FINANCIJSKI BILTEN OD 30. KOLOVOZA DO 06. RUJNA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN od 30. KOLOVOZA do 06. RUJNA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Prihvaćen paket zakona o socijali, polemično o investicijskim fondovima 9. Vlada: Hoteli Croatia plavoj laguni, Hoteli Cavtat Španjolcima 10. HNB: Povećanje obvezne pričuve u kunama 11. HNB očekuje pritiske banaka i politike nakon mjera donesenih u srijedu 12. Devizne rezerve HNB-a dostigle dosad najvišu razinu od 4,3 milijarde dolara 13. 200 milijuna eura obveznica RH na domaćem tržištu kapitala 14. Državni ured za reviziju: Revizija počinje u prvih 27 poduzeća 15. D&B: Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen; u Sloveniji još bolji 16. HBOR ulazi u vlasništvo tvrtki, kreditira izvoz, dobavljače 17. RBA: 75 milijuna kuna eura za kreditiranje poduzetništva u hrvatskoj 18. Dobit Croatia banke u prvom polugodištu 4,1 milijun kuna 19. Riječka banka, Splitska banka i Osiguranje Triglav osnivaju mirovinski fond 20. Započela distribucija novčanica i kovanica eura u zemlje EMU 21. Savjetovanje "Reforma hrvatskog državnog računovodstva" 22. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 31. VIII 356.000.000 131.000.000 8,35 137.600.000 8,83 03. IX 428.000.000 28.000.000 7,75 74.900.000 8,03 04. IX 492.600.000 86.600.000 8,88 142.400.000 7,35 05. IX 138.500.000 38.500.000 6,52 208.300.000 6,62 06. IX 209.500.000 129.500.000 6,73 83.600.000 5,81 Dnevni prosjek 324.920.000 82.720.000 7,64 129.360.000 7,32 I dalje na Tržištu novca traje razdoblje kronične nestašice novca. Novca za podmirenje ukupno prijavljene potražnje nedostajalo je i u dnevnom i u prekonoćnom trgovanju. Tako je u dnevnom kreditiranju u prosjeku podmireno tek nešto više od 25 posto ukupno prijavljene potražnje. Pomanjkanje novca, ponovno je, podiglo njegovu prosječnu cijenu. Tako je ona u prosjeku, u odnosu na prošlotjednu, viša 0,96 postotnih bodova ili više od 12,5 posto. Vrlo visoku potražnju u noćnom trgovanju, nerijetko i do pola milijarde kuna, nije bilo moguće podmiriti obzirom na opću nestašicu kunskih sredstava na Tržištu. Stoga je i ovdje veći dio potražnje ostao nepodmiren. Međutim, u četvrtak je potražnja znatno pala te je u cijelosti podmirena, a pritom je čak dio ponude ostao neplasiran. Pomanjkanje sredstava podiglo je, u odnosu na prošli tjedan, prosječnu prekonoćnu kamatnu stopu po kojoj su plasirana sredstva za 0,82 postotna boda ili 12,6 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 494,2 milijuna, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 544,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 5,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 264,2 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 5,50 posto, upisano zapisa u iznosu od 80 milijuna kuna. Na rok od 105 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,00 posto, upisano je 150 milijuna, dok je 50 milijuna kuna zapisa odbijeno. Od 05. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,3 milijarde kuna. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 06. rujna 2001. godine, Hrvatska narodna banka otkupila je na deviznom tržištu 129,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4685 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 31 kolovoza do 06. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 420 437 425 4.996.504 Podravka 141 157 156 1.898.423 Viktor Lenac 92,95 100 99 900.503 Zagrebačka banka O 1.720 1.800 1.800 2.456.847 Croatia osiguranje-R 1.450 1.450 1.450 245.050 Dalekovod 65 65 65 37.180 Dalmatinska banka 275 275 275 4.125 Elka 41 41 41 4.141 Hotel Inter-Continental 90 90 90 11.610 Rabac ugos. i turizam 50 50 50 40.390 Istraturist 83 88 88 199.050 Jadranski naftovod 2.940 2.955 2.955 64.870 Jadran-turist 45 45 45 90 Karlovačka pivovara 419 425 425 202.142 Končar 50 53 53 124.457 Kraš 171 176 175 295.705 Privredna banka 148 185 165 3.154.942 Plava laguna 560 580 570 34.473 Riječka banka 180 240 220 2.958.335 Riviera 155,50 170 156,50 629.358 Splitska banka 165 165 165 24.750 Sunčani Hvar 37 39,50 39,50 44.910 Varaždinska banka 130 130 130 10.530 Varteks 33 34,11 33 18.492 Zagrebačka banka C 1.150 1.150 1.150 50.600 PIF Dom 42,00 44,00 43,95 292.414 PIF Expandia 39,00 41,99 40,00 28.487 PIF Pleter 23,50 25,58 23,50 8.629 PIF Sunce 19,20 20,00 19,20 172.898 PIF Središnji nacionalni 44,00 46,50 44,00 57.870 DAB-O-03CA* 103,75 103,75 103,75 4.737.623 DAB-O-05CA** 106,65 107,25 106,65 2.340.984 HZZO*** 103,40 103,40 103,40 11.331 26.163.265 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ***obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 26,1 milijun kuna, a aktivno je bilo 30 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najveći dio prometa ostvaren je zahvaljujući trgovini dionicama Plive (4,9 milijuna), Privredne banke (3,1 milijun), Riječke banke (2,9 milijuna), Zagrebačke banke serije 0 (2,4 milijuna) i Podravke (1,8 milijuna) te trgovinom obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (4,7 milijuna) i obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine (2,3 milijuna kuna). Vodeće mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od čak 125 kuna ili više od 83 posto, zauzela je dionica Dalmatinske banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 70 kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije je, 35 kuna ili gotovo 19 posto, skočila cijena dionice Riječke banke. Dionica pak Zagrebačke banke serije C poskupila je 25, Privredne banke 20, Plave lagune 18, Splitske banke 15, a Končara 11 kuna. Cijena dionice Jadran-turista porasla je sedam, dok su cijene dionica Podravke i Viktora Lenca više po šest, a Istraturista 5,5 kuna. Rast vrijednosti od po pet kuna zabilježile su dionice Jadranskog naftovoda i Karlovačke pivovare, dok je vrijednost dionice Kraša porasla četiri kune. Dionica pak Sunčanog Hvara poskupila je 2,5, a Elke jednu kunu. Na vrijednosti su dobile i dionice tri PIF-a. Tako je dionica Dom fonda skuplja 2,74, a fonda Pleter 1,3 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega jedne lipe, našla se dionica Expandia fonda. Na vrijednosti su dobile, 0,65 postotnih bodova od nominalne cijene, i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od deset kuna, zauzela dionica Plive. Cijena pak dionice Splitske bane potonula je 8,5 kuna. Dionica Varteksa pojeftinila je 1,11, a Rabca ugostiteljstvo i turizam jednu kunu. Na vrijednosti su izgubile i dvije dionice PIF-ova. Tako je dionica Središnjeg nacionalnog fonda jeftinija tri kune, dok je cijena dionice fonda Sunce niža tek 30 lipa. Na vrijednosti su izgubile, 1,6 postotnih bodova od nominalne cijene, i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine manja je 0,35 postotnih bodova od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 51 bod ili više od pet posto - na 1.047 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 31. kolovoza do 06. