ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - Hrvatska po školskoj spremi svojih zaposlenih nimalo ne zaostaje za prosjekom Europske unije (EU), što više udio zaposlenih samo sa osnovnom školom u EU osjetno je veći - za 10 postotnih poena - nego u
Hrvatskoj. Zaposlenih sa srednjom školom u Hrvatskoj ima više nego u EU, dok je udio visokoobrazovanih osoba u ukupnoj zaposlenosti gotovo podjednak.
ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - Hrvatska po školskoj spremi svojih
zaposlenih nimalo ne zaostaje za prosjekom Europske unije (EU), što
više udio zaposlenih samo sa osnovnom školom u EU osjetno je veći -
za 10 postotnih poena - nego u Hrvatskoj. Zaposlenih sa srednjom
školom u Hrvatskoj ima više nego u EU, dok je udio visokoobrazovanih
osoba u ukupnoj zaposlenosti gotovo podjednak.#L#
Pokazuju to podatci iz Ankete o radnoj snazi koju u Hrvatskoj
provodi Državni zavod za statistiku, čiji su analitičari ujedno
brojne pokazatelje iz Ankete usporedili su prosjecima Europske
unije.
Po podatcima iz Ankete, u strukturi zaposlenih u Hrvatskoj sa
gotovo jednom petinom (ili točnije 19,2 posto) zastupljeni su oni
sa osnovnom školom i manje od nje. Prosječni je pak udio zaposlenih
koji se nisu školovali više od osnovne škole u Europskoj uniji 29,2
posto.
Usporedbe podataka za Hrvatsku u drugoj polovici 2000. i prosječne
EU strukture za 1999. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj udjel
zaposlenih sa srednjom školom za 14,3 postotnih bodova veći u
odnosu na prosjek u Europskoj uniji.
Među ukupno zaposlenima onih sa srednjom školom (trogodišnjom i
četverogodišnjom) u Hrvatskoj ima 59,7 posto, a u EU prosječno 45,4
posto.
Udio visokoobrazovanih (sa završenim višim školama, fakultetima i
akademijama) gotovo je podjednak - u Hrvatskoj iznosi 21,2 posto a u
Europskoj je unije tek malo viši - visokoobrazovanih među
zaposlenima u EU ima 22,8 posto.
Usporedbe podataka samo za Hrvatsku o promjenama u školskoj spremi
zaposlenih od 1996. do prošle godine pokazuju osjetno smanjenje -
za 11,2 postotna boda - udjela zaposlenih osoba sa završenom
osnovnom školom i manje. Istodobno je porastao udio srednjoškolaca
za 7,3 postotna boda te visokoobrazovanih osoba za 4 postotna
poena.
Sa završenom osnovnom školom i manje 1996. u Hrvatskoj je među
zaposlenima bilo njih čak 30,4 posto a u drugoj polovici 2000.
njihov se udio smanjio na 19,2 posto. Pritom je, po podacima iz
Ankete, svaki dvadeseti zaposleni u Hrvatskoj (odnosno njih 5
posto) s nezavršenom osnovnom školom, dok je udio osoba sa
završenom osnovnom školom među zaposlenima u Hrvatskoj 14,2
posto.
Istodobno, porastao je udio zaposlenih sa završenom srednjom
školom (trogodišnjom, četverogodišnjom i gimnazijom) - sa 52,4
posto u 1996. na 59,7 posto u 2000.
Pritom više od trećine zaposlenih (ili njih 34,7 posto) ima
završenu četverogodišnju školu za zanimanja, 21 posto ih je sa 1-3-
godišnjom srednjom školom za zanimanja, a udio je završenih
gimnazijalaca među zaposlenima samo 4 posto.
Udio visokoobrazovanih osoba (VŠS, VSS) porastao je pak sa 17,2
posto u 1996. na 21,2 posto prema podacima iz druge polovice 2000.
godine.
Onih za završenom višom školom među ukupnom zaposlenima u Hrvatskoj
ima 7,5 posto, dok je udjel zaposlenih sa fakultetima (uključujući
magisterije i doktorate) 13,7 posto.
(Hina) ds ds