FINANCIJSKI BILTEN OD 23. DO 30. KOLOVOZA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN od 23. do 30. KOLOVOZA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada o problemima statističkog praćenja inflacije 9. Vlada odustala od restrikcija za invalide s tjelesnim oštećenjem do 50 posto 10. Vlada: Restrikcijama u socijali uštediti 600-700 milijuna kuna? 11. HNB treći put ovog mjeseca intervenirala na deviznom tržištu 12. M. Crkvenac: U 2002. planira se gospodarski rast od 4,2 posto 13. Privatizacija Croatia osiguranja kroz dvije faze 14. U HFP-u otvorene ponude za kupnju tri turističke tvrtke 15. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 24. VIII 270.000.000 68.300.000 6,72 111.400.000 6,56 27. VIII 293.000.000 173.500.000 6,47 254.000.000 6,90 28. VIII 300.000.000 125.500.000 7,15 182.200.000 6,24 29. VIII 250.000.000 99.000.000 6,63 172.000.000 6,46 30. VIII 233.500.000 23.500.000 6,43 58.400.000 6,37 Dnevni prosjek 296.300.000 97.960.000 6,68 155.600.000 6,50 Vrlo slaba likvidnost banka te kronična nestašica novca i ovoga su tjedna, kao i tjedan ranije, obilježili trgovanje na Tržištu novca. Novca je nedostajalo kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju. Tako je u dnevnom kreditiranju ovoga tjedna, iskoristivši sva ponuđena slobodna sredstva, nepodmireno ostalo čak gotovo 64 posto ukupno prijavljene potražnje. Nepovoljan odnos ponude i potražnje, ali i česte korekcije, povećanja, kamatnih stopa za sredstva u korištenju, značajnije su podigle ovotjednu prosječnu cijenu novca. Stoga je ona u odnosu na tjedan ranije viša za 1,93 postotna boda ili više od 41 posto, te je u prosjeku iznosila 6,68 posto. I u prekonoćnom je trgovanju situacija bila slična dnevnom kreditiranju. Naime, potražnja je višestruko premašivala ponudu, koja je pak u cijelosti iskorištena. I ovdje je nepovoljan odnos ponude i potražnje podigao prosječnu cijenu novca. Tako je ona, u odnosu na tjedan ranije, viša za 1,94 postotna boda ili 42,5 posto, te je prosječno iznosila 6,5 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj, 29. kolovoza 2001. godine, Hrvatska narodna banka prodala je na deviznom tržištu 195,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,6 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23. do 30 kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 432 449 435 2.174.690 Podravka 146,95 152,10 150 2.057.276 Viktor Lenac 90 93 93 229.361 Zagrebačka banka O 1.700 1.731 1.730 2.333.804 Arenaturist 72 72 72 20.808 Atlantska plovidba 48 49 48 10.458 Croatia osiguranje-P 950 950 950 4.750 Croatia osiguranje-R 1.400 1.400 1.400 322.000 Erste&Steiemarkishe b. 4.400 4.400 4.400 110.000 Rabac ugost. i turizam 51 51 51 4.335 Hotel Inter-Continental 90 90 90 450 Istraturist 80 82,50 82,50 190.027 Jadran-turist 38 38 38 2.166 Karlovačka pivovara 415 420 420 84.230 Končar 42 50 42 26.604 Kraš 166 174,90 171 462.000 Privredna banka 141 148 145 212.748 Plava laguna 551,20 565 552 47.676 Riječka banka 155 185 185 1.296.277 Riviera 157 165 165 1.659.423 Slavonska banka 700 700 700 2.800 Splitska banka 150 150 150 30.000 Sunčani Hvar 36 37 37 23.594 Varaždinska banka 130 130 130 5.200 Varteks 34 34,50 34,11 18.355 Zagrebačka banka 1.050 1.100 1.075 230.400 PIF Dom 38,00 46,01 41,21 630.433 PIF Expandia 38,50 42,51 39,99 103.715 PIF Pleter 22,20 22,20 22,20 2.819 PIF Slavonski 19,50 27,50 23,00 84.245 PIF Sunce 16,30 22,45 19,50 549.548 PIF Sred.nacionalni 47,00 47,00 47,00 39.762 DAB-O-05CA* 107,50 108,40 107,50 22.620.666 RHMJ** 39,00 39,00 39,00 31.848 35.667.485 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren tri puta veći promet od prošlotjednog - 35,6 milijuna kuna. Inače, aktivne su bile čak 32 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najveći je dio prometa ostvaren ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (22,6 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (2,3 milijuna), dionicama Plive (2,1 milijun), Podravke (više od dva milijuna), Riviere (1,6 milijuna) te dionicama Riječke banke (1,2 milijuna kuna). Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 149 kuna ili gotovo 12 posto, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 32 kuna ili gotovo 21 posto, skočila cijena dionice Riječke banke. Slijedile su je dionice Zagrebačke banke. Naime, obična je dionica te banke poskupila 28, a ona serije C 25 kuna. Dionica pak Splitske banke poskupila je 19, a Karlovačke pivovare deset kuna, dok su dionice Kraša i Riviere skuplje po pet kuna. Cijena dionice Privredne banke porasla je četiri, Podravke 3,87, a Viktora Lenca i Sunčanog Hvara tri kune. Rast cijene od po dvije kune zabilježile su pak dionice Rabca ugostiteljstvo i turizam te Plave lagune, dok je cijena dionice Varteksa viša 1,11 kuna. I dionice pet PIF-ova značajnije su dobile na vrijednosti. Tako je pet kuna skočila cijena dionicama Slavonskog (ili gotovo 28 