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 570 570 570 11.400 Anita 1.500 1.500 1.500 15.000 Aurum osiguranje 3.700 3.700 3.700 407.000 Ericsson-Tesla 160 161 160 339.505 Hotel Jadran 6 6 6 6.504 Jadranka 500 500 500 5.500 Jadranski naftovod 2.550 2.951 2.951 16.102 Končar 51 51 51 4.386 Kraš 175 175 175 17.500 Laguna 166 170 172 75.512 Riječka banka 196 196 196 53.312 Riviera 166 167 167 12.308 Sisačka banka-R 110 110 110 2.750 ZIF Breza 35 35 35 8.155 PIF Dom 41,11 44,99 44,00 2.376.242 PIF Expandia 39,00 42,50 40,04 950.038 PIF Pleter 22,50 27,00 23,50 368.548 PIF Slavonski 22,00 25,50 23,51 1.329.481 PIF Sunce 18,72 20,14 19,80 1.935.500 PIF Središnji nacionalni 43,81 46,95 44,50 2.160.174 PIF Velebit 42,50 44,50 43,00 1.309.610 RHMJ* 41,01 41,20 41,20 245.144 11.649.688 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 11,6 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (10,4 ili gotovo 90 posto). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, čak 450 kuna ili gotovo 18 posto, profitirala dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 136 kuna ili gotovo 227 posto, porasla vrijednost dionice Riječke banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 71 kune, dionica ACI Opatije. Dionica pak Lagune poskupila je 8,5, Kraša pet, a Končara tri kune, dok je dionica Riviere skuplja dvije, a Hotela Jadran iz Poreča jednu kunu. I dionice četiri PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Dom fonda porasla dvije, a Expandia fonda 1,03 kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 30 odnosno 21 lipe, našle su se dionice fonda Sunce te Slavonskog fonda. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama najveći je pad cijene, čak 200 kuna ili više od 28 posto, zabilježila dionica Jadranke iz Malog Lošinja. Značajnije je, deset kuna ili više od 22 posto, potonula cijena dionice ZIF breza. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle pala je jednu kunu. I dionice tri PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Pleter pojeftinila 2,1, a Središnjeg nacionalnog fonda 1,49 kunu, dok je dionica Velebit fonda jeftinija jednu kunu. Unatoč rastu cijena većine dionica, VIN indeks pao je u odnosu na prošli tjedan sedam bodova - na 640 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. kolovoza 06. rujna Promjena u % New York/DJIA 9.919,58 9.840,84 -0,79 Tokyo/Nikkei 10.938,45 10.650,33 -2,63 London/FTSE-100 5.332,70 5.204,30 -2,40 Frankfurt/DAX 30 5.162,40 4.875,37 -5,56 Od kraja prošloga tjedna na Wall Streetu se bilježi blagi porast cijena blue-chip dionica, no i pad tehnoloških, jer ulagači povlače kapital iz dionica tzv. nove ekonomije, budući ne vide naznake poboljšanja zarada tehnoloških kompanija. Čak ni najava dva američka proizvođača kompjutora, Hewlett- Packarda i Compaqa početkom tjedna o spajanju u jednu kompaniju, te softverskog diva Microsofta sredinom tjedna da će ostvariti ranije planirane poslovne rezultate nije ohrabrila ulagače na ulaganje u visoko rizične tehnološke dionice. No, najnoviji ekonomski pokazatelji američkog gospodarstva pružili su im nadu za skorašnjim oporavkom gospodarstva, te su ulagali u dionice tzv. stare ekonomije. Tržište je izgleda najviše impresionirao indeks kupovina poduzetnika, koji je sa srpanjskih 43,6 porastao na 47,9 u kolovozu. Takvo kretanje indeksa protumačili su kao ohrabrujući znak, jer iako se američko gospodarstvo zasad ne oporavlja, bar ne bilježi daljnje usporavanje aktivnosti. Porast narudžbi industrije u srpnju za 0,1 posto te indeksa poduzetničkih kupovina sa 38 na 43,5 posto također su potaknuli ulaganja u dionice. Porasla je i produktivnosti rada u američkoj industriji u drugom tromjesečju i to za 2,1 posto, iako nešto manje od procjena analitičara, koje su se kretale oko 2,5 posto. Vrijednost indeksa Dow Jones ovoga se tjedna ponovno u četvrtak spustila ispod razine od 10.000 bodova - na 9.840,84 boda. Na Tokijskoj burzi je u istom razdoblju zabilježen pad cijena blue- chip dionica, najviše tehnoloških kompanija. Ni tamošnji ulagači nisu pokazali oduševljenje najavljenim spajanjem Hewlett- Packarda i Compaqa, no za njih je ipak lošije to što nema naznaka oporavka zarada američkih i japanskih korporacija. Veliki pad cijena zabilježili su Hitachi, koji je umjesto planirane zarade najavio do kraja godine golemi gubitak, te Nikon, koji je također najavio reviziju svojih ranijih procjena rezultata poslovanja. Najviše se, pak, ulagalo u dionice japanske automobilske industrije, koja će najviše profitirati najnovijim slabljenjem japanske valute, no kapital je privukao i bankarski sektor, jer je japansko ministarstvo financija objavilo da će taj sektor nadzirati i Međunarodni monetarni fond. Te su vijesti u potpunosti zasjenile najavu agencije Moody's o vjerojatnom snižavanju kreditnog rejtinga Japana. Indeks Nikkei je u zadnjih tjedan dana oslabio 2,63 posto, na 10.650 bodova. Blue-chip dionice na europskim burzama bilježe najniže cijene u zadnje dvije godine, a one tehnoloških kompanija nezaustavljivo padaju, budući ulagači uviđaju da njihove zarade padaju, a nema ni naznaka kad bi ponovno mogle početi rasti. Indeks Londonske burze Ftse pao je na najnižu razinu od listopada 1998. godine, a gubitke redom bilježe Marconi, Alcatel, Nokia? I njemački softverski div SAP zabilježio je veće gubitke, nakon što je jedan od njegovih izvršnih direktora izjvaio jednom njemačkom dnevniku da je tehnološka industrija već u recesiji, a njezino dno se još ne nazire. Jedino ovoga tjedna značajnije dobitke bilježe dionice automobilske industrije. Indeks Ftse ovoga je tjedna oslabio čak 5,56, a frankfurtske DAX 2,40 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 30. kolovoza 06. rujna Promjena u % Euro/USD 0,9161 0,8962 -2,17 Euro/JPY 109,36 108,38 -0,89 USD/JPY 119,38 120,94 1,3 Na deviznim tržištima čini se da je tečaj eura postao žrtva vlastita uspjeha. Tijekom ljeta privukao je golemi kapital, no to je bila izravna posljedica razočaranosti tržišnih sduionika sporim oporavkom američkog gospodarstva. Prve naznake da bi taj oporavak mogao uslijediti (ponajprije porast indeksa poduzetničkih kupovina tijekom kolovoza) ponovno su privukle kapital u američku valutu. Dolar je tako ovoga tjedna ojačao 2,17 posto prema euru, te 1,3 posto prema japanskom jenu. Najveći gubitnik svakako je ovoga tjedna bio japanski jen. Njegovo slabljene započelo je nakon što su se tržištem raširile glasine da su Washington i Tokio uspjeli naći zajednički jezik oko koordinirane intervencije na deviznim tržištima radi snižavanja vrijednosti jena. Negativno je na njegov tečaj utjecala i najava agencije Moody's o snižavanju kreditnog rejtinga Japan i to uoči objavljivanja podatka o japanskom BDP-u u drugom tromjesečju, za koji većina analitičara očekuje da će biti s negativnim predznakom. