RFE 8. IX. REVIZIJA PRIVATIZACIJE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 8. IX. 2001. Zagreb: revizija privatizacije, konačno. Prilog Milana Gavrovića. Ovog je tjedna u Hrvatskoj započela dugo očekivana revizija privatizacije. U Hrvatskoj je proteklih godina uništeno 750 tisuća nekadašnjih radnih mjesta, ili svako drugo. To nije posljedica samo privatizacije, ali najvećim dijelom jeste. Istodobno su, prema opreznim procjenama, pokradena ili isisana dva godišnja bruto domaća proizvoda, ili više od 40 milijardi dolara. Ni to, također, nije omogućila samo privatizacija, ali jeste ista politička i ekonomska kuhinja u kojoj je i ona zamiješena i ispečena. Cijelo desetljeće nije bilo ni pravde ni zakona koji bi otkrio krivce i tome stao na kraj. Ovog tjedna Državna je revizija konačno ušla u dio privatiziranih poduzeća. To znači da se počelo ostvarivati i obećanje koje je zapravo dovelo na vlast koaliciju stranaka predvođenih socijaldemokratima premijera Ivice Račana i liberalima Dražena Budiše. Već je na prvom koraku vidljivo da je način na koji se revizija provodi u nesrazmjeru s očekivanjima ljudi, kao i s počinjenim kriminalom. Prema izjavi glavne državne revizorice Šime Krasić, provjerava se je li sve učinjeno po zakonu, a u prvom redu jesu li se rješenja izdavala na vrijeme, i jesu li vezana uz tečaj njemačke marke. Zahtjev za reviziju mogli su podnijeti svi koji se smatraju oštećenima, a to su najčešće radili mali dioničari i sindikati. Ona se, također, obvezno provodi u državnim tvrtkama, kao i u onima koje se financiraju ili su sanirane iz budžeta. Zanimljivo je da je država postavila malo zahtjeva za reviziju, iako je ona svojevremeno proglasila sebe vlasnikom svih poduzeća, pa ih je ona i prodavala. Državno odvjetništvo nije postavilo ni jedan jedini. Tako se sada ne provjerava jesu li se poštovali oni dijelovi ugovora kojim su se novi vlasnici obvezali da ne otpuštaju radnike. Svi su ugovori, također, morali sadržavati programe razvoja poduzeća, ali i to se potpisivalo samo da bi se zadovoljila forma. Poslije se nije provjeravalo, a očito se ne provjerava ni sada, jesu li ti programi ostvareni, odnosno jesu li poduzeća uništena, a imovina i novac opljačkani. Može li sve to završiti tako jednostavno? Činjenica je da vladajuća koalicija nije pokazala namjeru da postavi pitanje odgovornosti, odnosno krivnje za politiku i zakone koji su omogućili takvu privatizaciju. Mnogi ekonomisti, doduše, s pravom upozoravaju da se poslije toliko godina malo što može promijeniti. Ali ako je imovina uništena, a kuća spaljena, to još ne znači da ne treba suditi palikućama. (RFE)