posto) i Središnjeg nacionalnog fonda (gotovo 12 posto). Dionica pak Dom fonda poskupila je 4,71 kunu ili gotovo 13 posto, Expandia fonda 4,24 kune ili gotovo 12 posto te fonda Sunce 3,9 kuna ili čak 25 posto. Na listi gubitnica našlo se šest dionica. Tako je najviše, 300 kuna ili 24 posto, potonula cijena povlaštene dionice Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Končara pala je osam, a Jadran- turista sedam kuna. Dionica Plive pojeftinila je šest kuna, dok je dionica Varaždinske banke jeftinija pet kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Atlantske plovidbe. Na vrijednosti su, 1,15 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Također su na vrijednosti, jedan postotni bod od nominalne cijene, izgubila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 16 bodova - na 996 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23. do 30. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 499 499 499 3.992 Anita 1.401 1.500 1.500 19.005 Ericsson-Tesla 160 162 161 86.598 Laguna 161 163,50 163,50 37.168 Liburnia riviera hoteli 260 260 260 14.040 Plava laguna 555 555 555 7.215 Riviera 160 165 165 155.472 Sisačka banka-R 110 110 110 2.750 Sljeme Sesvete 14,70 14,70 14,70 608.580 Solaris 85 85 85 27.256.525 Sunčani Hvar 36 36 36 9.000 Štedionica Sonic-P 100 100 100 2.000 Taskerska plovidba 250 400 400 82.700 Vijadukt 30 30 30 3.960 PIF Dom 37,73 46,99 42,00 2.107.941 PIF Expandia 36,00 45,00 39,01 3.726.336 PIF Pleter 22,16 28,00 25,60 1.118.944 PIF Slavonski 19,04 27,89 23,30 2.463.836 PIF Sunce 15,86 22,79 19,50 2.692.613 PIF Središnji nacionalni 42,10 47,00 45,99 2.836.104 PIF Velebit 37,50 44,00 44,00 880.593 RHMJ* 41,00 41,01 41,00 79.353 44.103.740 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od čak 44,1 milijun kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Solarisa iz Šibenika (27,2 milijuna) te dionicama PIF-ova (15,8 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 70 kuna, porasla vrijednost dionice Anite. Slijedila ju je, s dobitkom od 60 kuna, dionica Tankerske plovidbe. Cijena dionice Plave lagune porasla je 50, Liburnia riviera hotela 40, a ACI Opatije 17,9 kuna. Cijena pak dionice Riviere viša je deset, Solarisa pet, a Lagune 3,5 kuna. Dionica Ericsson-Tesle poskupila je 1,5, a Sunčanog Hvara jednu kunu. I dionice svih sedam PIF-ova značajnije su dobile na vrijednosti. Tako je čak šest kuna ili gotovo 16 posto, skočila cijena dionice Velebit fonda. Dionica pak Slavonskog fonda skuplja je 4,27 kuna ili više od 22 posto, a Dom fonda 4,01 kunu ili gotovo 11 posto. Cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda porasla je 3,79 kuna, fonda Sunce 3,64 kune ili gotovo 23 posto, fonda Pleter 3,1 kunu ili više od 22 posto, te Expandia fonda 3,01 kunu. Jedina ovotjedna gubitnica bila je redovna dionica Sisačke banke. Naime, cijena joj je potonula čak 110 kuna ili 50 posto. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna čak 58 bodova ili gotovo deset posto - na 647 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 23. kolovoza 30. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.229,15 9.919,58 -3,02 Tokyo/Nikkei 11.126,92 10.938,45 -1,69 London/FTSE-100 5.396,50 5.332,70 -1,18 Frankfurt/DAX 30 5.254,04 5.162,40 -1,74 Od početka ovoga tjedna na Wall Streetu se bilježi trend pada cijena dionica, jer uz nastavljeni pad zarada američkih korporacija, ulagače brinu i loši ekonomski pokazatelji američkog gospodarstva. U srijedu je američka vlada objavila da je BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju rastao po stopi od tek 0,2 posto, što je najniža stopa rasta u zadnjih osam godina, a niža je i od prethodnog razdoblja, kada je BDP rastao po stopi od 0,7 posto. Takav anemičan rast većina je tržišnih sudionika i očekivala, jer ekonomski pokazatelji nisu najavljivali oporavak ekonomije. Ovoga su tjedna tako objavljeni pad broja prodanih kuća tijekom srpnja za tri posto, te neočekivani pad povjerenja američkih potrošača. Ovaj potonji pokazatelj upućuje na zaključak da će se u sljedećih dva do tri mjeseca najvjerojatnije smanjivati promet u maloprodaji, te tako jedan od oslonaca dosadašnjeg rasta najvećeg svjetskog gospodarstva - domaća potrošnja - dolazi u pitanje. Merrill Lynch je najavio novo smanjenje zarada tehnoloških kompanija do kraja godine, a procijenio je da će slaba potražnja za kompjutorima i čipovima obilježiti i iduću godinu. U takvim uvjetima većina je ulagača odlučila prodavati dionice, pri čemu su najviše "stradale" dionice tzv. nove ekonomije. Indeks Dow Jones u četvrtak je potpuno ispod 10.000 bodova, oslabivši tako u odnosu na tjedna dana ranije čak 3,02 posto, na 9.919 bodova. Upozorenja japanskih i američkih kompanija o padu dobiti i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, izostanak oporavka američkog gospodarstva, te ono najvažnije - sporost japanske vlade u provođenju strukturalnih