RU-LT-integracije-Organizacije/savezi-Obrana RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 4.9.01. O ULASKU LITVE U NATO RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA4. IX. 2001.Litva ulazi u NATO"Za manje od godinu dana NATO je spreman otvoriti vrata novim članovima,
uglavnom zemljama koje su prije činile Sovjetski Savez i bile saveznice u Varšavskom paktu. Prema mišljenju promatrača, među prvim kandidatima bit će baltičke zemlje, ponajprije Litva koja nema pograničnih problema kao Letonija i Estonija. Inače, pripreme Sjevernoatlantskog saveza za proširenje izazivaju vrlo negativnu ocjenu u Moskvi.Trenutno nema izravne prijetnje za sigurnost Litve, naša zemlja živi mirno, njezino gospodarstvo i razina standarda stabilno rastu, uspješno se ostvaruje svestrana suradnja s inozemnim partnerima. Uvjereni smo da se takvo jačanje povijesnih stečevina može ostvariti preko proširenja NATO-a i Europske unije, primajući, sukladno njihovoj spremnosti, sve zemlje kandidate.Ta je naša politika potpuno otvorena i pomirljiva, nije uperena protiv zakonitih interesa bilo koje strane države. Drugim riječima, ne ulazimo u NATO da bismo nekomu prijetili, već naprotiv, da bismo uvijek živjeli u miru sa svim državama.
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
4. IX. 2001.
Litva ulazi u NATO
"Za manje od godinu dana NATO je spreman otvoriti vrata novim
članovima, uglavnom zemljama koje su prije činile Sovjetski Savez i
bile saveznice u Varšavskom paktu. Prema mišljenju promatrača,
među prvim kandidatima bit će baltičke zemlje, ponajprije Litva
koja nema pograničnih problema kao Letonija i Estonija. Inače,
pripreme Sjevernoatlantskog saveza za proširenje izazivaju vrlo
negativnu ocjenu u Moskvi.
Trenutno nema izravne prijetnje za sigurnost Litve, naša zemlja
živi mirno, njezino gospodarstvo i razina standarda stabilno
rastu, uspješno se ostvaruje svestrana suradnja s inozemnim
partnerima. Uvjereni smo da se takvo jačanje povijesnih stečevina
može ostvariti preko proširenja NATO-a i Europske unije,
primajući, sukladno njihovoj spremnosti, sve zemlje kandidate.
Ta je naša politika potpuno otvorena i pomirljiva, nije uperena
protiv zakonitih interesa bilo koje strane države. Drugim
riječima, ne ulazimo u NATO da bismo nekomu prijetili, već
naprotiv, da bismo uvijek živjeli u miru sa svim državama.
Moguća prijetnja za nas i za naše susjede je ista - to je društvena,
politička, vojna ili druga nestabilnost koja bi na naše granice
mogla dovesti rijeke izbjeglica i nekontroliranih vojnih
formacija, ili omogućiti da na vlast dođu agresivni totalitarni
režimi koji se oslanjaju na vojnu silu, posežu za našim područjem i
ne poštuju naš suverenitet. Na žalost, danas ne možemo isključiti
mogućnost takvog razvoja događaja. O tomu svjedoče mnogi događaji u
bivšoj Jugoslaviji, stanje u Čečeniji i oko nje, gospodarsko
kašnjenje i krize koje povremeno pogađaju gospodarstva niza naših
trgovinskih partnera i protudemokratske težnje u političkim
procesima nekih država.
Ta NATO nije samo institucijski sustav u Bruxellesu, saveznički
tenkovi i lovci, već i (što je puno važnije) istovjetnost
proglašenih vrijednosti i važećih mjerila. To su tržišno
gospodarstvo, sloboda pojedinca i ljudska prava, demokratski
nadzor nad oružanim snagama i prava nacionalnih manjina.
Sudeći po rezultatima istraživanja javnog mišljenja, danas se oko
64 posto puka očituje za ulazak Litve u Sjevernoatlantski savez. 51
posto ispitanika misli da članstvo u NATO-u jamči sigurnost i
stabilnost, potiče inozemna ulaganja i pomaže gospodarskom
razvitku zemlje. (...)
Zahvaljujući našoj aktivnoj politici uspjeli smo uvjeriti vlade
nekih istočnoeuropskih država da bi članstvo Litve u NATO-u
pridonijelo jačanju europske sigurnosti. Prošle smo jeseni
zaključili sporazum o vojnoj suradnji s Ukrajinom. U dokumentu
Ukrajina pozdravlja litavsku težnju ka članstvu u NATO-u, a Litva
pak uspješan razvitak posebnog partnerstva između Ukrajine i
Saveza. Početkom ove godine sličan je sporazum potpisan s Gruzijom.
(...)
U dijalogu o vojno-političkim pitanjima s Rusijom ističemo
otvorenost i jačanje povjerenja i sigurnosti. Opće je poznato da se
naša gledišta o širenju NATO-a na baltičkom području jako razlikuju
od službenog stajališta Rusije. Razlike u stajalištima za nas znače
obvezu da nastojimo bolje shvatiti jedni druge. (...)
Ne moramo tražiti od Rusije dopuštenje za ulazak u NATO. Kao
susjedima i partnerima Ruske Federacije u suradnji važno nam je da
političari u toj zemlji shvate motive kojima se mi upravljamo.
Često se pitamo zašto se naši ruski susjedi negativno odnose prema
već započetom procesu prijama novih članova u NATO i njegovim
budućim izgledima. Očito je da se dio odgovora krije u tome što
ruski političari još uvijek donekle robuju stereotipnom 'liku
neprijatelja' koji je stvoren u doba hladnog rata i vide u NATO-u
ponajprije vojnu organizaciju te nedovoljno cijene, ili im je
jednostavno promaknuo razvitak koji je Savez ostvario u zadnjem
desetljeću. (...)
Po našem mišljenju, ulazak Litve u NATO učvrstit će međunarodnu
sigurnost i stabilnost u neposrednoj blizini ruskih granica, što će
pak biti korisno ne samo za Litvu i za Savez, već i za Rusiju.
Napokon, članstvo Litve u NATO-u osigurat će našoj zemlji još
čvršće temelje za punopravnu suradnju s Rusijom na svim područjima,
nego je to bilo do sada. Takvu kakvu Rusija već ima s drugim zemljama
NATO-a koje graniče s njom na kopnu - s Norveškom i s Poljskom", piše
ministar Litavske Republike za zaštitu okoliša Linas
Linkjavičjus.