DEN HAAG, 10. rujna (Hina) - Tužiteljstvo će dokazati da su optuženi bosanski Srbi planirali i izvršavali plan etničkog čišćenja Bosanskog Šamca i Odžaka u okviru plana stvarnja čiste srpske države u BiH, a to je uključivalo
preuzimanje vlasti u Bosanskom Šamcu i uhićenja, zatvaranja i zlostavljanja nesrpskog stanovništva uspostavom sustava njihova progona tzv. "razmjenama" i deportacijom s druge strane granice planirane države, rekao je u ponedjeljak haaški tužitelj Gramshi Di Fazio.
DEN HAAG, 10. rujna (Hina) - Tužiteljstvo će dokazati da su optuženi
bosanski Srbi planirali i izvršavali plan etničkog čišćenja
Bosanskog Šamca i Odžaka u okviru plana stvarnja čiste srpske
države u BiH, a to je uključivalo preuzimanje vlasti u Bosanskom
Šamcu i uhićenja, zatvaranja i zlostavljanja nesrpskog
stanovništva uspostavom sustava njihova progona tzv. "razmjenama"
i deportacijom s druge strane granice planirane države, rekao je u
ponedjeljak haaški tužitelj Gramshi Di Fazio.#L#
Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu započelo je
suđenje Blagoju Simiću, Milanu Simiću, Miroslavu Tadiću i Simi
Zariću za zločine protiv čovječnosti i teške povrede Ženevskih
konvencija počinjene progonom desetaka tisuća Hrvata i Muslimana
Bosanske Posavine.
Samo iz Bosanskog Šamca u kojem su Hrvati činili 44.7 posto od
ukupno 33 tisuće stanovnika, ne-Srba je ostalo tek nešto manje od
300, kaže se u optužnici.
Četvorica optuženih Srba, u suradnji s jugoslavenskim snagama,
osnovali su vojnu jedinicu "Četvrti odred" koja je, kao formacijski
dio JNA, napala i osvojila Bosanski Šamac u noći 16. na 17. travnja
92. godine, kazao je tužitelj.
Povezivanje JNA s vojnim jedinicama bosanskih Srba za tužiteljstvo
je od velike važnosti u podizanju optužnice za zločine u BiH protiv
bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Već sutradan ukinuli su legalna tijela vlasti općine Bosanski Šamac
te je vlast preuzeo krizni štab kojega je prvooptuženi Blagoje
Simić bio predsjednik, a ostala trojica optuženih članovi.
U optužnici se navodi da je od 17 tisuća Hrvata i Muslimana
Bosanskog Šamca na kraju kampanje etničkog čišćenja koja je počela
u 1992. a završila koncem 1993. godine ostalo njih manje od 300 dok
je s područja Odžaka izgnano gotovo svih 22.500 Hrvata i
Muslimana.
Nakon uspostave 'novih vlasti' počela su uhićenja nesrpskog
stanovništva i odvođenja u logore a nakon toga se progon odvijao u
vidu "razmjena" putem kojih su nesrpski stanovnici protjerivani iz
svojih domova. U logorima Hrvati i Muslimani premlaćivani su i
mučeni na razne načine i izloženi seksualnim zlostavljanima a
slobodan pristup imali su pripadnici paravojnih formacija koji su
se posebno isticali zvjerstvima, rekao je Di Fazio najavljujući da
će se veza kriznog štaba s paravojnim jedinicama dokazati tijekom
suđenja.
Suđenje u predmetu "Bosanski Šamac" započelo je gotovo dva mjeseca
nakon što je bivši načelnik policije u Bosanskom Šamcu Stevan
Todorović za priznanje krivnje za zločine po istoj optužnici dobio
kaznu od deset godina zatvora. Todoroviću je kao olakotna okolnost
u presudi uvažena "značajna suradnja s tužiteljstvom" što znači da
je haškim istražiteljima olakšao dokazivanje krivnje ostalih
optuženih iz istog predmeta. Tužitelj je najavio njegovo
svjedočenje na kraju dokaznog postupka.
Pred sud je u ponedjeljak izašao i bosanski Srbin Mitar Vasiljević
(47) kojeg se tereti da je na području Višegrada, kao pripadnik
paravojne jedinice "Beli orlovi" od 1992. do 1994. godine zajedno
sa srpskom policijom i vojnim jedinicama sudjelovao u progonu
nesrpskog stanovništva. Jedinica kojoj je pripadao odgovorna je za
ubijanje civila, posebno Muslimana, uključujući žene, djecu i
starije.
Vasiljevića se tereti da je u dva navrata u 1992. godini sudjelovao
u masovnom ubijanju oko 135 muslimanskih civila, koji su zaključani
u dvije kuće, a zatim tamo živi spaljeni. U jednom od ta dva slučaja,
ubijeno je odjednom 46 članova jedne obitelji. Vasiljevića se
tereti za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnih zakona i
običaja.
Ova suđenja prva su u kojima sudjeluju tzv. "ad litem" suci. Radi se
o sucima koje je izabrala Opća skupština UN-a sa zadaćom da presude
u samo jednom predmetu. Novouspostavljenim sudskim vijećima
predsjedavaju stalni haški suci, a uz njih su u svakom vijeću po dva
"ad litem" suca.
(Hina) jn/ps sv