ZAGREB, 18. rujna (Hina) - "Dalmatinski dvori", naziv je projekta osmišljenog za hrvatske otoke, koji predlaže dugogodišnji turistički djelatnik, član-utemeljitelj Francusko-hrvatske gospodarske komore Ante Curać, koji u Parizu ima
vlastitu turističku agenciju.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - "Dalmatinski dvori", naziv je projekta
osmišljenog za hrvatske otoke, koji predlaže dugogodišnji
turistički djelatnik, član-utemeljitelj Francusko-hrvatske
gospodarske komore Ante Curać, koji u Parizu ima vlastitu
turističku agenciju.#L#
Dalmatinski dvori su zamišljeni kao malo dalmatinsko selo
pojedinačnih kuća koje, ovisno o karakteru lokacije, mogu biti
okupljeni oko središnjeg objekta u jednom ili u dva niza. Taj hotel-
rezidencija može se sagraditi dalje od morske obale, daleko od
plaže, na brdu ponad mora.
Novi bi projekt, kaže, bitno obogatio turističku ponudu i privukao
zahtjevnije goste na naše otoke - Dalmatinskih dvora, hotela-
rezidencije za obiteljski, odmarališni i poslovni turizam. Projekt
je ovog ljeta već predstavljen u Korčuli, a najesen se očekuje da će
projekt predstaviti i angažirati se u pronalaženju investitora
nedavno osnovana Francusko-hrvatska gospodarska komora.
Govoreći o lokaciji izgradnje, Curać napominje da je "to jedina
lokacija koja jamči mir, tišinu, krasan pogled na more i na okoliš",
tvrdeći kako nijedan naš hotel smješten na obali ili na otocima, na
plaži ili u njezinoj neposrednoj blizini ne može zahtjevnim gostima
osigurati mir, tišinu, privatnost i kvalitetan odmor.
Optimalna parcela za gradnju Dalmatinskih dvora bila bi, po
njegovoj zamisli, od 20 do 40 tisuća metara četvornih, kako bi se
objekti postavili na dovoljnu udaljenost od susjednih zgrada.
Koncepcija dopušta, kako ističe, mogućnost dodavanja novih kuća s
obzirom na uspješnost poslovanja, a najmanji početni kapacitet bio
bi 20 soba (40-60 gostiju), a najveći bi bio 40 soba (80-120
gostiju). Materijal za gradnju bio bi kamen u gruboj ili finoj
obradbi.
Od zajedničkih prostora predviđa se prostor za prijam gostiju s
manjom trgovinom, restoran s kuhinjom, velika terasa s natkritim
dijelom te otvoreni bazen.
U blizini hotela-rezidencije predviđen je teren za tenis, staze za
boćanje, prostor za gađanje lukom, zemljište za mini-golf i td.
Po njegovim riječima, u takvu prostoru gost nema osjećaj da je
stalno u istoj hotelskoj sobi s malo prostora za kretanje i s
nemogućnošću primanja prijatelja i poslovnih ljudi. Stoga se taj
ekskluzivni hotel-rezidencija namjenjuje za odmor obitelji u
vrijeme školskih praznika, za odmor gostiju koji nisu vezani uz
takve praznike, za odmor poslovnih ljudi koji mogu raditi u tišini
pojedinačno ili u grupi, za seminare, predavanja i td. On je dakle,
zaključuje, polivalentan te time osigurava produženje sezone i
daleko bolju isplativost, nego klasični hotel.
Nešto slično, podsjeća, već postoji na Azurnoj obali, Kanarskim
otocima, Toscani i td.
Dalmatinski dvori zamišljeni su kao lanac hotela manje-više istoga
vanjskog izgleda, iste uporabne tehnologije te jedinstvene
koncepcije. U Hrvatskoj zasad nema lanca hotela koji bi koristio
navedene prednosti, ističe, dodajući kako se Dalmatinski dvori
mogu izgraditi na više desetaka lokacija na otocima bez opasnosti
da ugroze obalu ili krajolik.
Ante Curać smatra kako će interes inozemnih ulagača za taj projekt
biti veći nego kupnja postojećih hotela s hipotekom gubitaka, s
mogućim neriješenim vlasničkim odnosima, s potrebnom temeljite
rekonstrukcije i s malom vjerojatnošću da će u prodaji privući
goste bolje platežne moći jer su smješteni na mjestima gdje se ne
mogu zaštiti od buke i dolaska nepozvanih posjetitelja.
Napominje kako se u Francuskoj može doći do potencijalnih ulagača
ako bismo imali konkretnu i kvalitetnu ponudu zemljišta,
privatnoga ili općinskoga.
Pokretanje projekta Dalmatinski dvori, drži on, otvorilo bi nova
radna mjesta i revitaliziralo poljoprivredu na otocima, zaustavilo
proces odlaska s otoka, čak bi se aktivno radno stanovništvo počelo
vraćati na otoke.
(Hina) mc db