ZAGREB, 18. rujna (Hina) - HSLS-ov saborski zastupnik Ivo Škrabalo odustao je od svog prijašnjeg prijedloga da se Dan hrvatske državnosti, koji se slavi 30. svibnja, preimenuje u dan Hrvatskog sabora, ali je ustrajao u prijedlogu da
taj dan bude spomendan, a ne državni blagdan i neradni dan.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - HSLS-ov saborski zastupnik Ivo Škrabalo
odustao je od svog prijašnjeg prijedloga da se Dan hrvatske
državnosti, koji se slavi 30. svibnja, preimenuje u dan Hrvatskog
sabora, ali je ustrajao u prijedlogu da taj dan bude spomendan, a ne
državni blagdan i neradni dan.#L#
Škrabalo je taj čin opravdao brojnim prigovorima kojima je njegov
prijedlog da se promijene nazivi i nadnevci pojedinih blagdana
dočekala javnost i oporba.
U konačnom zakonskom tekstu o imjenama Zakona o blagdanima,
spomendanu i neradnim danima Škrabalo je predložio da se sadašnji
Dan hrvatske državnosti i dalje tako zove, da bude spomendan i da se
obilježi svečanom saborskom sjednicom, koja bi podsjetila na 30.
svibnja 1990., kada je održana utemeljiteljska sjednica prvoga
višestranačkog Sabora.
Škrabalo je odustao i od prijedloga da se 8. listopada imenuje danom
državnosti, a predlaže da se taj nadnevak, u spomen na donošenje
saborske odluke o raskidu svih veza s bivšom državom, ubuduće slavi
kao dan hvatske nezavisnosti.
Traži i da se Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, preimenuje u
dan pobjede.
Škrabalove prijedlge podupro je Odbor za Ustav, Poslovnik i
politički sustav, koji će Saboru predložiti da prihvati promjene u
Zakonu o blagdanima i neradnim danima.
Nakon današnje sjednice Odbora može se očekivati da će se tom
prijedlogu oštro usprotiviti oporbeni HDZ.
Naime, već su danas zastupnici te stranke poručili da je to
neprihvatljivo, ističući važnost Dana hrvatske državnosti.
Iako je na dnevnom redu današnje sjednice bio i prijedlog izmjena
Poslovnika, Odbor danas nije uspio završiti raspravu o toj točki,
koja je odgođena za nastavak sjednice, u utorak.
Po riječima predsjednika Odbora Mate Arlovića predloženim
promjenama Poslovnik bi se uskladio s ustavnim promjenama, kojima
je ukinut Županijski dom.
Umjesto Županijskog doma predloženo je osnivanje novoga radnog
tijela, koje bi se bavilo temama lokalne samouprave, a njegovi bi
vanjski članovi bili predstavnici gradova i općina.
Poslovničkim promjenama predviđeni su i novi uvjeti za hitnost
postupka, u koji bi automatski bili uvršteni prijedlozi zakonskih
promjena kojima se zakoni usklađuju s europskim propisima.
Time će se, kaže Arlović, ubrzati usklađivanje hrvatskog
zakonodavstva s europskim, što je prijeko potrebno, jer bi inače
usklađivanje moglo potrajati godinama.
(Hina) ibob/bm mć