VLADA ODUSTALA OD RESTRIKCIJA ZA INVALIDE S TJELESNIM OŠTEĆENJEM DO

VLADA ODUSTALA OD RESTRIKCIJA ZA INVALIDE S TJELESNIM OŠTEĆENJEM DO 50 POSTO Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici utvrdila polazišta socijalne politike u ovoj i idućoj godini, odustavši od prvotnog prijedloga da će se materijalna prava ukinuti invalidima čiji invalidet ne prelazi 50 posto. Materijalna prava ostaju svim kategorijama invalida (znači i onima s 20, 30 i 40 posto invaliditeta) s tim da će se iznosi invalidnina uskladiti s prosječnom plaćom iz prošle godine (3.326 kuna) uvećano za određeni postotak ovisno o kategoriji invalidnosti, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Novina u odnosu na prošlotjedni prijedlog, o kojem su svoje rekli i socijalni partneri, je da se na najteže invalide Domovinskog rata, njih oko 800, ne odnosi limit kumulativnih primanja od tri mjesečne plaće. To znači, objasnio je Vidović, da bi najteži ratni invalidi kumulativno mogli dobiti i više od limitiranih oko 11.000 kuna. Socijalne se restrikcije odnose i na povlaštene mirovine, a novina je da bi polazište za izračun najviše takkve mirovine bile dvije najviše mirovine utvrđene po općim propisima za 40 godina staža. Prema Vidovićevim riječima, najviša povlaštena mirovina bila bi oko 12.400 kuna bruto, što znači oko 9.300 kuna neto. Znači ni predsjednik Republike, niti bilo tko drugi, ne bi mogao ostvariti mirovinu veću od tog iznosa, kaže ministar. Promjene u sustavu povlaštenih mirovina odnosile bi se i na sadašnje takve umirovljenike, a predviđa se da zažive od 1. listopada. Naime, svi zakonski prijedlozi kojima bi se razradile mjere socijalnih restrikcija Saboru bi Vlada trebala uputiti već sa sjednice idući tjedan. Većina tih prijedloga bila bi upućena u hitnu proceduru, a Sabor bi ih trebao raspraviti već na prvom jesenskom zasjedanju sredinom rujna. Restrikcije u sustavu socijalne skrbi odnose se i na zdravstveno osiguranje, porodne naknade, dječje doplatke. Prema Vladinom prijedlogu, participaciju u zdravstvu ne bi plaćala djeca do 18 godina, najteži invalidi, te osobe čiji prihodi ne prelaze imovinski cenzus za ulazak u sustav socijalne skrbi. Kod porodnih naknada Vlada ostaje kod prijedloga da se za zaposlene žene zadrži sadašnji iznos naknada (1.600 kuna), dok bi se nezaposlenima smanjila na 900 kuna i dobivale bi ih samo prvih šest mjeseci. U sustavu dječjih doplataka ove se godine ništa ne bi mijenjalo, a novi zakon o tomu Sabor bi donio u redovnoj proceduri. No, namjera je Vlade uz ostalo utvrditi imovinski cenzus za dječje doplatke i za to vezati sam iznos doplatka, ukinuti dodatke za treće i svako sljedeće djete. Na taj bi način, procjenjuje se, u proračunu za doplatke trebalo godišnje osigurati oko 1,7 milijardi kuna (ove godine treba gotovo 2,5 milijardi). Promjene u socijalnoj sferi ministar Vidović objašnjava nasljeđenim sustavom koji je, tvrdi, bio moralno neodrživ, netransparentan, zastario, nekompatibilan, socijalno nepravedan. Ističe da su socijalni izdatci u Hrvatskoj iznad razine tranzicijskih zemalja, što potkrepljuje podatkom da ti izdaci u Hrvatskoj dosežu 26 posto BDP-a, a kada se tome dodaju i plaće u tom sektoru taj se udio penje na 33 do 34 posto BDP-a. Premijer Ivica Račan ističe kako je Vladina zadaća omogućiti transparentnost u socijalnoj sferi i onemogućiti zlouporabe. Predloženim socijalnim mjerama Vlada nastoji održati nužnu razinu socijalne skrbri, uz istovremeno omogućavanje gospodarskog razvoja, kazao je Račan najavljujući da će se vrlo skoro pred Vladom naći novi poticaji za razvoj i zapošljavanje.