reformi, odvratili su ovoga tjedna ulagače na Tokijskoj burzi od kupovina. Stopa nezaposlenosti u Japanu je dosegnula najvišu razinu u zadnjih 20 godina, kompanije najavljuju nova otpuštanja, a problem deflacije je i nadalje prisutan. Idući tjedan očekuje se podatak o BDP-u u prvom fiskalnom tromjesečju, a tržišni sudionici već procijenjuju da će biti pokazati smanjenje, te da će biti potrebno napraviti i rebalans državnog porračuna do ožujka 2002. godine, kad završava fiskalna godina. Najviše su se prodavale dionice banaka te tzv. nove ekonomije. Indeks Nikkei je izgubio 1,69 posto na vrijednosti, pa iznosi 10.938 bodova, što je njegova najniža vrijednost u zadnjih 17 godina poslovanja te burze. Iako i europske ulagače muči nastavljeno usporavanje gospodarskog rasta SAD-a, ovoga tjedna su na europskim burzama pozornost privukle i pozitivne vijesti iz europskih kompanija. Švicarski Roche je ponudio kupovinu Bayerova farmacuetskog dijela za otprilike 20 milijardi dolara, France Telecom i njegov dio za mobilnu kompaniju Orange, po nagađanjima tržišta, ostvarit će bolju od očekivanja ovogodišnju zaradu, druga po veličini švicarska banka Credit Suisse, unatoč 23 posto nižoj polugodišnjoj dobiti nego lani, pozitivno je iznenadila tržišta. U takvim je uvjetima idneks Londonske burze Ftse , a Frankfurtske --- 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 23. kolovoza 30. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9149 0,9161 0,13 Euro/JPY 109,62 109,36 -0,23 USD/JPY 119,82 119,38 -0,36 Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je odlučila sniziti ključnu kamatnu stopu za refinanciranje sa 4,5 na 4,25 posto godišnje, u skladu s očekivanjem tržišta. Od početka godine kamatne su stope u euro zoni tako snižene drugi put, ukupno za pola postotnih bodova, kao odgovor središnje banke na usporavanje gospodarskog rasta, ali i stope inflacije u euro zoni. Na deviznim tržištima od početka ovoga tjedna sudionici su nagađali hoće li ovoga puta ECB odlučiti sniziti kamatnu stopu ili će opet, kao i mnogo puta u zadnjih nekoliko mjeseci odlučiti pričekati nove ekonomske pokazatelje. No, stopa inflacije u zemljama euro zone tijekom ljeta je usporila svoj rast, a rast novčane mase M3 - barometra inflatornih pritisaka, u srpnju za 6,4 posto (tržište je očekivalo 6,1 posto) ECB je objasnila povlačenjem ulagača s tržišta kapitala zbog velikih oscilacija cijena dionica te ulaganjem u manje rizične kratkoročne vrijednosne papire. Ovoga je tjedna tako euro ojačao 0,13 posto prema američkom dolaru, dosegnuvši u četvrtak 0,9161 dolar. Porastao je i tečaj japanske valute i to 0,23 posto prema euru i 0,36 posto prema dolaru. Osim što su tržišni sudionici razočarani slabim oporavkom američkog gospodarstva, na kupovinu jena ih je nagnala i želja da vide pri kojem će tečaju japanske monetarne vlasti intervenirati na deviznom tržištu, budući snažan jen ne odgovara japanskom gospodarstvu, odnosno izvoznicima. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 24. do 31. kolovoza 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 14. kolovoza 23. kolovoza u % Euro 1 7,5305 7,6106 1,06 DEM 1 3,8502 3,8912 1,06 USD 1 8,2698 8,3725 1,24 GBP 1 11,9418 12,1556 1,79 JPY 100 6,8727 6,9976 1,81 ATS 1 0,5472 0,5530 1,05 ITL 100 0,3889 0,3930 1,05 CHF 1 4,9552 5,0195 1,29 SIT 100 3,4321 3,4669 1,01 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke i ovoga je tjedna ponovno pao prema svim promatranim inozemnim valutama. U šest tjedana kuna je tako oslabila 6,60 posto prema euru i ostalim valutama euro zone. Američki je dolar u dva tjedna poskupio 3,94 posto, a britanska funta 3,96 posto. Japanski je jen u četiri tjedna dobio čak 6,16 posto na vrijednosti, dok je švicarski franak u pet tjedana poskupio 4,24 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije smanjen na 173,6 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,542 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,542 kuna, uz kamatu od 4,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,542 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 400 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 100 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 154,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,650 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,49 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,526 kuna, uz kamatu od 6,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,526 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 6,74 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 18,2 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,001 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,001 kunu, uz kamatu od 6,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,001 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,20 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 17,58 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,459 milijarde kuna. Od toga je 418,9 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,634 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 2,405 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 04. