PREDSJEDNIK MESIĆ ODLIKOVAO PREDRAGA MATVEJEVIĆA ZA ZASLUGE U KULTURI

ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić danas je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi odlikovao Predraga Matvejevića, istaknutog hrvatskog esejista, publicista, književnog teoretičara i prevoditelja.#L# Uručujući odličje predsjednik Mesić je istaknuo velike Matvejevićeve zasluge u dugogodišnjem kulturnom i znanstvenom radu, koji je, kako je rekao, u proteklom razdoblju možda bio premalo vrednovan. Naglasio je da je Matvejević u svom radu i životu uvijek štitio čovjeka, pa i u vremenima kada je to bilo najteže. Ističući kako je počašćen najvišim državnim odlikovanjem u kulturi, Matvejević je rekao da se u posljednjih desetak godina o njemu pisalo i govorilo na način koji je ponižavao njegov rad i njega samoga, ali da je unatoč tomu odlučio primiti odlikovanje. "Odstupiti u ovom času značilo bi podcijeniti nastojanje sadašnjeg hrvatskog predsjednika da se napokon oslobodimo mita povijesti i tereta prošlosti i ne dopustimo da još jednom postanu zapreka na putu prema demokratizaciji i slobodi", kazao je Matvejević. Naglasio je da bi ne podržati takav stav u današnjoj situaciji značilo "svrstati se u one koji su u Drugom svjetskom ratu bacili ljagu na obraz Hrvatske, ili one koji su u Domovinskom ratu bezočno pljačkali stradalu i osiromašenu zemlju". Predrag Matvejević rođen je 1932. u Mostaru, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, nakon koje i Filozofski fakultet u Sarajevu i Zagrebu. Doktorat znanosti iz poetike položio je na pariškom sveučilištu Sorboni, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu redoviti je profesor francuske književnosti. Bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a i predsjednik međunarodnog PEN-a, a osobito radi na predstavljanju južnoslavenskih književnosti u Francuskoj. Osim eseja objavljivao je i novinske članke, polemike i književnokritičke tekstove, a zapažena djela su mu "Razgovori s Krležom", "Književnost i njezina društvena funkcija", "Te vjetrenjače", "Otvorena pisma", "Mediteranski brevijar" i "Istočni epistolar". (Hina) tr az