RDW 5. IX. PRISLUŠKIVANJE

NJEMAČKI RADIO - RDW 5. IX. 2001. Europski parlament raspravlja o sustavu prisluškivanja pod nazivom 'Echelon'. U vezi prisluškivanja postoji dobra i loša vijest. Dobra vijest glasi: ne smije se prisluškivati svaki telefonski razgovor, svaki slikojav ili e-mail. Loša vijest je da već postoji globalni sustav prisluškivanja kojim SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland imaju pristup interkontinentalnoj komunikaciji. Do tog je zaključka došlo posebno povjerenstvo Europskog parlamenta osnovano prije godinu dana. Istraga je bila teška, izjavio je danas u Strasbourgu glavni izvjestitelj povjerenstva, bavarski socijaldemokrat Gerhard Schmidt. Jer ni članovi Europskog parlamenta nemaju pristup podatcima obavještajnih službi - što uostalom i predstavlja bit zadaće tajnih obavještajnih službi, kao na primjer CIA-e. Ipak postoji čitav niz indicija za tvrdnju o postojanju špijunaže, a koje su tako jake da bi mogle imati snagu iskaza pred svakim sudom. Pomoću njih bi se moglo dokazati da se telefonski razgovori, faksovi i elektronska pošta na putu od Europe ili prema Europi mogu prisluškivati. Sustav je javnosti poznat pod imenom 'Echelon', a usmjeren je protiv posebne skupine, navodi Schmidt, i dodaje: = 'Echelon' hvata svaki dostupni oblik komunikacije i usmjerava ga do središnjeg računala. Zatim računalo pomoću kataloga značajnih riječi filtrira podatke koji bi mogli biti zanimljivi obavještajnoj službi. Sustav radi po načelu usisavanja usisača, pri čemu obavještajne službe podešavaju filter. Tehnički se to zove 'strateški nadzor daljinskog prenošenja podataka'. Stroj za pretraživanje podataka može registrirati brojeve telefona, glasove određenih osoba, sadržaj e-mailova i slikojava - što doista predstavlja scenarij kao u špijunskom romanu. U svakom slučaju, sustav prisluškivanja još uvijek nije savršen, navodi član Europskog parlamenta Schmidt, i dodaje: = Faksove u rukopisu, ili usmeno priopćene vijesti, s obzirom na sadašnju razinu tehnike, ovi detektorski strojevi još neko vrijeme neće moći prepoznati, i tako emitirane informacije za obavještajne službe - nisu dostupne.... Naravno da i većina zemalja Europske unije raspolaže tajnim obavještajnim službama koje čine takozvani 'strateški nadzor telekomunikacije'. Ali posebno povjerenstvo Europskog parlamenta polazi od pretpostavke da sustav 'Echelon' drastično zlorabi svoje mogućnosti. Schmidt na to dodaje: = Kada je riječ o borbi protiv organiziranog međunarodnog kriminala, o trgovini drogom i oružjem, terorizmu ili pitanju međunarodne sigurnosti - ne može se prigovoriti sustavu 'Echelon'. Ali ako se njime služi u industrijskoj špijunaži s ciljem prisvajanja prednosti za svoje gospodarstvo - ta djelatnost se mora drukčije ocijeniti, rekao je Schmidt. Upravo to predstavlja srž čitave istrage. Sjedinjene Američke Države su do sada poricale činjenicu da neke podatke do kojih je došla tajna obavještajna služba odmah prosljeđuje američkim tvrtkama. Washington je istodobno priznao da se prisluškuje pri važnim međunarodnim pothvatima. Za poslanika Schmidta to nije ništa do neizravne priznavanje industrijske špijunaže, a time i - veliki skandal. U izvješću posebnog povjerenstva Europske unije ne izlažu se rješenja, ali ipak povjerenstvo zaključuje da je u nacionalnim državama privatni prostor pojedinca zaštićen određenim pravnim sustavom. Međutim komunikacija sve više postaje međunarodna i ne postoji država u svijetu koja bi mogla zaštititi pojedinca. Zato je nužno iznalaženje međunarodnih pravnih propisa s ciljem zaštite privatnog prostora građana u vezi špijunaže. Ali i u tom slučaju se postavlja osnovno pitanje, a to je: 'Tko će nadzirati nadziratelja?' (RDW)