SKV:SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 1. rujna (Hina) - BEOGRAD - Ministar pravde Srbije Vladan Batić pred dolazak u Beograd glavne tužiteljice Haškog suda, izjavio je u subotu da Carle del Ponte "može tražiti što hoće, ali ne znači da će se vlada tim zahtjevima baviti". Ovakvo Batićevo reagiranje isprovocirano je nedavnom najavom njezine glasnogovornice da će Del Ponte u ponedjeljak u razgovoru s jugoslavenskim i srbijanskim dužnosnicima od njih tražiti izručenje svih optuženih pred ICTY koji se nalaze na teritoriju SRJ. Tada je u izjavi za beogradsku Borbu Florence Hartmann kazala da se taj zahtjev posebno odnosi na predsjednika Srbije Milana Milutinovića i pukovnika Vojske Jugoslavije Veselina Šljivančanina. Batić je za B-92, međutim, ponovio tvrdnju Beograda kako je "većina optuženih zaštićena imunitetom pa stoga vlada neće licitirati oko njihova izručenja". Srbijanski je ministar kazao da će i on prema Carli del Ponte "imati zahtjeve" te naveo podizanje optužnica protiv nekadašnjih čelnika bosanskih Hrvata i Muslimana i protiv vojnih čelnika naoružanih kosovskih Albanaca Hashima Taqia i Ramusha Haradinaia. SKOPLJE - Zapovjednik albanskih pobunjenika u Makedoniji u subotu je izjavio da njegovi borci neće predavati svoje oružje sve dok makedonski parlament i dalje bude odbijao raspravu o ustavnim promjenama, a albanske političke stranke zatražile su hitni nastavak sjednice. "Ako se promjene ne odobre, svojim ću vojnicima narediti da ne predaju oružje NATO-u", rekao je zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske (UCK) Mesuesi. I dvije albanske političke stranke također su osudile odluku makedonskog parlamenta o odgodi rasprave o ratificiranju ključnog sporazuma koji se odnosi na reformu ustavu. "Zahtijevamo da sjednica odmah započne", kazao je predsjednik militantne frakcije PDP Naser Zyberi. Nastavak postupka u makedonskom parlamentu probat će pogurati europski izaslanik Francois Leotard i američki izaslanik James Pardew koji bi se u subotu navečer trebali sastati s makedonskim dužnosnicima, među kojima je i predsjednik parlamenta Stojan Andov. Upravo je on prijepodne odlučio odgoditi raspravu o ustavnim promjenama koje predstavljaju najbitniji dio mirovnog sporazuma u Makedoniji. TETOVO - Stotinjak albanskih seljaka koji od petka blokiraju sjeverni izlaz iz Tetova u subotu su se povukli s barikada, javlja agencija France Presse. Skupina seljaka koju su činili muškarci, žene i djeca pristala je na uklanjanje barikada nakon što ih je makedonska policija uvjerila da se slobodno mogu kretati Tetovom, prenosi agencija France presse pozivajući se na izjave vojnika NATO-a. Barikade su u petak zapriječile ulaz u Tetovo za pet autobusa u kojima su bili makedonski civili. SKOPLJE - NATO je u prva tri dana u okviru misije "Presudna žetva" prikupio 1.200 komada oružja albanskih gerilaca u Makedoniji, priopćeno je u subotu iz ureda sjevernoatlantskog saveza u Skoplju. NATO je do 31. kolovoza trebao prikupiti trećinu gerilskog oružja čija sveukupna količina, prema procjenama NATO-a, iznosi oko 3.300 komada streljiva. Predaju oružja NATO-u makedonski je parlament postavio kao uvjet za početak političke rasprave o ustavnim promjenama, što predstavlja i jednu od točaka sporazuma dviju strana sklopljenog 13. kolovoza. PRIŠTINA - Misija UN-a na Kosovu objavila je u subotu kako nije dopustila premijeru vlade Srbije Zoranu Đinđiću, predsjedniku Demokratske stranke, održavanje stranačkog skupa u najsjevernijoj kosovskoj općini Leposavić nastanjenoj pretežito srpskim stanovništvom. UNMIK drži da predizborne skupove mogu održavati samo stranke koje su odlučile sudjelovati u predstojećim općim izborima na Kosovu, zakazanima za 17. studenog ove godine. Do sada nijedna politička stranka koja okuplja kosovske Srbe nije potvrdila svoje sudjelovanje u kosovskim općim izborima. Zahtjev za sudjelovanje pri Središnjem izbornom povjerenstvu Kosova podnijelo je pet političkih udruga koje okupljaju Srbe. Međunarodni dužnosnici pozvali su Srbe na Kosovu da se registriraju za izbore i okončaju dosadašnji bojkot kosovskih izbora i zajedničkih upravnih struktura na Kosovu. Kosovski Srbi prihvatili su registrirati se, dok odluku o izlasku ili bojkotu izbora nisu još uvijek donijeli. MOSTAR - Ministar socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Sefer Halilović kritizirao je općinske