QUITO, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Autohtoni narodi Latinske Amerike zatražit će na konferenciji UN-a o rasizmu od 31. kolovoza do 7. rujna u južnoafričkome gradu Durbanu, pravo na slobodan izbor za svoj gospodarski, socijalni,
politički i kulturni razvitak.
QUITO, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Autohtoni narodi Latinske Amerike
zatražit će na konferenciji UN-a o rasizmu od 31. kolovoza do 7.
rujna u južnoafričkome gradu Durbanu, pravo na slobodan izbor za
svoj gospodarski, socijalni, politički i kulturni razvitak. #L#
Pripremni skup iz ožujka održan u Quitu rezultirao je dokumentom
koji će predstavnici Indijanaca predstaviti u Durbanu.
U poruci UN-u dobitnica Nobelove nagrade za mir, Gvatemalka
Rigoberta Menchu, traži da se autohtonim narodima prizna pravo "na
postojanje kao naroda".
Traži da im se prizna njihov "povijesni doprinos razvoju
čovječanstva" kao i pravo na "jednaki i dostojni razvitak" uz "puni
pristup i kontrolu njihovih teritorija i njihovih resursa".
Diskriminacija i marginalizacija domorodačkih naroda još je uvijek
snažna u Gvatemali, u kojoj pripadnici zajednice Maya čine 60 posto
od 11 milijuna stanovnika, a žive u krajnjem siromaštvu, bez prava
na obrazovanje i zdravstvenu skrb.
U Peruu, diskriminacija je jaka prema pripadnicima Indijanaca
Quechua i Aymara, iako su većinsko stanovništvo.
"Gotovo osam milijuna autohtonog stanovništva koje govori jezikom
quechua isključeno je iz obrazovnog sustava zbog nedovoljnog
poznavanja španjolskg", upozorava predsjednica Centra za
autohtone kulture.
Buđenje indijanskih zajednica, simbolizirano pobunom zapatista u
Meksiku 1994., konkretiziralo se u nekoliko andskih zemalja
Latinske Amerike.
Mobilizacija Indijanaca Ekvatora bila je odlučna za svrgavanje
predsjednika Jamila Mahuada u siječnju 2000. godine.
U Boliviji pak nekoliko sindikalnih i političkih vođa autohtonih
naroda igra važnu ulogu u agrarnim sukobima onemogućavajući
samovolju vlasti.
Konačno, nekoliko je latinskoameričkih vlada potvrdilo spremnost
odgovoriti na težnje indijanskih zajednica.
Predsjednici Zajednice andskih zemalja (Bolivija, Kolumbija,
Ekvator, Peru i Venezuela) angažirali su se da će "promicati puno
sudjelovanje indijanskih naroda i etničkih manjina" u Deklaraciji
iz Machu Pichua, potpisanoj krajem srpnja kad je na dužnost
predsjednika Perua stupio pripadnik Quechua Alejandro Toledo.
Potpisnici ističu da im je cilj "osigurati domorodačkim narodima
puno ispunjavanje njihovih prava spram načela nediskriminacije" te
promicati usvajanje "Američke deklaracije o pravima domorodačkih
naroda".
(Hina) rt maš