ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Prema prijedlogu zakona o pravima branitelja, osobna invalidnina hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iznosila bi 115 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, za razliku od sadašnjih 160 posto.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Prema prijedlogu zakona o pravima
branitelja, osobna invalidnina hrvatskog ratnog vojnog invalida
(HRVI) iznosila bi 115 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, za
razliku od sadašnjih 160 posto.#L#
Temljem osnovice od 3326 kuna, plaća HRVI prve skupine iznosila bi
tako 3824 kuna, umjesto sadašnjih 7983 kune.
Invalidnina 100 postotnog HRVI-a druge skupine iznosila bi 2792
kune, umjesto sadašnjih 5827 kuna.
Invalidnina 90 postotnog HRVI iznosila bi 2103 kune, 80 postotnog
1568, 70 postotnog 1109, a 60 postotnog 688 kuna.
U Prijedlogu zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji za trajna prava potrebno bi bilo
izdvojiti iz državnog proračuna nešto manje od 595 milijuna kuna
godišnje.
To bi u odnosu na sadašnji zakon bila ušteda od 36 posto, drže u
Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koje je i
izradilo prijedlog zakona.
U Ministarstvu, međutim, naglašavaju da je riječ o radnom dokumentu
koji je podložan izmjenama.
Novina u prijedlogu zakona jest i to da više ne bi imali pravo svi
HRVI na pedeset postotni doplatak od pripadajućeg iznosa osobne
invalidnine.
Na doplatak, koji svi HRVI dobivaju zbog sudjelovanja u Domovinskom
ratu, imali bi pravo sada samo oni koji nisu u radnom odnosu, ne
primaju mirovinu i naknadu plaće od dana stjecanja prava na
profesionalnu rehabilitaciju, kao i tijekom profesionalne
rehabilitacije.
Iako je bilo naznaka da bi se materijalna prava ukinula invalidima
ispod 50 posto tjelesnog oštećenja, u prijedlogu Zakona o pravima
hrvatskih branitelja ostale su kategorije 50 postotnog invalida
koji bi primao invalidninu 459 kuna, 40 postotni 229, 30 postotni
153 kune te 20 postotni 115 kuna.
Svi HRVI plaćali bi porez i prirez kao i ostali građani, dok prema
još važećem zakonu HRVI plaćaju prirez i porez u skladu sa stupnjem
tjelesnog oštećenja.
HRVI više ne bi imali pravo na invalidsku mirovinu u iznosu
gardijske mirovine već prema pravima iz zakona o mirovinskom
osiguranju djelatnih vojnih osoba.
Svi statusi HRVI-a bili bi podložni reviziji, a posebnom
vještačenju u slučaju oboljenja od postraumatskog stresnog
poremećaja (PTSP) bilo bi regulirano posebnim pravilnikom.
Novina je da se za oboljele od PTSP-a uvodi i posebna psihološka i
druga potrebna skrb.
Status branitelja isključivo će se stjecati temeljem pripadnosti
ratnoj postrojbi i uključenosti u izravni oružani otpor agresoru.
Strože je definiran od postojeće zakonske odredbe odlazak u
postrojbu.
Sada bi to bio odlazak u postrojbu radi odlaska na bojišnicu, na
borbeni položaj i povratak s izravnog oružanog otpora agresoru, a
ne primjerice radi plaće.
Za razliku od važećeg zakona, roditelji poginulog hrvatskog
branitelja mogu ostvariti obiteljsku invalidninu i to jedan
roditelj u iznosu 70 posto osnovice mjesečno a oba roditelja u
iznosu 100 posto osnovice, ako nisu u radnom odnosu ili ako ne
primaju mirovinu.
Ako primaju mirovinu ili su u radnom odnosu pripada im obiteljska
invalidnina od 40 posto. Po sadašnjem zakonu ostvarivalo se pravo
na obiteljsku invalidninu bez obzira na činjenicu jesu li u radnom
odnosu ili u mirovini.
Članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata imali bi ista materijalna prava kao za poginulog
branitelja ako zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom, dok je po
sadašnjem zakonu to riješeno posebnim propisom.
Status člana obitelji zatočenog ili nestalog podlijegao bi
reviziji, što bi reguliralo drugostupanjsko rješenje, a ne kao do
sada kada je prvostupanjsko rješenje bilo izvršno.
Za razliku od postojećeg zakona, za ispunjenje uvjeta za stjecanje
statusa HRVI u slučaju bolesti nije više dan otpusta iz Oružanih
snaga već dan prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske.
Što se tiče stambenog zbrinjavanja precizno se određuje da se HRVI
ili drugi stradalnik stambeno zbrinjava ako nema riješeno stambeno
pitanje u mjestu prebivališta gdje je živio prije stupanja u obranu
suvereniteta Hrvatske. Primjerice, ako je stradalnik Domovinskog
rata iz Vukovara ima pravo na stambeno zbrinjavanje u Vukovaru.
Ukoliko dodijeljeni stan stradalnik ne koristi duže od tri mjeseca
moguće mu je i raskinuti ugovor o povlaštenom najmu stana, stoji u
prijedlogu novoga zakona.
Danom stupanja na snagu Zakona prestale bi važiti liste prvenstva
za dodjelu stana od 1997. do 2001. i stambene kredite od 1998. do
2001., a nove bi se liste radile ovisno o prebivalištima
podnositelja.
To znači da bi se radile potpuno nove liste, ovisno o imovinskom
cenzusu i mjestu stanovanja stradalnika prije početka Domovinskog
rata. Time bi se, kako je često isticao i resorni ministar Ivica
Pančić, smanjio pritisak stradalnika za dodjelu stanova u velikim
gradovima, poput Zagreba ili Splita, dok su u manjim gradovima
mnogi stanovi ostali neuseljeni jer za njih nije bilo zanimanja.
Djeca poginulih branitelja i dalje bi imali pravo na besplatne
udžbenike kao i prednost pri upisu u đačke i studentske domove, no
tu bi se uveo imovinski cenzus.
Ako bračni drug poginulog branitelja rodi dijete u izvanbračnoj
zajednici gubi prava s osnova člana obitelji poginulog zatočenog
ili nestalog branitelja i umrlog HRVI od I do IV skupine, također je
jedna od novina u prijedlogu zakona.
(Hina) aš vl