vlasti u Mostaru zbog nezadovoljavajućeg povratka prognanika na tome području. Halilović je zajedno sa zamjenikom Mijatom Tukom i doministrom unutarnjih poslova Federacije BiH Tomislavom Limovom tijekom dana u Hercegovini obišao mjesta povratka u općinama Počitelju, Čapljini i Stocu. "Nismo zadovoljni s povratkom prognanika u Hercegovini niti s provedbom imovinskih zakona. Kada je riječ konkretno o Mostaru, mislimo da nema nikakvih posebnih razloga da se proces povratka tako sporo odvija", izjavio je ministar Halilović nakon susreta sa čelnicima šest mostarskih općina. Halilović je pozvao vlasti Hercegovačko-neretvanske županije da kandidiraju obnovu 300 obiteljskih kuća za povratak prognanika koju bi financiralo Ministarstvo obnove. Doministar unutarnjih poslova izrazio je zadovoljstvo stanjem sigurnosti povratnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ističući značaj funkcioniranja višenacionalnih policijskih snaga. PODGORICA - Savjetnik crnogorskog predsjednika iz vladajuće Demokratske partije socijalista Crne Gore Miodrag Vuković rekao je da platforma koju je u subotu usvojila savezna vlada "za Crnu Goru ne predstavlja nikakvu obavezu" te da je "potpuno neprihvatljiva forma kroz koju bi trebalo riješiti krizu odnosa između Srbije i Crne Gore". Vuković je ocijenio da će razgovori vlasti Srbije i Crne Gore, koje Podgorica čeka skoro godinu dana, biti odloženi zbog političke krize u Srbiji i poručio da se Crna Gora treba okrenuti sebi. Ističući da platforma "polazi od koncepta izvornog suvereniteta zajedničke države, a izvedenog suvereniteta republika članica", te da nudi strukturu državne zajednice koja je "do te mjere prebukirana isključivim nadležnostima zajedničke države, da joj mogu pozavidjeti sve prethodne Jugoslavije", Vuković ocjenjuje da "to znači da treba prvo stvoriti zajedničku državu - možda pod imenom SRJ - a onda odrediti njene izvorne nadležnosti, njeno sudjelovanje u mješovitim nadležnostima, a republikama - što ostane". Vuković dodaje, da se "u ponudi govori da ta država počiva na suverenoj volji građana, što je princip za sve unitarne države, ali se autori ne priklanjaju stavu da upravo ti građani trebaju iskazati svoju slobodnu, suverenu volju". DURBAN - Globalni antirasistički prosvjed, organiziran u subotu u južnoafričkom gradu Durbanu gdje se održava UN-ova konferencija za borbu protiv rasizma, pozvao je na stvaranje međunarodnog antirasističkog pokreta. Oko 20.000 ljudi okupilo se na prosvjedu, a ugledni borci za prava čovjeka, radnika i politička prava također sudjeluju. Zamjenik južnoafričkog predsjednika Jacob Zuma i američki političar Jesse Jackson, između ostalih, sudionici su prosvjeda. Pokret takve prirode mogao bi biti osnovan u čast veteranskog aktiviste u borbi protiv apartheida Govana Mbekija koji je preminuo ovoga tjedna u 91. godini života, predložio je šef južnoafričke trgovinske federacije Willie Madisha. "Ako to učinimo Govan Mbeki će biti vrlo sretan gdje god bio jer se on borio za to", kazao je Madisha, bivši politički zatvorenik. DURBAN - Glavni tajnik UN Kofi Annan u subotu je pozdravio kompromis koji je Australija postigla oko prebacivanja više od 400 afganistanskih izbjeglicama s norveškog broda Tampa na Novi Zeland i pacifički otok Nauru. "Mi prihvaćamo taj kompromis i ja se nadam da će taj postupak biti dovršen u najskorije vrijeme", rekao je Annan na konferenciji za novinare u Durbanu, gdje sudjeluje na konfereniciji UN-a o rasizmu. Upitan da li je Australija postupila pogrešno kada je odbila pustiti tražitelje azila na svoj teritorij, Anann je rekao: "Volio bih da ih je Australija prihvatila odmah. Prema konvenciji UN-a luka koju se prvu poziva odgovorna je za procesuiranje tražitelja azila". Pod snažnim međunarodnim pritiskom Australija je uspjela pronaći diplomatsko rješenje za šestodnevnu krizu s 433 izbjeglice iz Afganistana koje je norveški brod Tampa spasio s tonućeg trajekta.Afganistanske tražitelje azila odbile su na svoje tlo primiti Australija i Indonezija. ŽENEVA - Sastanak koji traje od petka u Ženevi pod pokroviteljstvom Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) o izbjeglicama koje se nalaze na norveškom teretnom brodu Tampa završio je u subotu poslije podne, izjavio je glasnogovonik UNHCR-a. "Sastanak je završio i ništa nije predviđeno za nedjelju", rekao je glasnogovornik. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Australije, Novog Zelanda, Indonezije i Norveške. Prema priopćenju UNHCR-a objavljenom u subotu, pojedinosti australskog plana za spašavanje izbjeglica su primljene, ali još uvijek postoje "neka ključna pitanja" vezana za taj plan. Australija je prema tom planu dogovorila prebacivanje 433 izbjeglice s Tampe u Novi Zeland, gdje bi ih primili 150, i na pacifički otok Nauru, gdje bi ostali mogli postaviti zahtjev za useljavanje u Australiju. UNHCR u međuvremenu ističe da je njegov plan, predložen u petak, u skladu s međunarodnom zaštitom izbjeglica "najlogičniji i najhumaniji" jer donosi brzo rješavanje drame izbjeglica koje se nalaze na Tampi. Taj plan UNHCR-a predviđa iskrcavanje izbjeglica na australskim Božićnim otocima gdje će njihov zahtjev za azilom biti razmotren prije nego budu upućeni u treće zemlje. DURBAN - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izjavio je da s optimizmom gleda na napore za postizanje bliskoistočnog mirovnog rješenja nakon današnjeg razgovora s palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom. Skorašnji sastanak između Arafata i izraelskog ministra vanjskih poslova Shimona Peresa bio je glavna tema razgovora, kazao je Fischer novinarima na margini konferencije UN-a o borbi protiv rasizma koja se održava u južnoafričkom gradu Durbanu. "Razrađen je koncept", rekao je Fischer odbijajući međutim otkriti pojedinosti ni tko će još sudjelovati na sastanku. "Svi su naši napori usmjereni na provedbu Mitchellovog plana. Cilj je postići sporazum i okončati nasilje uz pravo na samoodređenje", dodao je njemački ministar. Mitchellov plan je, kazao je Fischer, karta koju su prihvatile obje strane, a koja vodi prema okončanju nasilja, stvaranju novog povjerenja i obnavljanju blokiranih pregovora. ANKARA - Zatvori u Ankari prepunjeni su u subotu nakon što je policija zatvorila stotine Kurda u pokušaju zaustavljanja kurdskog prosvjeda planiranog za danas u glavnom turskom gradu. U Istanbulu, turskom najvećem gradu, policija je ispalila suzavac i rastjerala oko 2.00 kurdskih demonstranata. U Ankari su uhićeni demonstranti, njih oko 700, autobusima prebačeni u policijske postaje u susjednim regijama nakon što su zatvori u gradu prepunjeni. U Ankari je tisuće policajaca, kojima su kao pojačanja došli i policajci iz susjednih gradova, vršilo ophodnje po gradskim ulicama i zaustavljalo ljude tražeći identifikacijske dokumente. Narodna stranka za demokraciju (HADEP) koja se bori za prava Kurda otkazala je planove za održavanje prosvjeda u Ankari gdje su službeno zabranjena sva masovna okupljanja. VARŠAVA - Poljska je u subotu obilježila 62. obljetnicu početka nacističke okupacije i Drugog svjetskog rata. Ovogodišnja umjerena komemorativna svečanost počela je u baltičkom gradu Gdansku sa sirenom koja se oglasila u 04:45 sata ujutro, u trenutku kada je 1. rujna 1939. godine ispaljen prvi ratni hitac u gradskom okrugu Westerplatte. Poljska je bila prva i među državama s najvećim gubicima Drugog svjetskog rata, a i u razdoblju poslije. Kapitulirala je odmah u prvim tjednima rujna nakon što je nacistička Njemačka poslala na poljski teritorij 1,5 milijuna vojnika, 2.500 tenkova i 2.000 ratnih zrakoplova. Oko šest milijuna Poljaka, od čega je pola poljskih Židova, poginulo je između 1939. i kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine. Tri milijuna Poljaka nacisti su koristili za prisilne i robovske poslove. Nakon rata, dva milijuna Poljaka završilo je u sibirskim gulazima za vrijeme diktature Staljina. MOSKVA - Niz potresa koji su dostizali snagu do 7 stupnjeva po Richteru pogodilo je u subotu ruski pacifički otok Sahalin, izazivajući paniku kod stanovnika koji su istrčali na ulice, izvijestile su ruske novinske agencije. Za sada nema izvješća o štetama ili stradalima. Agencija Interfax navodi da su potresi, svaki jači od prethodnog, počeli oko 23:00 sata po lokalnom vremenu (12:00 GMT), te da su izazvali snažno podrhtavanja zidova kuća u najvećem otočkom gradu Južno-Sahalinsku. Prvi potres, s epicentrom kod sela Sinegorska, imao je snagu 3.8 stupnjeva po Richteru, nakon čega su slijedili udari snage 4.8 i 5.2 stupnjava, s pomjeranjem epicentra prema jugu. Najsnažniji potres snage 7.0 stupnjava imao je epicentar u okolnim planinama. U razornom potresu koji je 1995. pogodio Sahalin poginulo je 2.000 ljudi. (Hina) ps ps 012037 GMT Sep 01 -