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 31. kolovoza do 07. rujna 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 31. kolovoza 07. rujna u % Euro 1 7,6106 7,5370 -0,96 DEM 1 3,8912 3,8536 -0,96 USD 1 8,3725 8,4828 1,31 GBP 1 12,1556 12,3113 1,28 JPY 100 6,9976 6,9988 0,01 ATS 1 0,5530 0,5477 -0,95 ITL 100 0,3930 0,3892 -0,96 CHF 1 5,0195 4,9894 -0,59 SIT 100 3,4669 3,4324 -0,99 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke, nakon šest tjedana slabljenja, ovoga je tjedna porastao 0,96 posto prema euru i ostalim valutama euro zone. Američki je dolar nastavio jačati i treći tjedan, ukupno dobivši u tom razdoblju 5,25 posto na vrijednosti. Britanska je funta istodobno poskupila 5,24 posto, dok je japanski jen u pet tjedana ojačao 6,17 posto. Švicarski je franak ovoga tjedna pojeftinio 0,59 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije smanjen na 135,1 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 66,1 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 12,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,542 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,201 kunu, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,485 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 4,96 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 110,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,526 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,526 kuna, uz kamatu od 6,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,526 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 9,50 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 12,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,001 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,861 kunu, uz kamatu od 6,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,861 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 36 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,246 milijardi kuna. Od toga je 354,4 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,619 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,272 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 11. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada: Prihvaćen paket zakona o socijali, polemično o investicijskim fondovima Hrvatska je Vlada u četvrtak na svojoj sjednici bez rasprave prihvatila paket od desetak zakona kojima operacionalizira restrikcije u socijalnoj sferi, a nakon, polemične rasprave, za idući je tjedan odgodila očitovanje o izmjenama u Zakonu o investicijskim fondovima. Raspravu, koju je prijedlogom da se izjednači položaj zatvorenih domaćih fondova s inozemnim fondovima, započeo ministar gospodarstva Goranko Fižulić zaključio je ministar financija Mato Crkvenac oštrim protestom zbog načina rada Vlade. "Na stručnoj skupini nitko nije rekao ni riječi, a sada mi dolazite s ovakvim minama", kazao je Crkvenac izražavajući nezadovoljstvo međusobnim odnosima među ministrima i odnosom prema poslu. Naime, nakon što su prošle raspravu u Vladinim tijelima predložene izmjene našle su se i pred samom Vladom, a Fižulić je tek tada zatražio još neke dopune. Uz ovakve odredbe zatvoreni domaći fondovi u nepovoljnijem su položaju od inozemnih, jer domaći mogu stjecati samo do 10 posto udjela u nekom trgovačkom društvu, dok inozemni mogu imati i većinsko vlasništvo, rekao je Fižulić. Njegovu prijedlogu da se izjednače domaći i strani fondovi priklonio se i ministar obnove Radimir Čačić. To je pak izazvalo žestoku reakciju ministra financija, a polemiku je prekinuo premijer Ivica Račan odgodivši prijedlog izmjena za idući tjedan. Najavio je i skoru raspravu o radu same Vlade. Bez rasprave je pak Vladu prošao paket od 11 zakonskih prijedloga kojima se konkretiziraju socijalne restrikcije iz Polazišta za utvrđivanje socijalne politike u ovoj i idućoj godini. Većina zakonskih tekstova izmjene su i dopune važećih zakona, npr. o pravima branitelja, o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, o porodnim naknadama, o povlaštenim mirovinama, o radu, a Vlada ih je Saboru uputila po hitnom postupku, kako bi se počeli primjenjivati već od 1. listopada. Opširniji pak zahvati slijede u dječjim doplatcima i zdravstvenom osiguranju, pa su potpuno novi zakonski prijedlozi o njima upućeni u prvo čitanje. Novim zakonom o zdravstvenom osiguranju uvelo bi se osnovno i dobrovoljno osiguranje, suzio krug osoba koje ne plaćaju participaciju, smanjio minimum za isplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja sa 80 na 70 posto, itd. Spominjanje bolovanja potaknulo je ministra obrane Jozu Radoša da još jednom upozori na dugotrajna bolovanja u njegovu Ministarstvu. Brojke govore o oko 3,5 tisuće takvih bolovanja, na što Ministarstvo mjesečno troši 15 milijuna kuna, kazao je Radoš, navodeći da tri komisije u Ministarstvu rješavaju to pitanje. Poseban je problem, ističe, što se daju uvjerenja da je bolest posljedica obnašanja dužnosti, te je nužno predložiti rješenja koja će onemogućiti takva postupanja. Jedno od mogućih je inspekcijski nadzor rada liječnika koji daju takva uvjerenja, kaže Radoš. Ministrica turizma Pave Župan Rusković Vladu je informirala da je u prvih osam mjeseci ove godine broj turističkih noćenja 11 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine i dosegnuo je gotovo 37 milijuna. Ovogodišnji porast turističkog prometa bit će 12-13 posto, a ukupni turistički priliv morao bi premašiti 4 milijarde dolara, kazala je. Posebna značajka ovogodišnje sezone je njeno produženje. Sezona će definitivno trajati do sredine listopada, u nekim objektima i do kraja tog mjeseca, rekla je ministrica. Članovi Vlade opetovali su da su najveći nedostatak hrvatskog turizma slaba ponuda i previsoke cijene. Ugostiteljskih objekata je puno više, neki u mjesec dana žele zaraditi za cijelu godinu, pa cijene nisu realne i adekvatne ponudi, upozorili su članovi Vlade, a potpredsjednik Slavko Linić predložio da se razmisli i uvođenju dodatnih poreza na ekstraprofite i marže. 9. Vlada: Hoteli Croatia plavoj laguni, Hoteli Cavtat Španjolcima Većinski paket dionica Hotela Croatia iz Cavtata bit će prodan porečkoj Plavoj laguni, dok će većinski vlasnik Hotela Cavtat postati španjolska tvrtka "Endicott Compania de Turismo" iz Palma de Mallorce, iza koje je zapravo poznati turoperator Thomas Cook, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada. Vlada je odlučivala između dviju ponuda za 62,4 posto dionica Hotela Croatia Cavtat i to između Plave lagune i International Hotel Investmenta s Malte, te o također dvije ponude - poduzetnika Gorana Štroka i španjolske Endicott Companie de Turismo - za kupnju većinskog paketa, 71,45 posto dionica, Hotela Cavtat. Plava laguna (u vlasništvu Grupacije Lukšić) ponudila je za Croatiju 105 milijuna kuna i plaćanje odmah te 10 milijuna maraka ulaganja, dok su Maltežani nudili plaćanje 105 milijuna kuna kroz 10 godina te ulaganja u visini 15 do 20 milijuna njemačkih maraka. Uži kabinet Vlade preporučio je, a Vlada kao povoljniju i prihvatila ponudu Plave lagune, uz neke dopune. Uži je kabinet tu ponudio ocijenio boljom, izvijestio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, jer je plaćanje odjednom. No, zbog dosadašnjih iskustava (zbog još neobavljenog ulaganja u dubrovački hotel Argentina) i opreznosti, Vlada traži da Plava laguna kupovinu provede iz vlastitog kapitala, te da se planirano ulaganje obavi kroz dvije, a ne pet godina kako je naznačeno u ponudi. Za Hotele Cavtat poduzetnik Goran Štrok nudio je 54,5 milijuna kuna i ulaganja od 7 milijuna eura do 2010. Španjolska tvrtka "Endicott Compania de Turismo" iz Palma de Mallorce i njihov strateški partner, poznati turoperator Thomas Cook, ponudili su 54,85 milijuna kuna, s plaćanjem u roku 15 dana od potpisa ugovora. Do 2006. godine planiraju ulaganje od 5,8 milijuna eura posebno u infrastrukturu hotela. Uži kabinet i sama Vlada ocijenili su da je u svim elementima ta ponuda bolja od Štrokove. 