S-SAD-SVIJET-TERORIZAM-Politika SVIJET PRED NOVIMA RATOM - TERORIZAM NAMEĆE NOVE ODNOSE U SVIJETU Piše: Nataša BaracZAGREB, 17. rujna (Hina) - Teroristički napadi izvršeni prošlog tjedna na SAD zauvijek će promijeniti sliku svijeta
kakvog poznajemo i imati neizbježne posljedice na svjetsku politiku, odnose među državama, rasizam, toleranciju, ali i ukupno gospodarstvo, smatraju vodeći svjetski analitičari.
Piše: Nataša Barac
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Teroristički napadi izvršeni prošlog
tjedna na SAD zauvijek će promijeniti sliku svijeta kakvog
poznajemo i imati neizbježne posljedice na svjetsku politiku,
odnose među državama, rasizam, toleranciju, ali i ukupno
gospodarstvo, smatraju vodeći svjetski analitičari.#L#
Terorističke napade na New York i Washington Amerikanci ocjenjuju
pravom objavom rata, te od svog predsjednika Georgea Busha očekuju
oštru reakciju. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da Bush
uživa veliko povjerenje građana, od kojih čak 80 posto smatra da je
potrebno vojno reagirati, a stravične slike uništenja i ljudskih
žrtava ujedinile su i republikance i demokrate, koji su američkom
predsjedniku dali bezrezervnu podršku.
Broj žrtava ovog nezamislivog napada još uvijek nije poznat -
praktički nitko ne želi spekulirati s brojem žrtva ali se svi slažu
u tome da će one biti ogromne. Spasilačke službe neumorno, ali i
bezuspješno, tragaju za preživjelima, a njujorški gradonačelnik
Rudolph Giuliani u nedjelju je priznao da nitko od srijede nije
pronađen živ u ruševinama Svjetskog trgovačkog centra. Popis
nestalih svakog je dana sve veći, a prema Giulianijevim riječima do
sada se na tom popisu nalazi više od pet tisuća ljudi, uz 190
pronađenih mrtvih tijela.
George Bush je jasno kazao da će nakon terorističkih napada odnosi u
svijetu biti drugačiji. "Ili ste s nama ili protiv nas", poruka je
koju je američki predsjednik uputio svijetu. U stvaranju
međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma, SAD su zasada
dobile veliku potporu - kako svojih tradicionalnih saveznika
(Europske unije, NATO-a, Izraela) tako i onih drugih - velikog
broja arapskih zemalja, Rusije, Japana, te azijskih zemalja.
Zemlje članice NATO-a već su pristale po prvi puta primijeniti
članak 5 iz svoje osnivačke povelje (ako je jedna članica
napadnuta, smatra se da je napadnut čitav Savezi), a zapadnjački
čelnici čini se da pripremaju svoje narode na rat. Britanski
premijer Tony Blair u nedjelju je kazao da "smo već u ratu", dok je
njemački kancelar Gerhard Schroeder neki dan izjavio kako će ovog
tjedna morati donijeti "vjerojatno najtežu odluku u svome životu".
Vrhu Rusije je čini se još uvijek podijeljen - dok je ministar
vanjskih poslova Igor Ivanov obećao "svu potrebnu pomoć", ministar
obrane Sergej Ivanov protiv se tome da snage NATO-a koriste ruske
vojne baze u blizini Afganistana. Kineski unutrašnji interesi u
spriječavanju djelovanja islamskih pobunjenika u Xinjiangu ipak je
povezana s određenim rezervama u vezi američkog plana o "globalnoj
koaliciji".
Arapske zemlje su izrazile sućut američkome narodu - a u tim je
izrazima bilo i pravih presedana - poput sućuti Irana. Amerika je u
nedjelju dobila i pozitivne vijesti iz Pakistana, jedne od tri
zemalja svijeta, uz Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku
Arabiju, koje priznaju talibanski režim u Afganistanu. Glavni
osumnjičenik za napade na SAD, Saudijac Osama bin Laden, navodno
živi u Afganistanu.
Pakistan je kao znak da će u potpunosti surađivati sa SAD-om već u
ponedjeljak poslao svoje izaslanstvo u Afganistan. Glavni zadatak
Pakistanaca je da pokušaju privoliti talibane da u roku od tri dana
izruče bin Ladena, iako su talibani u više navrata isticali da do
izručenja neće doći. Pakistanci i njihov predsjednik general
Pervez Musharraf za uzvrat od Amerikanaca očekuju ukidanje
gospodarskih sankcija te veliki paket gospodarske i financijske
pomoći.
U slučaju neuspjeha pakistanske misije u Afganistanu, cijeli će
svijet napeto isčekivati odgovor Washingtona. Amerikanci su već
počeli mobilizirati svoje rezerviste te najavljuju dugi rat koji
bi, prema nekim procjenama, mogao trajati između 4 do 8 godina. Što
će se točno dogoditi nitko ne može ni predvidijeti. Iako se gotovo
svi slažu u tome da terorizam predstavlja veliku prijetnju
svjetskom miru, veliki broj država svijeta vjerojatno neće
pristati na rat koji bi mogao izvazvati brojne civilne žrtve, te
velike valove izbjeglica.
Novi mogući rat, smatraju analitičari, vodit će se na različitim
frontama. Ako se ne poduzme akcija koja će riješiti jedno od gorućih
pitanja koje potiče problem terorizma - a to je izraelsko-
palestinski sukob - postoji opasnost da će uništavanje terorista
dovesti do samo privremne pobjede. Amerika, slažu se gotovo svi
analitičari, mora promijeniti svoju politiku prema Bliskom istoku
i pokušati riješiti ovaj naizgled neriješivi problem. Uz rješenje
bliskoistočnog pitanja, mora se, između ostaloga, stvoriti i bolji
sustav obaviještajnih mreža, bolja međunarodna suradnja, novi
zakoni o izručenjima.
Stvarnost je međutim ta da je Amerika već u ratu, a neprijatelj mora
biti ubijeni ili uhićen, smatra analitičar Sunday Timesa. Zemlje
koje skrivaju teroriste moraju biti prisiljene da prestanu
podržavati terorizam. Iako se već pojavljuju neki glasovi u
zapadnim zemljama protiv Amerike, zapadne zemlje moraju ostati
ujedinjene, čak i pod prijetnjom novih napada na ciljeve diljem
svijeta.
(Hina) nab rb