RDW 17. IX. RJEŠENJE AFGANISTANSKE KRIZE U PAKISTANU

NJEMAČKI RADIO - RDW 17. IX. 2001. Ključevi rješenja afganistanske krize nalaze se u Pakistanu, prilog Guentera Knabea. "Jedan od glavnih ključeva rješenja afganistanske krize nalazi se u rukama Pakistana. Te su dvije susjedne zemlje u svojoj povijesti i politici sudbinski povezane. Granicu između Afganistana i Pakistana povukli su britanski kolonijalni vladari koncem 19. stoljeća i njome prepolovili područje koje naseljava starosjedilačko pleme Paštuna na sjeveru Afganistana. Od tada je ta crta razdvajanja postala izvor sukoba. Na obje strane granice živi otprilike podjednak broj pripadnika tog plemena, od kojih veliki dio koji živi nomadskim načinom života nikada nije niti priznavao tu granicu. Do Afganistana koji se nalazi u središnjoj Aziji najlakše je doći preko Pakistana. To vrijedi za ljude, robu i oružje. A put u središnju Aziju u kojoj se ? kako se pretpostavlja - nalaze ogromna nalazišta zemnog plina i nafte ? također vodi preko Afganistana. Taj je zemljopisni položaj doveo odmah susjedni Pakistan u središte sukoba u i oko Afganistana, čiji je krvavi početak bio ulazak sovjetskih postrojbi koncem 1979. godine. Put koji je sa Zapada vodio u Afganistan je od izbijanja islamske revolucije u Teheranu u veljači iste godine iz političkih razloga bio blokiran. To je povećalo važnost Pakistana u borbi afganistanskih mudžahedina protiv afganistanskih komunista i njihovih sovjetskih pomagača. Iz toga se ubrzo razvio rat u kojem su Istok i Zapad ratovali za zaštitu svojih interesa u tom dijelu Azije, ali ne izravno već preko snaga koje su se borile za njihove interese. Washington je podržavao afganistanske mudžahedine obilatom financijskom pomoći, oružjem i vojno ih obučio. Dolare, puškostrojnice, ručne granate i protuzrakoplovne rakete moglo se prebaciti u Afganistan samo preko Pakistana, a u pakistansko- afganistanskom pograničnom području podignuti su tabori za vojnu izobrazbu gerilaca. Amerikanci nisu bili jedini koji su podupirali borce afganistanskog otpora protiv komunističke vladavine. Oni su svoje saveznike imali u konzervativnim arapskim državama, prije svega u Saudijskoj Arabiji i arapskim zaljevskim zemljama. Jedan od vodećih organizatora i financijaša među tim Arapima ubrzo je postao Osama bin Laden. U njemu su Amerikanci našli saveznika za vođenje svog interesnog rata. Glavnu ulogu u opskrbljivanju mudžahedina sredstvima koja su stizala iz Amerike i ostalih zapadnih, kao i arapskih zemalja, preuzela je pakistanska tajna služba ISI. Kada su se Sovjeti povukli iz Afganistana u zemlji nije zavladao mir. Kaos u Hindukušu bio je sve opasniji za Pakistan. Pakistansko je vodstvo držalo da nemirni Afganistan treba smiriti. Nastavljena je dokazana suradnja između CIA-e i pakistanske tajne službe ISI. Oni su zajednički razvili plan o osnivanju i uvježbavanju policije koja bi preuzela na sebe ulogu smirivanja Afganistana. To su bili pretežno mladi pripadnici plemena Paštun koji su prošli škole Kurana u afganistanskim izbjegličkim logorima - Talibani, što znači oni koji proučavaju religiju. Oni su sada dobivali i dodatnu izobrazbu za rukovanje oružjem. Pod okriljem pakistanske vojske i vojnih stručnjaka oni su 1996. godine ubačeni u Afganistan. Cijeli je svijet bio iznenađen kako su Talibani u vrlo kratkom roku osvojili velike dijelove Afganistana, a uskoro zavladali i glavnim gradom Kabulom. Bivši saveznik Amerikanaca, u međuvremenu zloglasni, Osama bin Laden se i nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana posvetio borbi za Islam i protiv onih koje on drži neprijateljima Islama. Sada to više nisu bili komunisti. Od kada su se Amerikanci za vrijeme Zaljevskog rata smjestili u njegovoj domovini Saudijskoj Arabiji, on svoje glavne neprijatelje vidi upravo u Amerikancima. Amerika kao zemlja predvodnica neislamskog Zapada i zaštitnica njemu omraženog Izraela postala je njegova meta na koju puca svim sredstvima gdje i kada može. Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su jedine države koje su priznale Talibane kao legitimne predstavnike vlasti u Afganistanu. Osami bin Ladenu za kojeg se sumnja da stoji iza terorističkih napada na SAD su Talibani pružili utočište. Washington je stoga od Talibana zatražio njegovo izručenje, što oni za sada odbijaju. Niti sankcije koje su Ujedinjeni narodi uveli protiv Talibana nisu dale nikakav konkretan rezultat. Osama bin Laden do sada se osjećao siguran među talibanskim vodstvom u južnom afganistanskom gradu Kandaharu. Tim više što je sa šefom Talibana Mulom Mohamedom Omarom povezan i rodbinskim vezama - on mu je tast. Sada se pakistansko vodstvo nalazi pod golemim pritiskom Washingtona. Američka je vlada izgubila strpljenje s Islamabadom. Sva dosadašnja obećanja da će se pobrinuti za rješenje krize Pakistan nije ispunio. Sada je svima jasno da ključevi rješenja afganistanske krize ? koja se najvećim djelom upravo zbog bin Ladenovog boravka kod Talibana znatno zaoštrila ? leže u rukama Pakistana. Islamabad mora poduzeti sve kako bi prisilio Talibane da izruče Osamu bin Ladena." (RDW)