10. HNB: Povećanje obvezne pričuve u kunama Savjet Hrvatske narodne banke, odlukom sa svoje sjednice održane u srijedu, odlučio je započeti slijedeću, već ranije najavljenu fazu unifikaciju obvezne pričuve čiji je cilj i unifikacija valute izdvajanja obvezne rezerve poslovnih banaka kod HNB-a. To će se provoditi postupno - tako će 10. rujna ove godine 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne rezerve trebati izdvojiti u kunama, a kod sljedećeg obračuna, 8. listopada, još 10 posto izvoditi će se u kunama. Dinamika daljnjeg povećanja dijela obvezne pričuve koji se obračunava na deviznu osnovicu a izdvaja u kuna utvrdit će se naknadno, u zavisnosti od ostvarivanja projekcija i ciljeva novčane politike, napominju iz HNB-a. Donošenje ove odluke predstavlja završni korak unifikacije kunske i devizne obvezne pričuve. Do sada je provedena unifikacija osnovice, ročnosti, zatim stope obvezne pričuve, obračunskog razdoblja, razdoblja održavanja te postotaka izdvajanja, odnosno održavanja. Prema važećoj odluci osnovica za obračun obvezne pričuve sastoji se od kunskog i deviznog dijela. Iznos kunskog i deviznog dijela obvezne pričuve izračunava se primjenom jedinstvene stope koja iznosi 22 posto. Od obračunatog iznosa kunskog i deviznog dijela obvezne pričuve minimalno 40 posto izdvaja se na račune Hrvatske narodne banke, dok se maksimalno 60 posto može održavati prosječnim dnevnim stanjima na računima likvidnih potraživanja. S obzirom da devizna pričuva iznosi 15,582 milijardi kuna u kolovozu, što znači da tri puta premašuje kunsku pričuvu, i predloženo je postupno uvođenje izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve u kunama, jer bi jednokratno izdvajanje imalo izuzetno snažne monetarne učinke, objašnjavaju u HNB-u. Uključivanjem 20 postotnog deviznog dijela obvezne pričuve u kunski dio, obvezna pričuva u kunama povećala bi se sa 4,978 milijardi kuna na 8,094 milijarde kuna, što predstavlja povećanje za 3,1 milijardu kuna. U prvom koraku, uključivanjem 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne pričuve, obvezna pričuva u kunama iznosila bi 6,536 milijardi kuna, što je povećanje za 1,6 milijardi. Pod pretpostavkom da se zadrže postojeći postotci izdvajanja i održavanja, izdvojeni kunski dio obvezne pričuve povećao bi se za 2,205 milijardi kuna, odnosno u rujnu 1,102 milijarde, dok bi se održavanje povećalo za 912 milijuna, odnosno 456 milijuna kuna, navodi se u obrazloženju odluke. Dodaje se da bi navedeni učinak povećanja obvezne pričuve u kunama za 3,1 milijardu, imao za posljedicu povećanju potražnju za kunama što bi se odrazilo na stabiliziranje tečaja domaće valute. Međutim, napominju istodobno iz HNB-a, za pretpostaviti je da će doći do imobilizacije kunske likvidnosti te će osim prodaje likvidnih deviznih sredstva doći i do povećanog ispisa blagajničkih zapisa HNB-a i trezorskih zapisa Ministarstva financija. U središnjoj banci se ocjenjuje da ova odluka neće ugroziti zahtijevani postotak pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima, te izloženost devizne pozicije banaka valutnom riziku. Savjet HNB-a na svojoj je sjednici izmijenio i neke kamatne stope i naknade središnje banke - smanjena je stopa po kojoj HNB plaća naknadu na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve sa 3,5 posto na 2 posto, a povećana je kamatna stopa na lombardni kredit sa 9,5 na 10,5 posto. Savjet je, naime, ocijenio da su se tečajni pritisci u nekoliko posljednjih dana smirili pod utjecajem intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Kako su stope na novčanom tržištu u zadnjih mjesec dana znatno porasle, a neke banke uzimale i lombardne kredite koji su uz postojeće uvjete i očekivanja na tržištu relativno jeftin izvor sredstva, Savjet HNB-a je odlučio podići kamatne stope na lombardne kredite s 9,5 na 10,5 posto. Kako su pasivne kamatne stope banaka na kunske depozite već duže vrijeme u silaznom trendu (u ovogodišnjem ožujku bile su u prosjeku 3,73 posto a u srpnju prosječnih 3,10 posto) HNB je smanjila i stopu naknade koju obračunava na izdvojeni kunski dio obvezne rezerve s 3,5 na 2 posto. 11. HNB očekuje pritiske banaka i politike nakon mjera donesenih u srijedu Hrvatska narodna banka očekuje pritisak iz poslovnih banaka pa i struktura političke vlasti nakon odluka svoga Savjeta, posebno one oko izdvajanja obvezne pričuve banaka, čija će primjena za pojedine banke značiti da im se špekulacije na deviznom tržištu nisu isplatile. Banke bi mogle odgovoriti povećanjem kamatnih stopa, no iz HNB-a poručuju da za to zapravo nema objektivnih razloga ili da ne bi smjelo biti ni visoko niti dugotrajno. Kuna neće dalje slabiti, a što će biti s kamatnih stopama banaka tek će se vidjeti, napominju iz hrvatske središnje banke. Cilj je mjera HNB-a održavanje stabilnog tečaja kune, niske stope inflacije kao i stabilne devizne i kunske pozicije poslovnih banaka i središnje banke. Mjere koje je središnja banka već poduzela zaustavile su deprecijacijske pritiske na tečaj domaće valute, a kuna zadnjih dana lagano jača. Zaustavljanje deprecijacijskih pritisaka od posebne je važnosti s obzirom na mogući utjecaj na porast inflacije, tim više što je u kolovozu, po prvim saznanjima, rast cijena bio daleko veći od prosječnog. Odluka Savjeta HNB-a donesena u srijedu, nije neočekivana, riječ je o već ranije najavljenoj posljednjoj fazi unifikacije obvezne pričuve na način da se 20 posto obračunatog deviznog dijela obvezne pričuve izdvaja u kunama, a primjenjivat će se u dva koraka - i to od 10. rujna s 10-postotnim izdvajanjem, a preostalih 10 posto s obračunom 8. listopada. Pojednostavljeno rečeno za banke, u situaciji kada je dvije trećine novčane mase u devizama, to znači znatan trošak, odnosno restrikciju kunske likvidnosti zbog povećanog izdvajanja kuna. Prve reakcije iz banaka su izrazito negativne, pa se tako iz HNB-a saznaje da su jutros već uslijedili pozivi guverneru HNB-a iz dvije velike banke. Banke su u našem društvu moćne institucije a imaju i svoje lobiste u vlasti, pa u HNB-u ne isključuju mogućnost da odgovor banaka, između ostalog, dođe i kroz strukture