ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Ekonomski savjet Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatra kako intenciju hrvatske Vlade i smjer promjena u sustavu socijalne politike valja pozdraviti, ali istodobno ustvrđuje kako se, vrlo slično kao i kod
reforme plaća, radi o nedovoljnoj pripremljenosti, prekasnom puštanju u proceduru i nedovoljnoj ambicioznosti kod racionaliziranja gdje je objektivno za to postojao prostor.
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Ekonomski savjet Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP) smatra kako intenciju hrvatske Vlade i smjer
promjena u sustavu socijalne politike valja pozdraviti, ali
istodobno ustvrđuje kako se, vrlo slično kao i kod reforme plaća,
radi o nedovoljnoj pripremljenosti, prekasnom puštanju u proceduru
i nedovoljnoj ambicioznosti kod racionaliziranja gdje je
objektivno za to postojao prostor.#L#
Razmatrajući Nacrt polazišta hrvatske Vlade za utvrđivanje
socijalne politike do kraja 2001. i osnova socijalne politike za
2002., Ekonomski savjet HUP-a, u kojem su Amina Ahec-Šonje, Željko
Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec,
iznosi i niz konkretnih zamjerki među kojima je prva da predložene
mjere nemaju nikakvih jasnih simulacija glede fiskalnih učinaka.
Ujedno zaključuju kako se općenito prostor za uštede s odmicanjem
javne rasprave smanjuje sve više na uštrb zaista ugroženijih
socijalnih kategorija (nezaposlene majke i mnogočlane obitelji), a
u korist ionako privilegiranih socijalnih grupa. S obzirom da treba
promijeniti 15-ak zakona, te da će se zakoni donositi po redovnoj
proceduri (kroz dva čitanja), a ne po hitnom postupku, većina tih
mjera bi mogla postati efektivna u studenom (isplata za listopad),
pa će i ovogodišnja ušteda za proračun biti vrlo malena, što dovodi
u pitanje i ostvarivanje zacrtanog deficita konsolidirane države
od 5,3 posto BDP-a, navodi Ekonomski savjet HUP-a u mjesečniku
Ekonomski monitor.
Uvodno Savjet podsjeća da je Vlada, u sklopu nastojanja da deficit
sektora države učini dugoročno održivim, odlučila redefinirati
određena socijalna prava, od zdravstvene zaštite, invalidnina,
mirovina, porodnih naknada i sl.
Istodobno ocjenjuje da je sve te mjere hrvatska Vlada već preuzela u
okviru SAL programa potpisanog sa Svjetskom bankom, ali on "uopće
nije predočen javnosti". Mjere su usmjerene na smanjivanje
veličine državne potrošnje, deficita sektora države, jačanja
fleksibilnosti na tržištu rada i transparentnosti sustava
socijalne skrbi. Sustav u dobrom duhu polazi od premise da za
ostvarivanje pojedinih socijalnih prava primarni kriterij treba
biti ekonomska snaga pojedinca, a ne pripadnost pojedinoj socio-
ekonomskoj grupi (npr. branitelji).
Iznose i određene zamjerke, navodeći tako da predložene mjere
nemaju nikakvih simulacija glede učinka na distribuciju i veličinu
siromaštva u Hrvatskoj, te nema razvidne analize koliko je koja
mjera učinkovita u borbi protiv siromaštva (npr. kod socijalne
pomoći ili pomoći za uzdržavanje je "targetiranje" potrebitih
pojedinaca bilo vrlo dobro, značajno je reduciralo ukupnu
nepovoljnu distribuciju siromaštva, dok to uopće nije bio slučaj
kod npr. dječjeg doplatka).
Ekonomski savjet smatra da nisu objedinjeni sustavi socijalne
zaštite nižih razina vlasti (npr. gradova) s sustavom socijalne
zaštite koji osigurava središnja država, niti su ujednačeni
cenzusi, pa opet, iako u manjoj mjeri, može doći do akumuliranja
prava po istim osnovama.
Odustalo se od oporezivanja mirovina, odnosno snižavanja
neoporezivog dijela mirovina na iznos manji od 2600 kuna iako se s
fiskalnog aspekta kao i aspekta elementarne porezne teorije, svi
dohoci u sustavu trebaju oporezivati samo jednom, a budući mirovine
nisu oporezivane niti jednom to se one nalaze u povoljnijem
položaju od ostalih vrsta dohodaka. Navode da više od 75 posto
umirovljenika prima manje od 1700 kuna, pa je jasno da argument
neoporezivanja mirovina ide jedino u prilog umirovljenicima s
mirovinama višim od 1700 kuna.
Utvrđivanje razlike u primanjima između zaposlenih i nezaposlenih
majki je više rezultat povijesnog nasljeđa u europskim zemljama, pa
tako i kod nas, i nema nikakvog stvarnog objektivnog uporišta jer je
to element pronatalitetne politike.
Ekonomski savjet smatra i da praćenje ostvarivanja primanja na
temelju pojedinih socijalnih prava treba ostvariti uvođenjem
jedinstvenog socijalnog broja osiguranika i uvođenjem socijalne
kartice, s mogućnošću da ostvaruje svoje isplate u bilo kojoj
banci, odnosno drugoj financijskoj instituciji prema vlastitom
izboru, a ne izričitim određivanjem jedne banke (Hrvatske
poštanske banke) kao financijskog posrednika.
(Hina) db ds