islamskog centra u Bugojnu.
(Hina) gp ii