političke vlasti. U središnjoj banci pritom upozoravaju da su na zbivanja sa tečajem dijelom utjecale špekulacije pojedinih banaka, navodeći podatak da je efektivni tečaj po kojem se obavljaju međubankarske transakcije porastao sa 7,2 kune za jedan euro na početku godine, na 7,72 kune krajem kolovoza. Točno je, tumače iz HNB-a, da je to dijelom rezultat liberalizacije deviznog sustava, uvođenjem mogućnosti da se i poduzeća zaduže u devizama te da devize drže na deviznom računu za buduća plaćanja ili kao štednju. Međutim, u vrijeme dobrog deviznog priliva od turizma, na to su utjecale u značajnoj mjeri i špekulacije samih banaka koje su očekivale nastavak trenda deprecijacije kune, pa su onda i svojim ponašanjima doprinosile slabljenju kune. Neke su banke u tome bile lideri (spominje se da su i neke banke izvan Hrvatske imale vrlo istaknutu ulogu u deviznim špekulacijama koje se, pojednostavljeno rečeno, sastoje u tome kupiti jeftinije i prodati skuplje), a neke su samo slijedile trend. Kako bi zaustavila takvu deprecijaciju, HNB je tijekom kolovoza intervenirala tri puta na deviznom tržištu prodajom ukupno 410 milijuna eura. Intenzitet tih intervencija bio je znatno veći nego što to postavljaju kriteriji iz Memoranduma o ekonomskoj politici s MMF-om (efektivne rezerve u jednom su trenutku bile za 200 milijuna dolara manje nego po kriterijima). Međutim, dok se čvrsto ne otklone deprecijacijska očekivanja, i dok u praksi ne postane jasno da se neće moći dalje špekulirati sa tečajem, te tendencije bi se mogle nastaviti, pa je stoga posegnuto za instrumentarijem smanjivanja potražnje za devizama putem restrikcija kunske likvidnosti. U HNB-u su svjesni da je moguća posljedica povećanje kamatnih stopa banaka na kunske poslove, ali ističu da to objektivno ne bi trebalo biti ni visoko ni dugotrajno. Banke sada mogu dio "viška" deviza prodati središnjoj banci, i HNB je već danas spremna kupovati devize po razumnom tečaju, a i sama će zbog svoje devizne pozicije i obveza prema MMF-u za svoje potrebe kupovati devize. U HNB-u očekuju da će u rujnu biti ostvaren rast svih monetarnih agregata kada se cijela operacija privede kraju, pa banke ne bi trebale imati opravdanja za povećanje kamatnih stopa. Međutim, nekim se poslovnim bankama to neće svidjeti jer bi sada prodavale devizne jeftinije nego što su ih ranije kupovale, a špekulirale su upravo obratno. Iz središnje pak banke poručuju kako su čvrsto uvjereni da su se mjere morale poduzeti, upozoravajući na moguće efekte deprecijacije na domaće cijene. Službeni podaci o kretanju cijena u kolovozu još nisu objavljeni, ali iz prvih se pokazatelja može zaključiti da će rast biti daleko iznad prosjeka u ovoj godini, u čemu je najveći utjecaj administrativnog povećanja cijena pojedenih monopolista na koje ne može utjecati monetarna politika. Upravo to je i glavni razlog da bi stopa inflacije u ovoj godini mogla biti i veća od očekivanih 4,5 posto. 12. Devizne rezerve HNB-a dostigle dosad najvišu razinu od 4,3 milijarde dolara Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke dostigle su sredinom kolovoza do sada najvišu razinu od 4,3 milijarde američkih dolara. U odnosu na isti mjesec prošle godine to je povećanje od blizu milijarde dolara, a u usporedbi s krajem prošle godine devizne su rezerve središnje banke povećane za 800 milijuna USD. Podatak o visokoj razini međunarodnih pričuva iz središnje je banke nedavno spomenut i u kontekstu poduzimanja mogućih mjera za čuvanje stabilnosti tečaja domaće valute i za suzbijanje špekulativnih utjecaja (pojedinih banaka) na domaće devizno tržište. Okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke dostižu 4,3 milijarde dolara osigurava dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnim kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune, poručeno je iz središnje banke. HNB je potom znatnim iznosima i intervenirala na deviznom tržištu (21. kolovoza prodajom 153,6 milijuna eura te 29. kolovoza prodajom bankama 195,8 milijuna eura), a na tečajnim listama središnje banke u prošli petak i jučer zabilježeno je blago jačanje kune prema euru. Nekoliko je glavnih činitelja tako visokog porasta ukupnih međunarodnih pričuva u ovoj godini, saznaje se iz HNB-a. Tako je povećanje izdvajanja obvezne rezerve banaka kod HNB-a (slijedom proširenja osnovice izdvajanja) povećalo rezerve za 287,7 milijuna dolara, dok je neto otkup deviza od domaćih banaka iznosio 192,5 milijuna, a neto otkup deviza od Ministarstva financija 177,2 milijuna USD. Na depozit Ministarstva financija RH kod HNB-a odnosi se pak 100,8 milijuna USD. Devizne je rezerve HNB-a povećao i priljev po sukcesiji imovine bivše Narodne banke Jugoslavije u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu (u zlatu i devizama) za 122,3 milijuna dolara. Na ostvareni prihod od ulaganja pričuva odnosi se 79,9 milijuna, dok je od prodaje novčanica kuna stranim bankama ostvareno 26,9 milijuna USD. Sveukupno je po tim osnovama realizirano 987,3 milijuna dolara, što umanjeno za tečajne razlike od 187 milijuna, daje ukupni porast pričuva, izražen u američkim dolarima, od 800,3 milijuna USD u odnosu na kraj prošle godine. Do tečajnih razlika, objašnjavaju iz HNB-a, dolazi stoga što je izvještajna valuta za međunarodne pričuve američki dolar, a između 60 do 65 posto portfelja HNB-a čine sredstva u euru. Pritom se podsjeća da je dolar u prvom polugodištu ove godine aprecirao u odnosu na euro za oko 9 posto. Ne samo s obzirom na visinu međunarodnih pričuva svakako je važno pitanje kako se njima upravlja. Primjenjujući osnovna načela upravljanja međunarodnim pričuvama, a to su prije svega sigurnost i likvidnost pa onda i profitabilnost, HNB ulaže sredstva međunarodnih pričuva u visoko kvalitetne financijske instrumente kod financijskih institucija i zemalja najvišeg stupnja kredibiliteta. Glavne smjernice za upravljanje međunarodnim pričuvama svojom odlukom određuje Savjet HNB-a. Osnovni su ciljevi upravljanja međunarodnim pričuvama RH održavanje stabilnosti kune, održavanje adekvatnog stupnja likvidnosti za potrebe međunarodnih plaćanja, te ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa uz adekvatno upravljanje rizicima kojima su pričuve izložene. Po podacima iz Godišnjeg izvješća HNB-a za 2000. u ukupno ostvarenom prihodu HNB-a u prošloj godini - od 1,49 milijardi kuna - najznačajnija je stavka, sa udjelom od 88,8 posto, prihod ostvaren od kamata na sredstva deponirana u inozemstvu. Od kamata na devizne rezerve lani je ostvaren prihod od 1,32 milijarde kuna, što je 8,2 posto više od planiranog iznosa. Prihodi od ulaganja deviznih rezervi, pojašnjavaju iz HNB-a, povećani su u 2000. zbog povećanja deviznih rezervi kojima se aktivno upravljalo, zbog viših kamatnih stopa na tržištu u odnosu prema prethodnoj godini, kao i zbog rasta cijena obveznica. Stopa prinosa na eurski portfelj Hrvatske narodne banke u 2000. iznosila je 4,38 posto u usporedbi sa 2,81 posto koliko je ostvareno u 1999. Dolarski portfelj HNB-a pak zabilježio je lani prinos od 6,56 posto, dok je u 1999. dolarski portfelj realizirao prinos od 5,02 posto. 