HR-SI-DE-EU-INTEGRACIJE-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Bankarstvo RFE 15. IX. ZAPADNI BALKAN REALNOST ILI ZAVJERA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 15. IX. 2001. Zagreb: zapadni Balkan ? realnost, a ne zavjera. Prilog Milana
Gavrovića. Zamisao njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o stvaranju zajedničkog gospodarskog područja zapadnog Balkana, još uvijek izaziva negodovanje hrvatskih političara. Najvažnije pitanje, koje nije postavio nitko od hrvatskih političara, glasi: Zašto Europa, u konkretnom slučaju njemačka diplomacija, vidi granicu Zapadnog Balkana na rijeci Sutli, a ne na Karavankama? Zašto joj nije ni na kraj pameti, da u zamišljenu balkansku ekonomsku zajednicu uključi i Sloveniju? Odnosno, što danas toliko razlikuje Hrvatsku od Slovenije, iako su do prije manje od deset godina obje bile dijelovi iste federalne države i to dvije njene najrazvijenije republike? Odgovor na to pokazao bi da mišljenje međunarodne zajednice da Hrvatska ekonomski danas spada u isti koš s Albanijom nije rezultat neke zavjere ili antipatije prema Hrvatima već najbolji pokazatelj onoga što je hrvatska vlast, tijekom prošlih deset godina, učinila svojoj zemlji i svom narodu. U Sloveniji bivše društveno vlasništvo najvećim je dijelom podijeljeno građanima. U Hrvatskoj je provedena pljačkaška
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 15.
IX. 2001.
Zagreb: zapadni Balkan ? realnost, a ne zavjera. Prilog Milana
Gavrovića.
Zamisao njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o
stvaranju zajedničkog gospodarskog područja zapadnog Balkana, još
uvijek izaziva negodovanje hrvatskih političara.
Najvažnije pitanje, koje nije postavio nitko od hrvatskih
političara, glasi: Zašto Europa, u konkretnom slučaju njemačka
diplomacija, vidi granicu Zapadnog Balkana na rijeci Sutli, a ne na
Karavankama? Zašto joj nije ni na kraj pameti, da u zamišljenu
balkansku ekonomsku zajednicu uključi i Sloveniju? Odnosno, što
danas toliko razlikuje Hrvatsku od Slovenije, iako su do prije
manje od deset godina obje bile dijelovi iste federalne države i to
dvije njene najrazvijenije republike?
Odgovor na to pokazao bi da mišljenje međunarodne zajednice da
Hrvatska ekonomski danas spada u isti koš s Albanijom nije rezultat
neke zavjere ili antipatije prema Hrvatima već najbolji pokazatelj
onoga što je hrvatska vlast, tijekom prošlih deset godina, učinila
svojoj zemlji i svom narodu.
U Sloveniji bivše društveno vlasništvo najvećim je dijelom
podijeljeno građanima. U Hrvatskoj je provedena pljačkaška
privatizacija. U Sloveniji, čuvali su se svi stručni ljudi, posebno
u privredi. U Hrvatskoj, oni su otjerani, a umjesto njih došli su
stranački borci za menadžerske plaće i privilegije. U Sloveniji,
čuvalo se svako radno mjesto. U Hrvatskoj, klalo se vola za kilogram
mesa, a tajkuni su se bogatili na nesreći stotina tisuća ljudi koji
su bacani na ulicu. U Sloveniji banke su u domaćim rukama. U
Hrvatskoj, one su prvo opljačkane, pa sanirane novcem poreznih
obveznika i konačno prodane strancima. U Sloveniji, ekonomska je
politika poticala proizvodnju i izvoz. U Hrvatskoj, ona je umjesto
toga razvijala samo trgovinu i uvoz.
Nakon deset godina Slovenija ima znatno veću proizvodnju nego
prije. Hrvatska još uvijek mnogo manju. Razlika u bruto domaćem
proizvodu toliko se povećala, da je Slovenija postala skoro dva i
pol puta bogatija od Hrvatske. Zato je ona danas jednom nogom već u
Europskoj uniji, dok se hrvatski političari - od HDZ-ovih, koji su
najveći krivci za hrvatsku nesreću, do onih iz vladajuće koalicije
- žestoko i uvrijeđeno brane od svake pomisli da im je mjesto na
Balkanu.
Istodobno je Slovenija kao država razvila jake gospodarske veze
upravo sa zemljama zapadnog Balkana. Hrvatska nije uspostavila ni
platni promet, pa sada zagrebačke banke posluju s beogradskima
preko Ljubljane. Zemljopisna granica Balkana nije točno određena,
ali se smatra da su to rijeke Dunav i Sava. Granica mentalnog
Balkana tamo je gdje bezumni nacionalizam dijeli i osiromašuje
ljude; duhovno i ekonomski.
(RFE)