DRŽAVA ISPLATILA BANKAMA JOŠ 350 MIL.KUNA, U KOLOVOZU UKUPNO 1,1 DRŽAVA ISPLATILA BANKAMA JOŠ 350 MIL.KUNA, U KOLOVOZU UKUPNO 1,1 MLRD.-TEČAJ I DALJE RASTEU tri tjedna kolovoza proračun je bankama isplatio oko milijardu i stomilijuna
kuna. Na aukciji u utorak ukupna svota upisanih trezorskih zapisasmanjila se dodatnih 350 milijuna kuna, na 4,459 milijardi kuna (7.srpnjabilo je 5,56 milijardi). Banke očito nisu željele kreditirati državu uzminorne kamatne stope od četiri posto (na zapise od 42 dana). Nešto višekamate od 6,2 posto zabilježene su samo na tromjesečne zapise i njih subanke i kupovale (150 milijuna), jer im državni vrijednosni papiri dobrodođu kao zalog za podizanje kredita kod Narodne banke. Otkud proračunutoliko novca? Ili je trenutačna likvidnost vrlo dobra zahvaljujući prihodimaod PDV-a u odličnoj turističkoj sezoni, ili proračun, odnosno fondovi,paralelno dižu kredite kod banaka po tržišnoj kamatnoj stopi od oko devetposto, što se može saznati samo od insajdera, jer to Ministarstvo financijane objavljuje.Dok banke nastoje poboljšati presahlu likvidnost zbog koje rastu kamate, istodobno poduzeća u strahu od jesenske deprecijacije kune kupuju devize čakpo cijeni od 7,72 kune za jedan euro, a to je na samoj granici tečaja od7,74 kune za euro na međubankarskom tržištu, na kojoj je Narodna bankaposljednji put intervenirala prodajom 153
DRŽAVA ISPLATILA BANKAMA JOŠ 350 MIL.KUNA, U KOLOVOZU UKUPNO 1,1
MLRD.-TEČAJ I DALJE RASTE
U tri tjedna kolovoza proračun je bankama isplatio oko milijardu i
stomilijuna kuna. Na aukciji u utorak ukupna svota upisanih
trezorskih zapisasmanjila se dodatnih 350 milijuna kuna, na 4,459
milijardi kuna (7.srpnjabilo je 5,56 milijardi).
Banke očito nisu željele kreditirati državu uzminorne kamatne
stope od četiri posto (na zapise od 42 dana). Nešto višekamate od
6,2 posto zabilježene su samo na tromjesečne zapise i njih subanke i
kupovale (150 milijuna), jer im državni vrijednosni papiri
dobrodođu kao zalog za podizanje kredita kod Narodne banke. Otkud
proračunutoliko novca? Ili je trenutačna likvidnost vrlo dobra
zahvaljujući prihodimaod PDV-a u odličnoj turističkoj sezoni, ili
proračun, odnosno fondovi,paralelno dižu kredite kod banaka po
tržišnoj kamatnoj stopi od oko devetposto, što se može saznati samo
od insajdera, jer to Ministarstvo financijane objavljuje.
Dok banke nastoje poboljšati presahlu likvidnost zbog koje rastu
kamate, istodobno poduzeća u strahu od jesenske deprecijacije kune
kupuju devize čakpo cijeni od 7,72 kune za jedan euro, a to je na
samoj granici tečaja od7,74 kune za euro na međubankarskom tržištu,
na kojoj je Narodna bankaposljednji put intervenirala prodajom 153
milijuna , tako da je na tržištuveć gotovo poništena posljednja
intervencija Narodne banke, kad je prodala153 milijuna eura po 7,50
kuna jer se tečaj među bankama i poduzećima vinuo do 7,74 kune za
euro.
Tako banke sad čekaju hoće li Narodna banka opet intervenirati ili
pustiti tečaj da kliže, te hoće li se kunska likvidnost zaista
drastično povećati 5.rujna kad dospijeva čak 1,7 milijardi kuna
blagajničkih zapisa Narodnebanke. Koliko će tog novca HNB zaista
pustiti bankama i koliko će ga biti pretvoreno u devize?