NEW YORK/TOKYO/LONDON, 17. rujna (Hina/Reuters) - Na svjetskim burzama prošloga su tjedna vladali šok, nevjerica i panika nakon terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, u kojima su srušeni neboderi Svjetskog trgovačkog centra
te dio Pentagona, Wall Street od utorka ne radi.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 17. rujna (Hina/Reuters) - Na svjetskim
burzama prošloga su tjedna vladali šok, nevjerica i panika nakon
terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, u kojima su srušeni
neboderi Svjetskog trgovačkog centra te dio Pentagona, Wall Street
od utorka ne radi.#L#
Osim njujorške burze, od utorka do kraja tjedna bili su zatvoreni i
American Stock Exchange, Nasdaq Stock Market te Chicago Mercantile
Exchange, a njihovo ponovno poslovanje predviđeno je za početak
ovog tjedna. To je dosad najduži prekid poslovanja američkih
financijskih tržišta od izbijanja Prvog svjetskog rata, zbog kojeg
je njujorška burza zatvorila svoja vrata od 31. srpnja do 28.
studenoga 1914. godine.
U Svjetskom trgovačkom centru, koji se smatra simbolom američke
financijske moći, nekoliko je velikih financijskih kompanija imalo
urede, uključujući i najveću investicijsku banku Morgan Stanley,
njemačke Commerzbank, Deutsche bank, švicarsku Credit Suisse te
mnoge druge velike brokerske firme. Očekuje se da će ljudskih
žrtava biti na tisuće, a to će svakako sljedećih tjedana utjecati na
poslovanje svjetskih burzi kapitala i financijskih tržišta.
Zbog zbivanja u SAD-u na europskim burzama u utorak poslijepodne
započela je velika rasprodaja dionica, posebno osiguravatelja i
zrakoplovnih kompanija. Dionice najvećeg europskog
osiguravatelja, njemačkog Allianza kliznule su gotovo 20 posto,
nakon što je objavio da će morati isplatiti enormne odštete.
Ulagači su panično ulagali novac u dionice naftnog sektora te u
zlato. Indeks Londonske burze FTSE je do kraja tjedna zabilježio
jednu od najnižih razina u zadnje tri godine - 4.755,70 bodova ili
5,52 posto manje nego na početku prošlog tjedna. Gubitak bi bio i
veći da burza nije prekinula poslovanje zbog sigurnosnih razloga.
Slično je bilo i u Frankfurtu, budući je Frankurtska burza
smještena u jednom od najviših nebodera u tome gradu. Tamošnji je
DAX indeks izgubio čak 11,87 posto svoje vrijednosti te je tjedan
završio na razini od 4,115,98 bodova, također najnižoj unazad tri
godine. Pariški CAC indeks, čija je vrijednost pala za 10,82 posto,
pao je i ispod psihološki značajne granice od 4.000 bodova te je u
petak iznosio 3.909,49 bodova - najniža razina od veljače 1999.
godine.
U srijedu je i na Tokijskoj burzi zavladala panika, a tokijski
indeks Nikkei izgubio je samo toga dana šest posto na vrijednosti,
te pao ispod psihološki važnih 10.000 bodova po prvi puta nakon
1984. godine. Iako su se nakon toga cijene dionica ponešto
oporavile, i nadalje je bilježena velika nervoza tržišnih
sudionika te zbog toga i velike oscilacije u cijenama. Ipak, Nikkei
indeks najveće azijske burze uspio je tjedna završiti s minimalnim
gubicima - izgubio je "samo" 1,83 posto te je u petak iznosio
10.008,89 bodova. Osim što nema smjernica koje inače na svjetskim
burzama kapitala daje najveće tržište - u New Yorku, većina
sudionika predviđa da će svjetsko gospodarstvo kliznuli nakon
ovoga u recesiju. Brine ih i najavljen američki vojni odgovor na
terorističke napade i posljedice koje će on izazvati.
Zasada su Organizacija zemalja članica proizvođača nafte (OPEC) i
Kuvajt donekle smirili cijenu nafte, najavivši da će ponuditi
onoliko nafte koliko će biti potrebno da se podmiri svjetska
potražnja. Svi s nestrpljenjem očekuju ponovno otvaranje američkih
burzi, iako se i pribojavaju oštrog pada cijena dionica koji bi
zatim mogao uslijediti.
Panika nije zaobišla ni devizna tržišta. Većina je ulagača odlučila
prodavati dolare i ulagati u euro i tradicionalna utočišta kapitala
poput švicarskog franka i zlata. Dolar je tako do kraja tjedna u
odnosu na franak oslabio 3,20 posto, i to na 1,6232 franka.
Euro je ojačao za gotovo dva posto (1,93 posto) te je premašio
razinu od 0,92 dolara po prvi puta u više od sedam mjeseci u petak je
iznosio 0,9211 dolara. U odnosu na njemačku marku dolar je pao za
1,88 posto, na 2,1224 marke, za 1,80 posto oslabio je u odnosu na
talijansku valutu - na 2.102,58 lira, a funta je zabilježila
najmanji porast - od 0,40 posto, na 1,4715 dolara. U odnosu na
japansku valutu, dolar je oslabio 2,28 posto, na 117,33 jena, što je
vrlo blizu granici za koju se prije prošlotjednih događanja
nagađalo da bi mogla potaknuti intervenciju.
No, čini se da se situacija smiruje. Vodeće svjetske središnje
banke odmah su reagirale ističući da će učiniti sve kao bi se
izbjegla potencijalna financijska kriza. Samo je američka
središnja banka u financijski sustav ubacila dodatnih 38 milijardi
dolara gotovog novca, što je otprilike dnevni prosjek uvećan deset
puta. Zajedno su Fed, ECB i Bank of Japan ubacili 120 milijardi
dolara, kažu analitičari. Očekuje se da će Fed i prije zasjedanja
Vijeća za otvoreno tržište ponovno sniziti kamatnu stopu, najmanje
za 0,25 postotnih bodova. Devizna su tržišta i nadalje u
neizvjesnosti, zbog posljedica koje bi mogao izazvati najavljeni
američki vojni odgovor na terorističke napade.
(Hina) rub db