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. Vlada o problemima statističkog praćenja inflacije Ministar financija Mato Crkvenac izrazio je u četvrtak ozbiljnu sumnju u neke od podataka sadržanih u informaciji o kretanju cijena, poručivši da Hrvatskoj treba ažurnija statistika u nekim područjima. Prema informaciji koju je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, u razdoblju siječanj 2000. - srpanj 2001. cijene na malo porasle su za 8,5 posto, a troškovi života za 7,9 posto. No, Crkvenac drži da je rast cijena i troškova života niži nego što pokazuje statistika. Bez dobre statistike nema dobre ekonomske politike, rekao je Crkvenac na sjednici Vlade. Predložio je i nekoliko mjera kojima treba unaprijediti metodologiju državne statistike - prilagođavanje stvarnom stanju košarice proizvoda i usluga za izračun cijena na malo i troškova života, smanjenje kašnjenja statistike o zapošljavanju, finalnoj potrošnji i sl. te statistiku po regijama. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan odgovara da je sadašnja metodologija kojom se mjeri inflacija, a važna je jer je temelj za prilagođavanje mirovina, plaća i sl., korektna i rezultati su točni. No, razumije iznijete sumnje u brzinu statističkog praćenja brzih promjena, jer statistika, naravno, kasni. Rusan je izvijestio je da se krenulo s projektom razvoja i primjene nove metodologije za izračun indeksa potrošačkih cijena, koji bi zamijenio sadašnja dva indeksa (cijena na malo i troškova života), a počeo bi se primjenjivati od 2003. godine. Izvješćujući o statističkim pokazateljima, ministar gospodarstva Goranko Fižulić kaže da su u razdoblju siječanj 2000. - srpanj 2001. plaće porasle približno kao i cijene na malo (8,5 posto), a radničke mirovine porasle su za 20,14 posto. To znači, tvrdi Fižulić, da umirovljenici danas sa svojom mirovinom mogu kupiti više nego prije 18 mjeseci. Iznio je i podatak da su u spomenutom razdoblju u strukturi troškova života cijene prehrane porasle za 3,3 posto, roba za 7,9 posto, a usluga za 7,8 posto. Cijeli niz osnovnih prehrambenih artikala danas ima daleko niže cijene nego u lipnju prošle godine, kaže Fižulić pripisujući to ulasku u WTO i smanjenju carinske zaštite. Iznio je i podatak da su cijene naftnih derivata od sredine prosinca prošle godine do sada povećane 3,4 posto za motorne benzine, a 2,6 posto za dizelsko gorivo. No, Fižulić je upozorio da su s obrazloženjem rasta cijena derivata prvih nekoliko mjeseci ove godine svoje cijene povećali proizvođači kruha i mlijeka. Ali, nakon što su cijene derivata pale ili ostale na istoj razini ti proizvođači nisu smanjili svoje cijene, ističe Fižulić. 9. Vlada odustala od restrikcija za invalide s tjelesnim oštećenjem do 50 posto Hrvatska Vlada u četvrtak je na svojoj sjednici utvrdila polazišta socijalne politike u ovoj i idućoj godini, odustavši od prvotnog prijedloga da će se materijalna prava ukinuti invalidima čiji invalidet ne prelazi 50 posto. Materijalna prava ostaju svim kategorijama invalida (znači i onima s 20, 30 i 40 posto invaliditeta) s tim da će se iznosi invalidnina uskladiti s prosječnom plaćom iz prošle godine (3.326 kuna) uvećano za određeni postotak ovisno o kategoriji invalidnosti, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Novina u odnosu na prošlotjedni prijedlog, o kojem su svoje rekli i socijalni partneri, je da se na najteže invalide Domovinskog rata, njih oko 800, ne odnosi limit kumulativnih primanja od tri mjesečne plaće. To znači, objasnio je Vidović, da bi najteži ratni invalidi kumulativno mogli dobiti i više od limitiranih oko 11.000 kuna. Socijalne se restrikcije odnose i na povlaštene mirovine, a novina je da bi polazište za izračun najviše takve mirovine bile dvije najviše mirovine utvrđene po općim propisima za 40 godina staža. Prema Vidovićevim riječima, najviša povlaštena mirovina bila bi oko 12.400 kuna bruto, što znači oko 9.300 kuna neto. Znači ni predsjednik Republike, niti bilo tko drugi, ne bi mogao ostvariti mirovinu veću od tog iznosa, kaže ministar. Promjene u sustavu povlaštenih mirovina odnosile bi se i na sadašnje takve umirovljenike, a predviđa se da zažive od 1. listopada. Naime, svi zakonski prijedlozi kojima bi se razradile mjere socijalnih restrikcija Saboru bi Vlada trebala uputiti već sa sjednice idući tjedan. Većina tih prijedloga bila bi upućena u hitnu proceduru, a Sabor bi ih trebao raspraviti već na prvom jesenskom zasjedanju sredinom rujna. Restrikcije u sustavu socijalne skrbi odnose se i na zdravstveno osiguranje, porodne naknade, dječje doplatke. Prema Vladinom prijedlogu, participaciju u zdravstvu