DURBAN, 8. rujna (Hina/Reuters/dpa/AP) - UN-ova konferencija o rasizmu, koja se prošlog tjedna nalazila na rubu propasti zbog različitih stajališta o bliskoistočnoj krizi, završena je u subotu u južnoafričkom Durbanu prihvaćanjem
globalnog sporazuma o borbi protiv diskriminacije.
DURBAN, 8. rujna (Hina/Reuters/dpa/AP) - UN-ova konferencija o
rasizmu, koja se prošlog tjedna nalazila na rubu propasti zbog
različitih stajališta o bliskoistočnoj krizi, završena je u subotu
u južnoafričkom Durbanu prihvaćanjem globalnog sporazuma o borbi
protiv diskriminacije.#L#
Konferencija je prihvatila dva dokumenta - načelnu izjavu kojom su
ropstvo i trgovina robljem proglašeni zločinom protiv čovječnosti,
te akcijski plan borbe protiv rasizma i diskriminacije.
Zemlje sudionice suglasile su se o zajedničkoj izjavi tek nakon što
je odbačen zahtjev Sirije da se Izrael proglasi rasističkom
državom.
Konferencija - koja je počela 31. kolovoza i trebala je trajati do
petka, ali je nastavljena i u subotu - također je osudila patnje
koje je izazvao kolonijalizam.
"Afrikanci i ljudi afričkog podrijetla, Azijci i ljudi azijskog
podrijetla, te domorodačko stanovništvo, bili su žrtve tih djela, a
i dalje su žrtve posljedica tih djela", navodi se u deklaraciji.
U završnom tekstu poziva se na kompenzacije i ostale mjere kojima bi
se trebale ispraviti povijesne nepravde.
Te mjere trebale bi imali oblik "novog svjetskog partnerstva" u
programima za društveni i gospodarski razvoj žrtava ropstva.
Deklaracija navodi brojna područja na kojima bi se trebala
realizirati buduća suradnja: opraštanje vanjskih dugova,
smanjivanje siromaštva, poticanje stranih investicija, te lakši
pristup tržištima razvijenih zemalja.
Durbanska deklaracija "priznaje i duboko žali zbog ogromnih patnji
... milijuna muškaraca, žena i djece izazvanih ropstvom, trgovinom
robljem, transatlantskom trgovinom robljem, apartheidom,
kolonijalizmom i genocidom".
Ipak, na konferenciji nije postignut dogovor o eksplicitnoj
isprici žrtvama ropstva.
Isto tako, u deklaraciji se ne pozivaju zemlje koje su se okoristile
trgovinom robljem da plate odštete zemljama iz koje su robovi
odvođeni.
Afričke zemlje tražile su ispriku zbog ropstva i trgovine robljem,
ali su zapadne zemlje, osobito bivše kolonijalne sile, to odbacile,
strahujući da bi formalna isprika mogla otvoriti mogućnost sudskog
traženja odšteta za ropstvo.
Drugi spor vodio se oko postizanja zajedničkog stajališta
sudionika konferencije glede stanja na Bliskom istoku.
Prema kompromisu postignutom uz posredovanje domaćina
Južnoafričke Republike, u deklaraciji je priznat holokaust, osuđen
je antisemitizam i islamofobija, te je izražena zabrinutost zbog
"statusa Palestinaca pod stranom okupacijom".
U deklaraciji se međutim uopće ne spominje Izrael ili cionizam.
Islamske zemlje tražile su da se osudi izraelska politika kao
rasistička, ali europske zemlje nisu željele da se konferencija
stavi na jednu od strana u bliskoistočnom sukobu.
Neke zemlje, uključujući Kanadu, Australiju i većinu islamskih
zemalja, prihvatile su kompromis, ali su ipak izrazile svoje duboke
rezerve prema tekstu deklaracije o krizi na Bliskom istoku.
Konferenciju su u ponedjeljak napustili SAD i Izrael prosvjedujući
zbog nastojanja arapskih zemalja da se Izraelci osude zbog svoje
politike prema Palestincima.
(Hina) dv maš