NEW YORK/TOKYO/LONDON, 27. kolovoza (Hina/Reuters) - Investitori na najvećoj svjetskoj burzi prošlog su tjedna danima iščekivali zasjedanje Vijeća za otvoreno tržište američke središnje banke i snižavanje kamatnih stopa te su gotovo
svi procjenjivali da će Fed morati još jednom sniziti kamatne stope i to za 0,25 postotnih bodova.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 27. kolovoza (Hina/Reuters) - Investitori
na najvećoj svjetskoj burzi prošlog su tjedna danima iščekivali
zasjedanje Vijeća za otvoreno tržište američke središnje banke i
snižavanje kamatnih stopa te su gotovo svi procjenjivali da će Fed
morati još jednom sniziti kamatne stope i to za 0,25 postotnih
bodova.#L#
Nakon što je takva odluka u utorak i donesena, cijene dionica na
Wall Streetu su se oštro spustile, zabilježivši razinu od iz
travnja ove godine.
Naime, ulagači izgleda više ne vjeruju da je jedino rješenje za
oporavak američkog gospodarstva snižavanje kamatnih stopa. Brine
ih i što porezno rasterećenje, provedeno prije nekoliko mjeseci,
nije još dalo rezultata - zarade američkih kompanija i dalje
padaju, a gospodarski se rast i dalje usporava. Ipak, već idućeg
dana započeo je oporavak cijena, nakon što su General Motors i
softverska kompanija Intuit objavile da ne očekuju daljnje
pogoršanje uvjeta poslovanja. I sektor proizvodnje čipova privukao
je pozornost ulagača, budući je objavljeno da se popravlja
potražnja za čipovima. Oštro su skočile i cijene dionica naftnih
kompanija, nakon što je Američki institut za gorivo objavio razine
zaliha nafte te naftnih proizvoda, koje su bile ispod očekivanja
tržišta.
Indeks Dow Jones prošlog je tjedna tako ojačao točno jedan posto, na
10.423,17 bodova, dok je Nasdaq Composite indeks porastao za većih
1,88 posto, i to na 1.916,80 bodova.
Nasuprot američkoj, u prvom su dijelu tjedna na tokijskoj burzi
cijene dionica japanskih korporacija rasle, prekinuvši tako
negativni trend iz prethodnog tjedna. Najviše su dobitaka
zabilježile kompanije koje se bave nekretninama, nakon što je
japanski premijer Koizumi najavio da će posebnu pozornost
posvetiti revitalizaciji urbanih sredina. No, u četvrtak je
zabilježen oštar pad cijena ponajviše tehnoloških dionica, zbog
čega je indeks Nikkei zabilježio najnižu razinu listopada 1984.
godine. U odnosu na tjedan dana ranije, do petka je taj indeks
oslabio 0,81 posto, i to na 11.166,31 bod. Razlog tome je i ponovna
zabrinutost tržišnih sudionika oko pada zarada japanskih
kompanija, pogotovo s područja visoke tehnologije.
Na europskim burzama uglavnom je poslovanje bilo pod utjecajem
trgovanja na njujorškoj burzi. Tržišne sudionike zabrinjava
izostanak toliko očekivanog oporavka najvećeg svjetskog
gospodarstva, a najveće su gubitke pretrpjele ponovno dionice tzv.
nove ekonomije. Među njima, iznenadio je Deutsche Telekom, čije
dionice pojeftinile nakon što su Deutsche bank i finska Sonera
najavili prodaju njegovih dionica iz svojeg portfelja. Gubitke je
zabilježio i njemački Bayer, jer se očekuje da će mu značajno pasti
dobit nakon što je povukao sporni lijek za snižavanje kolesterola u
krvi i s japanskog tržišta. No, nakon objave američkog Cicso
Systemsa kako namjerava restrukturirati svoje poslovanje te da ne
očekuje daljnje slabljenje svog poslovanja, indeks Londonske burze
FTSE ipak je porastao, i to 2,14 posto, na 5.471,90 bodova, dok je
frankfurtski DAX zabilježio još veći, 3,45-postotni rast - na
5.387,50 bodova.
Nakon što je američka središnja banka odlučila spustiti ponovno
kamatne stope, ovoga puta za 0,25 postotnih bodova, kamatna stopa
za prekonoćne pozajmice snižena je na 3,5 posto godišnje, što je
najniža razina od proljeća 1994. Od početka ove godine snižena je
sedam puta, ukupno za tri postotna boda. No, za razliku od prvih
šest puta, ovoga puta američki dolar nije uspio uvjeriti tržišne
sudionike u svoju snagu. Naime, većinu je najnovija odluka Fed-ova
Vijeća za otvoreno tržište poljuljala u uvjerenju o skorom oporavku
američke ekonomije. Dolar je tako u srijedu zabilježio najnižu
razinu prema euru u posljednjih pet mjeseci. Euro je, naime,
premašio i psihološki važnu granicu od 0,92 dolara. Otada se njegov
tečaj ponešto spustio, te je u petak iznosio 0,9136 dolara ili 0,17
posto manje na početku tjedna. Naime, u međuvremenu je objavljeno
je da je njemački BDP u drugom tromjesečju ostao isti kao i
tromjesečje ranije, dok je u usporedbi s godinom ranije porastao
blagih 0,6 posto - u skladu s tržišnim očekivanjima. U istom je
postotku dolar ojačao i u odnosu na njemačku i talijansku valutu, i
to na 2,1394 marke, odnosno 2.117,99 lira.
U korist japanske valute protumačena je izjava japanskog premijera
Junichira Koizumija kako podržava japansku središnju banku u
odluci da ne usvoji politiku ciljane inflacije. Koizumi smatra -
kad bi jednom inflacija počela rasti, teško bi se mogla
kontrolirati. Tako je odbacio razmišljanja nekolicine japanskih
financijskih stručnjaka, koji vjeruju da bi problem deflacije u
Japanu, odnosno pada cijena koji se bilježi kontinuirano već dvije
godine, mogli riješiti kontroliranom inflacijom. Japanski je jen
tijekom tjedna tako ojačao 0,25 posto prema američkom dolaru, i to
na 120,09 jena.
Britanska je funta oslabila 0,12 posto, na 1,4428 dolara, dok je
dolar u odnosu na švicarski franak oslabio 0,37 posto, i to na
1,6642 franka.
(Hina) rub ds