ne bi plaćala djeca do 18 godina, najteži invalidi, te osobe čiji prihodi ne prelaze imovinski cenzus za ulazak u sustav socijalne skrbi. Kod porodnih naknada Vlada ostaje kod prijedloga da se za zaposlene žene zadrži sadašnji iznos naknada (1.600 kuna), dok bi se nezaposlenima smanjila na 900 kuna i dobivale bi ih samo prvih šest mjeseci. U sustavu dječjih doplataka ove se godine ništa ne bi mijenjalo, a novi zakon o tomu Sabor bi donio u redovnoj proceduri. No, namjera je Vlade uz ostalo utvrditi imovinski cenzus za dječje doplatke i za to vezati sam iznos doplatka, ukinuti dodatke za treće i svako sljedeće dijete. Na taj bi način, procjenjuje se, u proračunu za doplatke trebalo godišnje osigurati oko 1,7 milijardi kuna (ove godine treba gotovo 2,5 milijardi). Promjene u socijalnoj sferi ministar Vidović objašnjava naslijeđenim sustavom koji je, tvrdi, bio moralno neodrživ, netransparentan, zastario, nekompatibilan, socijalno nepravedan. Ističe da su socijalni izdatci u Hrvatskoj iznad razine tranzicijskih zemalja, što potkrepljuje podatkom da ti izdaci u Hrvatskoj dosežu 26 posto BDP-a, a kada se tome dodaju i plaće u tom sektoru taj se udio penje na 33 do 34 posto BDP-a. Premijer Ivica Račan ističe kako je Vladina zadaća omogućiti transparentnost u socijalnoj sferi i onemogućiti zlouporabe. Predloženim socijalnim mjerama Vlada nastoji održati nužnu razinu socijalne skrbi, uz istovremeno omogućavanje gospodarskog razvoja, kazao je Račan najavljujući da će se vrlo skoro pred Vladom naći novi poticaji za razvoj i zapošljavanje. 10. Vlada: Restrikcijama u socijali uštediti 600-700 milijuna kuna? Mjerama restrikcija u socijalnoj sferi, koje Vlada predlaže nacrtom polazišta za utvrđivanje socijalne politike do kraja ove i za iduću godinu, u ovoj bi se godini u proračunu moglo uštedjeti 600 do 700 milijuna kuna. To je vrlo okvirna procjena, jer u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će se koja od mjera početi primjenjivati, neke će ići u hitnu, a neke u redovitu saborsku proceduru, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović u petak na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljena polazišta racionalizacija o kojima je u četvrtak raspravljala Vlada. Predloženi socijalni paket odnosi se na područja dječjeg doplatka i porodiljinih naknada, mirovina, sustava skrbi za hrvatske branitelje, zdravstvo i sl., a težit će se i izbjegavanju kumulacije socijalnih prava. Sustav dječjih doplataka u ovoj se godini ne bi mijenjao, kod porodiljnih naknada ne bi se mijenjao iznos za zaposlene žene od 1600 kuna, ali bi za nezaposlene bio smanjen na 900 kuna. U sustavu skrbi za hrvatske branitelje najvažniji je prijedlog da materijalna primanja budu predviđena samo za hrvatske ratne vojne invalide sa stupnjevima invaliditeta od 50 i više posto. Tom bi mjerom bio obuhvaćen svaki drugi od ukupno 33.000 invalida. Promjene u mirovinskom sustavu ponajviše bi se odnosile na mirovine po posebnim uvjetima, odnosno tzv. povlaštene mirovine, a išlo bi se na njihovo progresivno smanjenje u rasponu od osam do 20 posto, te zakonsko reguliranje najviše takve mirovine. Mjere u socijalnoj sferi jedno su od područja koja će biti obuhvaćena i rebalansom ovogodišnjeg proračuna. Uz to rebalans će se odnositi i na područja plaća, ali one se neće smanjivati, štednju u tekućim rashodima, subvencije, transfere, i dr., a predmet restrukturiranja proračunskih rashoda bit će iznos od milijardu kuna, najavio je ministar financija Mato Crkvenac. 11. HNB treći put ovog mjeseca intervenirala na deviznom tržištu Hrvatska narodna banka u srijedu je, treći put ovog mjeseca, intervenirala na deviznom tržištu prodajom eura, nastojeći ublažiti deprecijacijski pritisak na domaću valutu koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog. Na aukciji je središnja banka prodala 195,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,60 kuna za jedan euro. To je ujedno i najveći iznos u odnosu na prethodne dvije intervencije. Računajući sa ranije dvije intervencije HNB je u kolovozu prodala poslovnim bankama više od 410 milijuna eura. Tako je 9. kolovoza središnja banka na deviznoj aukciji prodala 60,85 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,414 kune, a 21. kolovoza 153,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,50 kuna za jedan euro. Na smanjenje vrijednosti kune koje se bilježi u zadnjih nekoliko tjedana, dakle ranije nego što je to sezonski uobičajeno, nakon što je od kraja travnja do negdje pred kraj srpnja vrijednost kune osjetno rasla, u određenoj mjeri utječe spekulativno ponašanje pojedenih banaka pa i tvrtki koje nastoje zaraditi na tečajnim razlikama. U početku, na smanjenje tečaja marke, odnosno poskupljenje kune, utjecalo je i to što je država, zbog proračunskih potreba, ubrzano prodavala devize od plasmana obveznica u inozemstvu. U vrijeme kada je marka već pojeftinila