13. 200 milijuna eura obveznica RH na domaćem tržištu kapitala Ministarstvo financija odlučilo je na domaćem tržištu izdati obveznice Republike Hrvatske u iznosu od 200 milijuna eura (oko 1,5 milijardi kuna). Iz Ministarstva financija potvrđeno je prihvaćanje ponude Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ) i Zagrebačke banke d.d. (ZABA) za aranžiranjem izdanja tih obveznica. Kad se dovrše sve potrebne predradnje odluku treba donijeti Vlada. Kako je priopćeno iz PBZ-a i ZABA-e, u tom inauguralnom izdanju obveznica Republike Hrvatske na domaćem tržištu PBZ i ZABA bit će zajednički agenti izdanja, vodeći aranžeri, a pokrovitelji cjelokupnog izdanja, uz njih, bit će i Raiffeisenbank Austria d.d., Riječka banka d.d. i Splitska banka d.d. Pet banaka će, kako se navodi, obveznice upisati i sredstva uplatiti 20. rujna 2001. Obveznice će se izdati na rok od 3 godine s kuponom od 6,50 posto, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Obveznice će se uvrstiti na Zagrebačku burzu, te u depozitorij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije. Trgovanje na sekundarnom tržištu očekuje se odmah nakon izdanja. Uz obveznice HZZO-a, te dva izdanja obveznica DAB-a u kotaciji na Zagrebačkoj burzi, to izdanje obveznica proširit će sadašnju relativno skromnu platformu dužničkog segmenta tržišta i kreirati veću likvidnost tržišta, što je od posebnog značaja s obzirom na predstojeću reformu mirovinskog sustava, ocjenjuje se u priopćenju. U 2000. PBZ i ZABA bili su zajednički agenti izdanja obveznica DAB-a dospijeća 2003. vrijednih 105 milijuna eura i obveznica DAB-a dospijeća 2005. vrijednih 225 milijuna eura, dok je ZABA samostalno bila agent izdanja obveznica HZZO-a dospijeća 2004., u vrijednosti 222 milijuna eura. 14. Državni ured za reviziju: Revizija počinje u prvih 27 poduzeća U prvih 27 poduzeća ovih će dana stići timovi Državnog ureda za reviziju koji će pregledati dokumentaciju i obaviti reviziju pretvorbe i privatizacije tih poduzeća, izjavila je u ponedjeljak pomoćnica glavne državne revizorice Biserka Čoh Mikulec. Prvi podaci neće moći biti javno poznati prije šestomjesečnog izvješća o procesu revizije pretvorbe i privatizacije, koji bi Hrvatskom saboru trebala predstaviti glavna državna revizorica Šima Krasić, kako se očekuje, u studenom. Istodobno, iz Državnog ureda za reviziju naglašavaju kako ne mogu govoriti ni o kojim je tvrtkama riječ prije podnošenja tog izvješća. No, doznaje se da će već ubrzo taj broj biti veći, a kako još ima slobodnih revizorskih timova, u kratkom se vremenu može očekivati otpočinjanje revizija u još nekoliko poduzeća. U reviziju se kreće temeljem podnesenih zahtjeva za reviziju, a revizori će utvrditi stanje u društvu u kojem se provodi revizija te možebitno na kraju predložiti daljnja postupanja. 15. D&B: Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen; u Sloveniji još bolji Kreditni rejting Hrvatske za rujan, po posljednjem izvješću međunarodne agencije za poslovne informacije i bonitete Dun&Bradstreet (D&B), ostao je nepromijenjen - sa ocjenom DB4d, pri čemu analitičari D&B-a Hrvatsku gledaju u pozitivnom ozračju zahvaljujući nekim pozitivnim pomacima u prvom tromjesečju ove godine. Na ljestvici istočnoeuropskih zemalja i dalje su u vrhu Mađarska i Slovenija, kojima je ta ocjena ovog mjeseca poboljšana sa dosadašnje DB3a na DB2d. Time su te dvije zemlje svrstane u 'viši razred', u skupinu zemalja niskog rizika, dok ocjena DB4d Hrvatsku svrstava među države sa umjerenim rizikom za ulaganje, pa je tako Hrvatska na ljestvici 24 istočnoeuropske zemlje sedma, s jednakom ocjenom kao Litva i Slovačka. Analitičari D&B u svom izvješću za rujan, koje prenosi zagrebačka tvrtka Bonline, između ostalog ističu kako Hrvatsku gledaju u pozitivnom ozračju zahvaljujući pozitivnim pomacima u gospodarstvu u prvom tromjesečju kao što su povećanje bruto domaćeg proizvoda za 4,2 posto, zatim porast osobne potrošnje za 5,3 posto, te rast investicija za 11,6 posto. Analitičari D&B-a povećanu osobnu potrošnju objašnjavaju boljom likvidnošću u bankarskom sektoru i poslovnim rezultatima u gospodarstvu, što je omogućilo izdašnije kreditiranje građanstva i privrede. Istodobno je to, napominju, utjecalo i na povećanje uvoza za 23,2 posto u prvoj polovici godine, uz rast izvoza za samo 2,5 posto, čime je došlo do povećanja hrvatskog trgovinskog deficita za 52 posto u odnosu na prošlu godinu. 16. HBOR ulazi u vlasništvo tvrtki, kreditira izvoz, dobavljače Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), temeljem odluke Nadzornog odbora donesene u ponedjeljak, pokreće program kreditiranja malih i srednjih poduzetnika ulaganjem u temeljni kapital trgovačkih društava te program praćenja i financiranja domaćih proizvođača koji na međunarodnim tenderima dobiju posao u zemlji. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Mato Crkvenac na današnjoj je konferenciji za novinare istaknuo kako je cilj programa povećanje proizvodnje i zaposlenosti i poticanje onih razvojnih projekata koji će omogućiti rentabilno poslovanje i intenzivan rast. Kreditni portfelj za program ulaganja u temeljni kapital trgovačkih društava do kraja godine iznosi 30 milijuna kuna, a procjenjuju se da će prosječna ulaganja biti između 300.000 do dva milijuna kuna, pri čemu je najviši mogući iznos 6 milijuna kuna. Do kraja se godine može očekivati 30-ak takvih projekata. Na sredstva iz tog portfelja mogu računati društva koja već posluju, ona u osnivanju kao i ona u mirovanju pri čemu, među ostalim, treba zadovoljiti i kriterij da se mora imati najmanje 30 posto vlastitog kapitala u pasivi te da društvo ne smije imati vlasništvo ili suvlasništvo u drugim trgovačkim društvima, pojasnio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Interes države i HBOR-a je da nakon određenog vremena (tri do 10 godina) izađe iz vlasništva i te dionice ili udjele proda na tržištu, pri čemu je jedna od bitnih odrednica da društvo svoje poslovanje i podatke vodi po pravilima i zahtjevima burze, ističe Crkvenac. Program kreditiranja izvoznika odvijat će se uz 6 postotnu godišnju kamatnu stopu, a zaključno s 31. kolovoza odobreno je 65 kredita u vrijednosti 512 milijuna kuna. Kod programa kreditiranja izvoznika i osiguranja od političkih i komercijalnih rizika, zaprimljeno je 249 zahtjeva. Izdane su police za osiguranje temeljem 182 zahtjeva, a ukupan osigurani iznos je 124 milijuna kuna. Korisnik kredita za izvoz kapitalnih dobara kreditiranjem banaka ili kupca u inozemstvu može biti prvenstveno poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik zaključio izvozni ugovor, a iznimno sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo države izvoznika. Kod kreditiranja dobavljača korisnik kredita može biti izvoznik hrvatske robe, radova ili usluga koji s kupcem u inozemstvu zaključuje izvozni ugovor. Na novinarski upit, ministar Crkvenac je odgovorio kako ove odluke znače ulazak HBOR-a u investicijsko bankarstvo i prerastanje u pravu investicijsku banku, a Kovačev je dometnuo kako će uskoro HBOR krenuti u osnivanje rizičnog fonda. Zaključno su Crkvenac i Kovačev naglasili kako će HBOR temeljem ulaganja imati i upravljačka i vlasnička prava, ali da je interes države ulaganje ispod većinskog paketa, jer je riječ o poduzetničkim pothvatima i projektima. 