PODACI O ARAPSKIM MILITANTNIM SKUPINAMA

AMAN, 17. rujna (Hina/Reuters) - Pripadnici arapskih militantnih skupina za neke su borci za slobodu koji se bore protiv strane okupacije ili unutrašnjih represija, za druge oni su vjerski fanatici koji svoje djelovanje temelje na širenju terora i uništavanju.#L# Glavne fundamentalističke muslimanske skupine ponovno su u središtu pažnje nakon prošlotjednih terorističkih napada na SAD. Za te je napade, za koje nitko nije preuzeo odgovornost, osumnjičena skupina Al-Qa'ida, koju vodi Saudijac Osama bin Laden. Donosimo kratke profile glavnih i najopasnijih fundamentalističkih skupina sa sjedištima u arapskim zemljama ili teritorijima. AL-QA'IDA (BAZA) Militantna krovna organizacija čiji je cilj uspostavljanje pan- islamskog vjerskog pokreta u suradnji s islamskim ekstremističkim skupinama, te protjerivanje svih ne-muslimana iz muslimanskih područja. Procjenjuje se da al-Qa'ida ima više tisuća pripadnika te svoje ćelije u brojnim zemljama svijeta, uključujući Alžir, Uzbekistan, Siriju, Pakistan, Indoneziju, Filipine, Libanon, Irak, Kosovo, Čečeniju, Zapadnu obalu i pojas Gaze. Al-Qa'idu je osnovao Osama bin Laden, sin saudijskog milijardera. Smatra se da je al-Qa'ida odgovorna za brojne napade na američke ciljeve u svijetu, iako sama organizacija nikada nije preuzela odgovornost za bilo koji napad. Vjeruje se da bin Ladena skriva talibanski režim u Afganistanu. AL-GAMA'A AL-ISLAMIYA (islamska skupina) Gama'a, najveća egipatska radikalna muslimanska skupina vodila je od 1992-97 oštru kampanju protiv vlasti u Kairu s ciljem stvaranja čiste islamističke države u Egiptu. Više od 1.200 Egipćana i stranih turista poginulo je u tim nasiljima. U jednom od najkrvavijih incidenata, pripadnici Gama'ae ubili su 58 stranih turista i četiri Egipćanina u blizini Luksora u studenome 1997. Egipatska vlada oštro je zaprijetila ubijanjem i uhićenjima pripadnika te skupine, te su vođe Gama'ae u ožujku 1998. proglasili prekid vatre. Vjeruje se da su neki članovi te skupine pridružili bin Ladenu i njegovoj anti-američkoj skupini al-Qa'ida (baza). AL-JIHAD (Sveta borba) Egipatska druga po veličini militantna skupina koju vodi Ayman Zawahri oslabljena je 1998. kada je on najavio savez s bin Ladenom. Nekoliko vođa te skupine protivilo se savezu s bin Ladenom, smatrajući da će zbog toga Jihad doći na udar SAD te da će time umanjiti svoju moć. Nakon što su 1998. izvršena dva atentata na američka veleposlanstva u Africi, vlasti nekih istočnoeuropskih i arapskih država uhitili su nekoliko vođa Džihada i predali ih Egiptu. Zawahri je u međuvremenu postao desna ruka bin Ladenu a njegovi su se pobornici pridružili al-Qa'idi. NAORUŽANA ISLAMSKA SKUPINA (GIA) Najradikalnija militantna skupina u Alžiru, osnovana je nakon islamističke pobune pokrenute nakon što su alžirske vlasti otkazale izbore na kojima se očekivala pobjeda islamista. GIA-u su osnovali "afganistanski Arapi", Alžirci koji su se borili uz bin Ladena protiv sovjetske okupacije Afganistana osamdesetih godina 20. stoljeća. Skupina se nije željela pridružiti prekidu vatre s alžirskim vlastima koju je objavila veća Islamska fronta spasa te se nastavljaju boriti protiv alžirskih snaga u ratu u kojem je dosada živote izgubilo više od 100.000 ljudi. GIA se smatra odgovornom i za niz masakra i bombardiranja. Smatra se da bin Laden koristi mrežu GIA-e za svoje djelovanje u Europi. HAMAS (POKRET ISLAMSKOG OTPORA) Najveća palestinska fundamentalistička skupina, Hamas, tvrdi da nikada neće za svoju metu uzeti niti jednu drugu zemlju osim Izraela. Skupina, osnovana u prvim danima prvog palestinskog ustanka Intifade (1987-93), pokrenula je više samoubilačkih napada na Izrael i izraelske ciljeve na okupiranim palestinskim područjima. U jednom od svojih najkrvavijih napada, samoubojica Hamasa ubio je u lipnju ove godine 21 Izraelca ispred disko-kluba u Tel Avivu. Skupina, koja se također protivi miru s Izraelom, kaže da se njezina borba temelji na pravu na oslobođenje palestinske zemlje. Hamas je najveća palestinska skupina nakon Fataha, pokreta predsjednika palestinske samouprave Jasera Arafata. ISLAMSKI DŽIHAD Ova palestinska skupina pokrenula je niz samoubilačkih napada u Izraelu devedesetih godina u kojima su deseci Izraelaca izgubili živote. Džihad ponovo izvodi napade na izraelske ciljeve od početka novog palestinskog ustanka u rujnu prošle godine. Osnivača Islamskog Džihada Fathija Shukakija ubili su izraelski agenti na Malti sredinom devedesetih. Skupina, koja održava bliske veze s Iranom, protivi se mirovnim sporazumima iz Osla između Izraela i Arafata. Vođe ove organizacije svoje sjedište imaju u Siriji. Skupina tvrdi da koncentrira sve svoje napade na izraelske ciljeve te da nema vremena otvarati "druge fronte" sa SAD-om. HEZBOLAH (BOŽJA STRANKA) Hezbolah su osnovali pripadnici iranske revolucionarne garde nakon što je Izrael 1982. napao Libanon. Rat koji je vodio Hezbolah, potpomognut od strane Sirije i Irana, bila je glavna sila koja je stajala iza okončanja dvadesetdvogodišnje izraelske okupacije južnog Libanona, okončane u svibnju prošle godine. Pripadnici Hezbolaha još se uvijek bore protiv izraelskih vojnika u području farmi Šeba, komadiću zemlje između Izraela, Sirije i Libanona. Hezbolah također bezrezervno podržava palestinski ustanak. Skupina je osamdesetih godina počela provoditi samoubilačke napade na izraelske ciljeve a smatra se da je nakon izraelske invazije Libanona napadala i američke vojne i diplomatske ciljeve u Libanonu. Smatra se da je Hezbolah kriv i za anti-izraelske napade u Argentini izvedene devedesetih godina. Analitičari smatraju da je Hezbolah krovna organizacija za skupine koje su osamdesetih godina u Libanonu otjerali strane državljane. Hezbolah ima široku mrežu socijalnih, medicinskih i obrazovnih institucija u Libanonu, te devet svojih zastupnika u libanonskom parlamentu. Suprotno drugim sunitskim muslimanskim fundamentalističkim skupinama, Hezbolah je šiitska skupina. (Hina) nab br