pojedine su je banke počele ubrzano prodavati povećavajući ponudu na deviznom tržištu pa je kuna, usred turističke sezone, još više ojačala, a cijena marke postala još manja. Turističke su tvrtke marke ipak morale prodavati jer su im sredstva bila potrebna za poslovanje, a po niskom tečaju devize su kupovale banke kojima su se pridružile i neke velike tvrtke. Računica je jednostavna: kada turistička plima počne jenjavati smanjit će se ponuda na deviznom tržištu, marka će ponovno poskupiti, pa će se dobro zaraditi na tečajnim razlikama. Kako se može čuti, neke su banke računale kako će u samo mjesec dana zaraditi osam posto na novac uložen u kupovinu deviza. Međutim, i Hrvatska je narodna banka počela prodavati devize kako bi spriječila očekivano poskupljenje eura odnosno marke. Prodajući devize HNB djeluje na povećanje njihove ponude, a povlačeći kune na smanjenje potražnje. No, iz nekih se (bankarskih) krugova može čuti da to neće zastaviti slabljenje kune, jer da HNB nije prodala dovoljno deviza. Iz središnje su pak banke prošlog tjedna poručili da okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve HNB-a dostižu 4,27 milijardi dolara (što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza lani), osiguravaju dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune. Tada je HNB je, kako bi suzbila prostor za spekulativno ponašanje banaka na tečajna kretanja, donijela odluku po kojoj je smanjen dopušteni postotak izloženosti devizne pozicije banaka u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinute su i povlastice nekih banaka zbog javnog duga po staroj deviznoj štednji. Primjena te odluke stupa na snagu 1. rujna. 12. M. Crkvenac: U 2002. planira se gospodarski rast od 4,2 posto U Ministarstvu financija u idućoj godini očekuju nastavak gospodarskog rasta od 4,2 posto, planiraju smanjenje proračuna, inflaciju procjenjuju na 4,3 posto, planira se smanjenje broja nezaposlenih koji bi na jesen trebao pasti na oko 321.000, te smanjenje deficita proračuna na 4,3 posto BDP-a. Te je procjene i naznake ekonomske politike o kojima hrvatska Vlada tek treba raspravljati iznio ministar financija Mato Crkvenac na radnom sastanku, održanom u srijedu, kojem su u Ministarstvu bili nazočni i premijer Ivica Račan, brojni ekonomisti, bankari i gospodarstvenici. Crkvenac je ocijenio da se u proteklih godinu i pol ekomomska politika Vlade potvrdila - uspjelo se sanirati brojne naslijeđene probleme i pridonijela je promjeni ekonomskih trendova. U ovom trenutku ta politika daje rezultate, ali to nije dovoljno, potrebni su dodatni ekonomski potezi. Vlada će nastaviti s tekućom ekonomskom politikom još više usmjerenoj na rast, investicije, zapošljavanje, pri čemu Crkvenac najavljuje i mogućnost osnivanja fonda za zapošljavanje. Sve to moraju pratiti odlučne reforme i zahvati u razvojnoj politici, ističe. Posebno naglašava potrebu osmišljavanja razvojne politike, hrvatskog razvojnog projekta, te reformi na područjima obrazovanja, državne uprave, javnih poduzeća. Većina sudionika u raspravi najavljenu je orijentaciju ocijenila dobrom, ali su upozorili i na niz problema. Niz je kritika iznijet i na monetarnu politiku, posebice politiku tečaja. Tko može tvrditi da je naš tečaj realan, a inflacija je posljednjih pet, šest godina realno bila 5 do 6 posto, što je kumulativno oko 36 posto, zapitao je Anđelko Bilušić. Božo Prka pak na primjeru kretanja tečaja i mjera koje je poduzela središnja banka tijekom ljeta, upozorava na problem nekoordiniranosti monetarne i fiskalne politike. Inozemni investitori ne znaju što se događa, nema nikakve koordinacije institucija na deviznom tržištu, između poslovnih banaka, središnje banke, te fiskusa, kaže Prka zalažući se za njihovu suptilniju koordinaciju. Tako Pero Jurković upozorava na potrebu racionalizacije javne potrošnje, koju treba provesti cjelovito i sistematski. Posebno se osvrnuo na racionalizaciju u socijalnoj politici ističući da ne treba ići po kriterijima socijalnih skupina nego utvrditi granicu siromaštva i braniti je koliko se može. Jurković je upitao i je li trenutak za otpočinjanje drugog stupnja mirovinske reforme s obzirom na veliki tranzicijski trošak. Makne li se pet posto doprinosa iz prvog stupa mirovine ćemo svesti na socijalnu pomoć, kaže Jurković koji predlaže forsiranje trećeg stupa, odnosno dobrovoljne štednje, te zaštitu prvog stupnja. U raspravi je također upozoreno i na probleme zaštite vjerovnika i stanje u pravosuđu, potrebu da se politikom Vlade forsira izvoz, potrebu izmjena Zakona o poticanju ulaganja i privlačenja inozemnih investicija, te na nedostatak inicijalnog kapitala za osnivanje novih malih i srednjih poduzeća. Ministar financija najavljuje pak jačanje uloge HBOR-a, te odluku, koja bi bila donijeta idući tjedan, da se dobri programi financiraju ne samo kreditima već i mogućnošću da država i HBOR-a uđu u vlasnički udio. Na kraju