17. RBA: 75 milijuna kuna eura za kreditiranje poduzetništva u hrvatskoj Sredstva sindiciranog zajma vrijednog 75 milijuna eura (oko 570 milijuna kuna), koji je Raiffeisenbank Austria dd (RBA) dogovorila sa sindikatom 18 uglednih svjetskih banaka iz 9 zemalja, bit će usmjerena financiranju gospodarstva i poduzetništva, posebice projektima poticanja proizvodnje i novim investicijama. Svečanost zaključenja Ugovora o sindiciranom zajmu održana je u četvrtak u Zagrebu, a uz predstavnike RBA bili su nazočni i predstavnici triju banaka-aranžera zajma, The Dai-Ichi Kangyo Bank, DG BANK Deutsche Genossenschaftsbank i Landesbank Schleswig- Holstein Girozentrale. Zajam je odobren uz povoljne uvjete, kamatnu stopu libor plus jedan postotni poen na godišnjoj razini i otplatu na 4 godine, a hrvatskim će korisnicima, kako je istaknuto, krediti biti odobravani po "najpovoljnijim mogućim uvjetima i kamatama". Neke od investicija velikih hrvatskih tvrtki temeljem ovog zajma već su se počele financirati, a na kredite mogu računati i mali i srednji poduzetnici. Glavni manager The Dai-Ichi Bank Yukio Yamagochi istaknuo je da su odaziv banaka i brzo sklapanje aranžmana potvrda snage i povjerenja u RBA i Hrvatsku, kandidatkinju za pristup Europskoj uniji. Predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović tom je prigodom iznio i podatke o poslovanju banke za osam mjeseci ove godine, izdvojivši pritom da je aktiva banke povećana od početka godine gotovo 50 posto, na 7,5 milijardi kuna. Ukupna sredstva za kredite porasla su više od 50 posto i premašila su, na dan 31. kolovoza, iznos od 4,7 milijarde kuna. I ukupni su depoziti gotovo dosegnuli taj iznos, a najviše su pritom - na više od 2 milijarde kuna, porasli depoziti stanovništva. Ukupan devizni promet s inozemstvom iznosio je od siječnja do kolovoza 3,5 milijarde njemačkih maraka, što je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećanje od čak 60 posto. Sve procjene i podaci, kaže Adrović, govore da će Banka 2001. završiti s rastom plasmana od preko 50 posto, povećanjem dobiti od 90 posto u odnosu na prošlu godinu te potvrđenim liderstvom u potrošačkom kreditiranju stanovništva. Osnova rasta je porast štednje i krediti na međunarodnom tržištu, rekao je Adrović. 18. Dobit Croatia banke u prvom polugodištu 4,1 milijun kuna Croatia banka d.d. u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit od 4,1 milijuna kuna, što je rezultat provedene reorganizacije Banke i povećanja standarda u poslovanju, kao i kvalitetnijeg risk-menadžmenta, objavili su iz te banke. Smanjeni su rizici svih vrsta u poslovanju i osmišljena ponuda atraktivnijih proizvoda i usluga. Broj štednih uloga i oročenih depozita pravnih osoba u prvom je ovogodišnjem polugodištu porastao za više od 11 posto. U tom je razdoblju zabilježen i porast neto kredita za oko devet posto. Kako su istaknuli u Croatia banci, u formiranim rezervama Banka ima gotovo 500 milijuna kuna te je za očekivati da će do završetka godine ostvariti nove prihode od ukidanja rezervacija, prvenstveno temeljem naplata aktiviranih instrumenata osiguranja. 19. Riječka banka, Splitska banka i Osiguranje Triglav osnivaju mirovinski fond Predsjednici uprava Riječke banke, Splitske banke i Zavarovalnice Triglav - Ivan Štokić, Tomo Bolotin i Nada Klemenčić, potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu Sporazum o osnivanju zajedničkog mirovinskog društva i potvrdili svoje sudjelovanje u mirovinskoj reformi u Hrvatskoj. U novom društvu, koje će sjedište imati u Zagrebu, po 45 posto udjela imaju Splitska i Riječka banka, 10 posto osiguranje Triglav, a potpisnici su se usuglasili da se 10 posto udjela (po pet posto od Splitske i Riječke banke) namijeni i jednom od mogućih budućih strateških partnera društva. Predsjednica Triglava izjavila je tom prigodom kako će Sava osiguranje, preko koje Triglav posluje u Hrvatskoj, u listopadu postati Triglav osiguranje. Na novinarski upit o najavama moguće prodaje preostalog državnog udjela u tim bankama, predsjednik Uprave Riječke banke Štokić je istaknuo da, po njegovim informacijama, DAB nije donio definitivnu odluku o prodaji 25 posto dionica niti je to u ozbiljnom razmatranju. Predsjednik Uprave Splitske banke Bolotin je rekao da je njegov odgovor gotovo isti. 20. Započela distribucija novčanica i kovanica eura u zemlje EMU S početkom rujna započela je i velika akcija distribuiranja prvih novčanica i kovanica eura u 12 zemalja Europske monetarne unije (EMU), kako bi se omogućilo da za četiri mjeseca, odnosno od 1. siječnja 2002. godine svaka banka, bankomat, trgovina i sl. u tim zemljama započne poslovanje s novom, jedinstvenom europskom valutom. Do početka iduće godine tako će se diljem tih zemalja prevoziti novčanica i kovanica ukupne vrijednosti 664 milijardi eura - 604 milijardi dolara. Prema podacima njemačke središnje banke, trenutna potražnja za novčanicama eura pokazuje da će se s tiskanjem novih novčanica vjerojatno morati započeti i prije nego što se očekivalo. Iako su u toj banci iznenađeni takvom potražnjom, predsjednik Banke Ernst Welteke potvrdio je da će 1. siječnja "novca ipak biti dovoljno". Samo u toj zemlji eurom će se u iduća četiri mjeseca trebati opskrbiti približno 50 tisuća bankovnih poslovnica i 60 tisuća bankomata, a za tu "operaciju" već je aktivirano više od 2.300 oklopnih vozila. U prvim pošiljkama uglavnom se nalaze kovanice, a tek nakon njihove isporuke na red će doći i novčanice. Međutim, iz sigurnosnih razloga točni planovi neće biti objavljeni. U ponedjeljak je započela isporuka eura i u 99 poslovnica središnje banka Italije - Banca d'Italia, dok će komercijalne banke u toj zemlji novac početi dobivati tek u studenom. U toj će se zemlji distribuirati 2,4 milijardi novčanica i 7,2 milijardi kovanica. Središnje banke Belgije, Francuske i Španjolske također su tijekom prošlog vikenda dobile prve pošiljke eura. I dok se jedna od najvećih i sigurnosno najtežih operacija u povijesti već zahuktava, građani 12 zemalja u kojima će euro postati jedino platežno sredstvo sve više strahuju zbog njegovog uvođenja. Tako je istraživanje provedeno u lipnju i srpnju pokazalo kako se njih 66 posto boji prijevara na cijenama, kao i prijevara vezanih uz krivotvorenje eura. U svibnju je provedeno identično istraživanje, a na njemu je istu bojazan iskazalo pet posto manje Europljana. Samo u Austriji, pokazala je anketa iz srpnja, 70 posto od ukupno četiri tisuće vodećih poslovnih