TRAJKOVSKI NA RADIJU POVODOM 10 GODINA MAKEDONSKE NEOVISNOSTI

Piše: Marija Damjanovska, dopisnica Hine iz Skoplja SKOPLJE, 8. rujna (Hina) - Uvučena u sukob s albanskom gerilom, zabrinuta za svoje sutra, Makedonija je u subotu proslavila desetu obljetnicu neovisnosti, a tom prigodom predsjednik Boris Trajkovski čvsto je upozorio terorističke skupine da će biti "uništene" ako nastave borbu za teritorije.#L# Makedonija je proglasila svoju neovisnost 8. rujna 1991. kada su se građani na referendumu odredili za život u neovisnoj državi. Povodom te obljetnice, u petak navečer održana je svečana sjednica Sobranja, a u subotu je Trajkovski govorio za Makedonski radio o prilikama u Makedoniji od osamostaljivanja 1991. godine do danas. Pritom se posebno osvrnuo na šestomjesečnu krizu, koja je, kako je rekao, uvezena s Kosova, koje je glavno žarište kriminala i terorizma u regiji, zbog neriješenog statusa i nefunkcioniranja demokratskih institucija. "Ako terorističke skupine nastave svoju borbu za teritorije pozivajući se na ljudska prava...mi smo spremni odgovarati na njihove napade dok ih ne uništimo", kazao je Trajkovski. Govoreći o ohridskom dokumentu, Trajkovski je rekao da je neophodno da parlament usvoji ustavne promjene, koje, suprotno tvrdnjama protivnika da će prouzročiti kraj makedonske državnosti, samo institucionaliziraju mnoga prava Albanaca koja oni već uživaju. U to će se građani moći sami uvjeriti prilikom rasprave u parlamentu, dodao je predsjednik. On je pojasnio da je Zakon o visokom obrazovanju u kome je predviđeno sveučilište u Tetovu donesen prošle godine, a Zakon s većim ovlastima lokalne samouprave u proceduri je donošenja još od prije ratnih zbivanja. Ranije je počeo i proces upošljavanja Albanaca u administraciji i sigurnosnim službama i od 3 posto 1997. godine sada je povećan na 10 posto. Prethodno je postignut i dogovor da se treći kanal Makedonske televizije prepusti nacionalnim manjinama. Što se tiče uporabe albanskog jezika, on se i do sada koristio u svim sredinama gdje su Albanci u značajnom broju samo što to zakonski nije bilo točno regulirano. Predsjednik Trajkovski je ustvrdio, osvrćući se na sugestije da NATO treba nastaviti mandat nakon "Presudne žetve", da ne treba strahovati od sigurnosnog vakuuma ukoliko makedonske sigurnosne snage uđu zajedno s promatračima EU i OESS-a na krizna područja. Trajkovski je pritom pojasnio da je Okvirnim dokumentom predviđeno osnivanje promatračkih skupina koje bi bile sastavljene od međunarodnih promatrača, predstavnika civila, makedonskih Albanaca, Makedonaca i policije i točno je precizirano kako će oni ulaziti u krizna područja. Stoga Makedoniji nisu potrebne snage Sjevernoatlantskog saveza s novim mandatom jer bi mir koji bi one uspostavile bio privremeni i lažni. Štoviše, naglasio je Trajkovski, kad bi albanska gerila nastavila s nasiljem i u nazočnosti NATO-a, to bi samo oduljilo probleme na duži rok. "Mislim da nije u interesu ni Makedonije ni međunarodne zajednice stvaranje novog slučaja Bosne", rekao je. Makedonske sigurnosne snage nisu krive za ono što se dogodilo, a terorističke skupine žele oružanim akcijama dovesti do što duže nazočnosti NATO snaga kako bi ishodile protektorat i u Makedoniji. "To znači da se nisu borili za ljudska prava nego za teritorije", rekao je makedonski predsjednik. Mi smatramo, dodao je, a pokrenuli smo i inicijativu, da bi se na granici prema Kosovu i Albaniji trebali vratiti promatrači UN-a, odnosno UNPREDEP-a koji mogu pridonijeti stabiliziranju regije. UNPREDEP, koji je djelovao od 1993. do 1999. godine, imao je vrlo uspješnu preventivnu misiju, a za takvu misiju zalaže se i Albanija, naglasio je Trajkovski. (Hina) mda maš