trosatne rasprave, potpredsjednik Vlade Slavko Linić je istaknuo da će Vlada nastaviti restrukturiranje i strukturne promjene u kapitalno intenzivnim gospodarskim granama, nakon čega će slijediti njihova privatizacija. Na primjedbe o nedovoljnoj financijskoj konsolidaciji gospodarstva, iznio je podatak o 20 milijardi kuna potraživanja države temeljem neplaćenih doprinosa, poreza i sl. Većih pomaka, kaže, nema ni kod stečajeva jer je jedino država spremna otpisivati i provoditi nagodbe, a drugi vjerovnici ne. Linić tvrdi da ima dovoljno vlastitog kapitala iz banaka i iz inozemstva, pa i kroz mirovinsku reformu, za kapitalne investicije. Država namjerava investirati u cestogradnju, plinifikaciju, elektrodistribuciju, a očekuje se i veći angažman na lokalnim razinama. 13. Privatizacija Croatia osiguranja kroz dvije faze Najveća hrvatska osiguravateljna tvrtka "Croatia osiguranje" trebala bi biti privatizirana kroz dvije faze, koje će trajati ukupno do 10 mjeseci počevši od danas. Na prvom sastanku predstavnika Ministarstva gospodarstva, održanog u ponedjeljak, kao glavnog moderatora privatizacije Croatia osiguranja, managementa tvrtke i savjetnika za privatizaciji CAIB, utvrđeni su projektni, izvršni timovi i takozvane specijalne grupe koje će raditi po pojedinim dijelovima. Riječ je o primjerice specijalnim grupama za pravne poslove, financijske aktivnosti (npr. za reviziju), a sve s ciljem stvaranje "data rooma" (očekuje se da će sadržavati do tisuću različitih dokumenata) kojem će imati pristup potencijalni investitori. Kako se doznaje, za tjedan dana trebao bi biti izabran cjelokupan konzorcij stručnjaka. Privatizacije bi se trebala odvijati u dvije faze pri čemu bi prva trajala idućih 70 dana do kada bi trebao biti gotov informacijski memorandum i određivanje strategije privatizacije tvrtke u suradnji sa savjetnikom, managementom, vladom. Druga - prodaja, trebala bi uslijediti nakon sedam do osam mjeseci, a u njoj se očekuje, na temelju natječaja za ponude, pristup investitora "data roomu", odnosno izrada "due diligenca". Rezultat toga, ističu u Ministarstvu gospodarstva, bit će izbor najbolje ponude investitora u Croatia osiguranje. Traži se visoko kvalitetan strateški ulagač, s jakim financijskim kapacitetom i znanjem, koji će omogućiti kompaniji širenje proizvoda na tržištu, nove tehnologije, ekspertize, povećanje efikasnosti. Iz Ministarstva gospodarstva se doznaje da bi idući sastanak trebao biti održan za mjesec dana. 14. U HFP-u otvorene ponude za kupnju tri turističke tvrtke Poduzetnik Goran Štrok i španjolska Endicott Compania de Turismo, podnijeli su ponude za kupnju većinskog paketa dionica "Hotela Cavtat" iz Cavtata, vrijednog 47,4 milijuna kuna. Ponude su u ponedjeljak otvorene u Hrvatskom fondu za privatizaciju, zajedno s ponudama za biogradsku Crvenu luku i Hotel Alan iz Starigrada-Paklenice. Za kupnju 71,45 posto dionica "Hotela Cavtat" Štrok nudi 54,5 milijuna kuna, uz prihvaćanje financijskih obveza tvrtke, koje se sada procjenjuju na 24,8 milijuna kuna i to nakon otpisa duga koje odlukom hrvatske Vlade "Hotelima Cavtat" treba otpisati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka (DAB). Cjelokupni iznos bit će, navodi se u ponudi, uplaćen u roku od 45 dana od potpisivanja ugovora. Štrok u tom poslu računa na britanski "Air tours". Planovima su predviđena ulaganja od 7 milijuna eura do 2010. pri čemu će se posebna pažnja posvetiti revitalizaciji hotela "Albatros" i "Epidaurus". Španjolska tvrtka "Endicott Compania de Turismo" iz Palma de Mallorce, za kupnju "Hotela Cavtat" nudi 54,85 milijuna kuna, s plaćanjem u roku 15 dana od potpisa ugovora. Do 2006. godine planiraju ulaganje od 5,8 milijuna eura posebno u infrastrukturu hotela. U obje ponude naglašena je potreba za restrukturiranjem poslovanja "Hotela Cavtat", obveza neotpuštanja zaposlena najmanje tri godine te dodatna edukacija zaposlenih. Na ponovljeni natječaj za kupnju 97 posto dionica tvrtke "Turisthotel Crvena luka" iz Biograda, po početnoj cijeni od 31,4 milijuna kuna, također su pristigle dvije ponude. Jedna od njih je tvrtke "Dalbank nekretnine" d.o.o. iz Zadra koja je ponudila 33,5 milijuna kuna te jednokratno plaćanje u roku 30 dana od potpisivanja ugovora. Bankarsko jamstvo daje Hypo Alpe Adria Bank, a "Dalbank nekretnine" se obvezuje zadržati zaposlene te namjeravaju uložiti 7,4 milijuna njemačkih maraka. Druga je ponuda milanske tvrtke "Essential Finance Internazionale", koja nudi 31,45 milijuna kuna i plaćanje u roku 45 dana od potpisa ugovora. Strateški partner im je Raiffeisen Property Invest iz Beča, a ukupna ulaganja će, kako se navodi u ponudi, ovisiti ne samo o kupcu nego i o ukupnim odnosima u hrvatskom turizmu. Na natječaj za kupnju 97,67 posto dionica "Hotela Alan" iz Starigrada-Paklenice, po početnoj cijeni od 10,99 milijuna kuna stigla je jedna ponuda, i to tvrtke "Real Development AG" iz Muenchena. Nude početnu cijenu i plaćanje u roku 30 dana, a planiraju i dodatno ulaganje od 5 do 6 milijuna njemačkih maraka kroz tri do pet godina. 