GS: HNB TREĆI PUT OVOG MJESECA INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Hrvatska narodna banka danas je, treći put ovog mjeseca, intervenirala na deviznom tržištu prodajom eura, nastojeći ublažiti deprecijacijski pritisak na domaću valutu koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog.#L# Na današnjoj je aukciji središnja banka prodala 195,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,60 kuna za jedan euro. To je ujedno i najveći iznos u odnosu na prethodne dvije intervencije. Računajući sa ranije dvije intervencije HNB je u kolovozu prodala poslovnim bankama više od 410 milijuna eura. Tako je 9. kolovoza središnja banka na deviznoj aukciji prodala 60,85 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,414 kune, a 21. kolovoza 153,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,50 kuna za jedan euro. Na smanjenje vrijednosti kune koje se bilježi u zadnjih nekoliko tjedana, dakle ranije nego što je to sezonski uobičajeno, nakon što je od kraja travnja do negdje pred kraj srpnja vrijednost kune osjetno rasla, u određenoj mjeri utječe spekulativno ponašanje pojedenih banaka pa i tvrtki koje nastoje zaraditi na tečajnim razlikama. U početku, na smanjenje tečaja marke, odnosno poskupljenje kune, utjecalo je i to što je država, zbog proračunskih potreba, ubrzano prodavala devize od plasmana obveznica u inozemstvu. U vrijeme kada je marka već pojeftinila pojedine su je banke počele ubrzano prodavati povećavajući ponudu na deviznom tržištu pa je kuna, usred turističke sezone, još više ojačala, a cijena marke postala još manja. Turističke su tvrtke marke ipak morale prodavati jer su im sredstva bila potrebna za poslovanje, a po niskom tečaju devize su kupovale banke kojima su se pridružile i neke velike tvrtke. Računica je jednostavna: kada turistička plima počne jenjavati smanjit će se ponuda na deviznom tržištu, marka će ponovno poskupiti, pa će se dobro zaraditi na tečajnim razlikama. Kako se može čuti, neke su banke računale kako će u samo mjesec dana zaraditi osam posto na novac uložen u kupovinu deviza. Međutim, i Hrvatska je narodna banka počela prodavati devize kako bi spriječila očekivano poskupljenje eura odnosno marke. Prodajući devize HNB djeluje na povećanje njihove ponude, a povlačeći kune na smanjenje potražnje. No, iz nekih se (bankarskih) krugova može čuti da to neće zastaviti slabljenje kune, jer da HNB nije prodala dovoljno deviza. Iz središnje su pak banke prošlog tjedna poručili da okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve HNB-a dostižu 4,27 milijardi dolara (što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza lani), osiguravaju dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune. Tada je HNB je, kako bi suzbila prostor za spekulativno ponašanje banaka na tečajna kretanja, donijela odluku po kojoj je smanjen dopušteni postotak izloženosti devizne pozicije banaka u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinute su i povlastice nekih banaka zbog javnog duga po staroj deviznoj štednji. Primjena te odluke stupa na snagu 1. rujna. (Hina) ds ds