ljudi smatra kako će uvođenje eura sigurno biti popraćeno različitim manipulacijama, pa i povećanjem cijena, posebno u trgovačkom i uslužnom sektoru. Ipak, njih 65 posto kaže kako će svoje cijene ili zadržati ili čak smanjiti nakon Nove godine. Njih samo 13 posto "priznalo je" da će njihovi proizvodi i usluge ipak poskupjeti. Iz rezultata istraživanja ističe se komentar jednog anonimnog poslovnog Austrijanca, koji kaže da će samo "najnespretnije tvrtke povisiti svoje cijene u isto vrijeme kada euro uđe u opticaj". Naime, prema pisanju tamošnjeg lista Tiroler Tageszeitung, velik broj tvrtki već je povisio svoje cijene pod izgovorom raznih "povećanja troškova poslovanja". Iz Europske komisije sva ta strahovanja otklanjaju te kažu da nema nikakvih dokaza da će do rasta cijena uistinu i doći, ali kažu da će sigurno biti nekih tvrtki koje će pokušati prevariti svoje kupce. Kako bi se to spriječilo, u Komisiji predlažu građanima da se što bolje informiraju o vrijednosti i izgledu novog novca. U tu je svrhu započela i marketinška kampanja "Euro. Naš novac.", čiji je glavni cilj upravo upoznavanje gotovo 300 milijuna Europljana s njihovom novom valutom. 21. Savjetovanje "Reforma hrvatskog državnog računovodstva" Savjetovanje na temu "Reforma hrvatskog državnog računovodstva" - međunarodni trendovi i aktualna zbivanja u Hrvatskoj, u organizaciji Ministarstva financija i Hrvatske zajedničke računovođa, održano je u utorak u zagrebačkom hotelu Sheraton. U idućoj proračunskoj godini u Hrvatskoj se uvodi novi, reformirani sustav državnog računovodstva, odnosno napuštanje novčanog i uvođenje obračunskog koncepta, kojim će se planiranje i izvršavanje proračuna temeljiti na stvarnoj potrošnji, a na kao do sada samo na novčanim tokovima. Riječ je o značajnoj promjeni, nakon koje će se državno računovodstvo voditi gotovo jednako kao i u svakoj tvrtki, a glavna odlika toga trebala bi biti efikasnija i transparentnija javna potrošnja, a kao dio reforme cjelokupnog javnog sektora, ona bi trebala ubrzati i proces decentralizacije. Također, reforma će omogućiti da se sadašnji računovodstveni sustav prilagodi Državnoj riznici, s kojom sada nije kompatibilan, ali i međunarodnim računovodstvenim standardima. Rekao je to zamjenik ministra financija Damir Kuštrak na otvaranju savjetovanja kojeg su organizirali Ministarstvo financija i Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Na savjetovanju sudjeluju i predstavnici Odbora za računovodstvo javnog sektora (PSC) Međunarodne federacije računovođa (IFAC), koji su u Zagrebu od 2. do 4. rujna održali svoj redoviti godišnji sastanak. Članovi PSC-IFAC-a hrvatskim su računovođama i ostalim financijskim djelatnicima predstavili svjetske trendove, mjesto i ulogu reformi računovodstava javnog sektora, značaj međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor te iskustva drugih zemalja u napuštanju novčane računovodstvene osnove i probleme s kojima su se u prijelaznom razdoblju susretali. Domaći ekonomski stručnjaci sudionike savjetovanja upoznali su s trenutnim stanjem u primjeni međunarodnih standarda u hrvatskom komercijalnom i javnom sektoru te sadržajem predstojeće reforme državnog računovodstva u Hrvatskoj. 22. Statistika Smanjene zalihe gotovih proizvoda u industriji - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju srpnja bile su 0,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na lanjski srpanj smanjene 2,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U rudarstvu i vađenju zalihe gotovih proizvoda porasle su 3,2 posto prema lipnju te 10,3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Kod prerađivačke industrije pak zabilježeno je smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda za 0,6 posto prema lipnju te 2,5 posto u odnosu na lanjski srpanj. Najveće smanjenje zaliha gotovih proizvoda bilo je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 16,8 posto u odnosu na lipanj te u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti, za 13,2 posto. Istodobno, najviše su porasle zalihe gotovih proizvoda u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 57,8 posto te u proizvodnji metala, za 12 posto. U proizvodnji hrane i pića zabilježeno je smanjenje zaliha, za devet posto, dok je kod proizvodnje tekstila zaliha gotovih proizvoda povećana 3,8 posto. Dobit hrvatskih poduzetnika u 2000. godini 12 milijardi kuna - Hrvatski su poduzetnici, po podacima financijskih izvještaja iz 58.773 tvrtki sa 741,8 tisuća zaposlenih, prošle godine ostvarili neto dobit od 12,04 milijarde kuna, što je 47,9 posto više nego u godini ranije, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Ukupni su prihodi poduzetnika iznosili 305,2 milijardu kuna i bili su devet posto viši, dok su rashodi uvećani 6,1 posto, na 303,03 milijarde kuna. Takvi odnosi između prihoda i rashoda, pojašnjavaju u ZAP-u, rezultirali su većom bruto dobiti koja je porasla 42,2 posto, na 14,9 milijardi kuna, dok je istodobno gubitak prije oporezivanja smanjen za 21,4 posto na 12,86 milijardi kuna. Bruto dobit hrvatskih poduzetnika u prošloj je godini bila za 2,1 milijardu kuna veća od gubitka prije oporezivanja. Kada se, pak, uključi obveza poreza na dobit, odnosi su nešto nepovoljniji pa su ukupni gubici u apsolutnom iznosu veći za 0,8 milijardi kuna od dobiti tekuće godine poduzetnika koji su pozitivno poslovali. U strukturi ukupnih prihoda, udio poslovnih prihoda poduzetnika porastao je sa 93,7 posto u 1999. godini na 95,2 posto u 2000. godini. Povećan je i udio financijskih prihoda sa 2,2 na 2,5 posto, dok je udio izvanrednih prihoda smanjen sa 4,1 na 2,3 posto. U strukturi ukupnih rashoda udio rashoda iz redovite djelatnosti (poslovni i financijski rashodi) povećao se sa 96,3 posto u 1999. godini na 98,2 posto u 2000. godini. Istodobno, udio izvanrednih rashoda smanjenje sa 3,7 posto, na 1,7 posto. Što se tiče troškova osoblja, oni su u prošloj godini rasli sporije od rasta ukupnih prihoda, a nešto brže u odnosu na ukupne rashode pa je njihov udio u ukupnim rashodima 13,4 posto, isto kao i prijašnje godine. Pritom je udio troškova osoblja kod malih poduzetnika niži nego kod velikih i srednje velikih poduzetnika. Prema oblicima vlasništva, najviši su troškovi osoblja u državnom sektoru (22,1 posto), a najmanji u privatnom (10,1 posto) i zadružnom sektoru (10,6 posto). U mješovitom je sektoru vlasništva udio troškova osoblja u ukupnim rashodima iznosio 17,1 posto. Promatrano po djelatnostima, veću dobit od gubitka ostvarili su poduzetnici u devet područja, dok su u šest područja gubici veći od dobiti. Pritom su najveći gubici u prerađivačkoj industriji (u 2000. godini 4,8 milijardi kuna) s tim da su u toj djelatnosti iskazani i najveći dobici (4,46 milijardi kuna). U prijevozu, skladištenju i vezama dobit je iznosila 1,8 milijardi kuna, a gubitak 1,2 milijarde kuna, dok je u trgovini na veliko i malo ostvareno 2,5 milijardi kuna dobiti i nešto više od 2,52 milijarde kuna gubitaka.