15. Statistika Broj zaposlenih u industriji u srpnju povećan 0,2 posto - Broj zaposlenih radnika u industriji u Hrvatskoj je u srpnju bio 0,2 posto veći nego u lipnju, dok je u razdoblju siječanj-srpanj ove godine bio manji za 3,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnost rada u industriji u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, povećana za 9,4 posto. Na povećanje broja zaposlenih u srpnju u odnosu na lipanj najviše je utjecao 0,2-postotni rast broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, području Nacionalne klasifikacije djelatnosti u kojoj je i zaposlen najveći broj (87,50 posto) industrijskih radnika, ali i 0,3 posto više zaposlenih u rudarstvu i vađenju. Nasuprot tome, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom broj uposlenika smanjen je u srpnju u odnosu na prethodni mjesec za 0,1 posto. U razdoblju siječanj-srpanj ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zabilježen je pad broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji od 4,3 posto, ali i porast proizvodnosti rada za 11,1 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u istom je razdoblju broj zaposlenih smanjen za 0,3 posto, uz povećanje proizvodnosti za 2,4 posto, dok je u rudarstvu i vađenju broj djelatnika povećan za 4,6 posto, a proizvodnost rada smanjena za 3,2 posto. U sedmom mjesecu ove godine, u odnosu na srpanj lani, broj zaposlenih u industriji bio je 3,4 posto manji, pri čemu je za najvećih 4 posto smanjen broj djelatnika u prerađivačkoj industriji. U djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom broj radnika pao je za 0,9 posto, dok je u rudarstvu i vađenju istodobno povećan za 3,2 posto. Rast industrijske proizvodnje - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od svibnja do srpnja ove godine porasla 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od veljače do travnja ove godine veća za 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), rast proizvodnje od svibnja do srpnja ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem zabilježen je kod prerađivačke industrije, za sedam posto, kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom za 3,8 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja porasla 0,8 posto. Promatrano po Glavnim industrijskim grupacijama (GIG), proizvodnja energije porasla je 1,8 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije 7,4 posto, kapitalnih proizvoda 2,5 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 8,1 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su smanjenje proizvodnje od 4,6 posto. U razdoblju od svibnja do srpnja ove godine u usporedbi s razdobljem veljača-travanj, proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla 1,4 posto, u rudarstvu i vađenju 0,6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja smanjena 1,4 posto. Po glavnim industrijskim grupacijama za to je razdoblje rast proizvodnje zabilježen je kod energije, za 1,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,4 posto te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,7 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda u spomenutom je razdoblju smanjena 3,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Svi navedeni pokazatelji izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa. Najviše nezaposlenih prodavača, ekonomskih tehničara, gimnazijalaca - U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem srpnja ove godine bilo je gotovo 20 tisuća prodavača, blizu 15 tisuća ekonomskih tehničara, po 11 tisuća maturanata gimnazije te pomoćnih radnika, a među onima sa visokom stručnom spremom najviše je - gotovo po 1400 diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista, a potom slijedi 777 liječnika. Zanimljivo je da među dosta zanimanjima s najvećim brojem nezaposlenih prevladavaju žene. Tako je među nezaposlenim prodavačima gotovo 80 posto žena, oko 84 posto evidentiranih nezaposlenih ekonomskih tehničara također su žene, a među maturantima gimnazije koji traže posao žene su zastupljene sa 72 posto. I među diplomiranim nezaposlenim pravnicima žene sudjeluje sa 63 posto, među nezaposlenim diplomiranim ekonomistima sa 61 posto, a više od dvije trećine (ili 69 posto) evidentiranih nezaposlenih liječnika također su žene. Od ukupno 367.844 nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem srpnja ove godine žene čine 53,3 posto. Gledano po županijama najveći je udio žena u ukupnoj nezaposlenosti u Primorsko-goranskoj županiji 59,1 posto. Slijedi Zadarska županija sa udjelom žena u ukupnoj nezaposlenosti od 57,2 posto, Splitsko-dalmatinska 56,7 posto itd. Najmanji je pak udio žena u ukupnom broju nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji 45,4 posto te Međimurskoj 45,7 posto.