TJEDAN DANA POSLIJE - AMERIKA SUOČENA S OPASNIM NOVIM SVIJETOM

piše: Vesna Klanac WASHINGTON/NEW YORK/ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Tjedan dana nakon stravičnih terorističkih napada na SAD u kojima je, prema sadašnjim podacima, poginulo ili nestalo više od 5.000 ljudi, Amerika se, očekujući odluku islamskih učenjaka - ulema - o sudbini afganistanskog "gosta" Osame bin Ladena, suočava s opasnim novim svijetom.#L# I dok se SAD vojno uvelike priprema za odmazdu, na djelu je opsežna diplomatska ofenziva kako bi se iz potpore zemalja u borbi protiv terorizma izvukao maksimum. No, iako svjetski čelnici, posebice na Zapadu, daju gromoglasnu podršku SAD-u u otkrivanju i kažnjavanju počinitelja, svi su gotovo jednoglasni da ne treba djelovati ishitreno te da se, prije nego što nastradaju nevini, moraju pružiti čvrsti dokazi o tome tko sve stoji iza spomenutih napada. Ključni američki saveznici podupiru rat protiv terorizma, ali su više nego suzdržani glede udara na Afganistan. U njima je prisutna bojazan od eskalacije nasilja na vjerskim i regionalnim osnovama. Kina je apsolutno za kažnjavanje počinitelja napada, ali prije američkog odgovora traži "čvrste dokaze". Peking je spreman razgovarati o planu akcije samo pred Vijećem sigurnosti UN-a. I njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer je upozorio da "moramo reagirati hladne glave". Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je objavio da je UN spreman prihvatiti izazov borbe protiv terorizma, ali od Amerikanaca traži da "ne izazovu podijelu između Zapada i muslimana". Hosni Mubarak, predsjednik Egipta, zemlje koja je jedna od ključnih saveznika SAD-a na Bliskom istoku, upozorava da je "prerano" govoriti o koaliciji protiv terorizma. Iran je također osudio napade, ali smatra da bi eventualnu akciju trebao nadgledati UN, ističući da bi napad na Afganistan rezultirao "katastrofom" koja bi izazvala "pogibiju nevinih" i "egzodus" stanovništva. Glavni tajnik NATO-a George Robertson smatra da savez ima "moralnu obvezu" pomoći SAD-u, ali istodobno ističe da Amerika "nema neograničenu punomoć na bilo kakav odgovor". I dok u Washingtonu ovaj tjedan očekuju cijelu paradu političara s kojima će u četiri oka razmijeniti mišljenja, Bush se i dalje nesmiljeno drži ratničke retorike: "Dobit ćemo rat, ali ćemo to i platiti. Želim pravdu. Na Divljem zapadu je na tjeralicama pisalo: Traži se! Živ ili mrtav." S pozivom na normalizaciju života, u New Yorku je ponovo otvorena burza. Ulagači zadržavaju dah pred strahom da će cijene dionica ponovo pasti. Gospodarske posljedice kolosalnih razmjera terorističkih napada nagnale su Busha da izjavi kako je spreman raditi s Kongresom na osmišljavanju gospodarskog poticajnog paketa. Za pomoć očajnički žudi avio-industrija koja traži 24 milijarde dolara vrijednu vladinu pomoć. Na burzi se odvija i 'show' od kojeg se ježi koža. Sada se naime istražuje jesu li oni koji vode višemilijunsko bogatstvo Bin Ladena profitirali od napada. Nastoji se utvrditi jesu li organizatori napada ispod cijene prodali dionice kompanija za koje su očekivali da će, zbog posljedica napada, izgubiti vrijednost. Tzv. prodaja ispod cijene je način zarade od dionica koje gube na vrijednosti. Osim što su napadi posijali pustoš na burzama, mešetari sada strahuju i od posljedica američke odmazde koja bi mogla dobrano uzdrmati globalnu kupovnu moć. Kako se otvorila burza tako su se Amerikanci ponovo okrenuli svojoj najdražoj zabavi - bejzbolu. Utakmice su se nastavile s pobjedom New York Metsa nad pitsburškim Piratsima. No, zaprepaštenje i strah i dalje su prisutni, poglavito nakon upozorenja državnog odvjetnika Johna Ashcrofta da su "iako su Amerikanci naučeni da kod kuće vlada mir i blagostanje, a svoje ratove vode drugdje, nacija ulazi u novo razdoblje nesigurnosti". FBI u međuvremenu slijedi čak 47.000 tragova koji bi mogli odvesti do počinitelja napada, i iščekuje odluku talibanskih ulema o sudbini Bin Ladena. Prema najnovijim informacijama koje se daju čitati u američkom ljevičarskom časopisu The Nation, talibani bi možda pristali na predaju Bin Ladena ako bi mu se sudilo u nekoj neutralnoj islamskoj zemlji, te ako bi UN ukinuo sankcije talibanskom režimu. Kao uvjet se postavlja i ukidanje vojne i druge pomoći afganistanskoj oporbi. Za sada su te informacije, međutim, ostale nepotvrđene. (Hina) vk dh