ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Usprkos dojmu javnosti da je ovo jedna od najgorih ljetnih prometnih sezona, zbog dosta žrtava na prometnicama u kratkom vremenskom razdoblju, MUP napominje da je ovogodišnji broj poginulih u prometu i
broj najtežih prometnih nesreća u ljetnim mjesecima najmanji u zadnjih 20 godina.
ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Usprkos dojmu javnosti da je ovo jedna
od najgorih ljetnih prometnih sezona, zbog dosta žrtava na
prometnicama u kratkom vremenskom razdoblju, MUP napominje da je
ovogodišnji broj poginulih u prometu i broj najtežih prometnih
nesreća u ljetnim mjesecima najmanji u zadnjih 20 godina.#L#
Na hrvatskim cestama od početka godine do 23. kolovoza, u ukupno
51.328 prometne nesreće, što je 4,5 posto u odnosu na lani, poginulo
je 399 osoba (2,2 posto manje), dok je u istom razdoblju prošle
godine u 45.874 nesreće poginulo 408 osoba.
Od početka turističke sezone, od 1. lipnja do 23. kolovoza, u
prometu u cijeloj Hrvatskoj poginule su 172 osobe ili 14,4 posto
manje, nego u istom razdoblju prošle godine kada je u prometu
poginula 201 osoba.
Broj najtežih prometnih nesreća u tom razdoblju smanjen je za 21
posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Najviše prometnih nesreća u Hrvatskoj, gotovo 30 posto, i dalje se
događa zbog nepropisne ili neprimjerene brzine, a najviše i dalje
ginu vozači, dvostruko više od pješaka i putnika.
U prvih sedam mjeseci ove godine poginuo je 181 vozač. Međutim,
gledano prema istom razdoblju prošle godine, kada su poginula 202
vozača, broj poginulih za volanom manji je za 10 posto.
U prvih sedam mjeseci ove godine, gotovo za pola (45 posto),
porastao je broj poginulih pješaka na cestama. U tom je razdoblju
poginulo 80 pješaka, dok je u prvih sedam mjeseci 2000. poginulo 55
pješaka u cijeloj Hrvatskoj.
U MUP-ovu izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu u
Hrvatskoj za prvih osam mjeseci ove godine navodi se da izravne
posljedice ugrožavanja cestovnog prometa čine 38 posto svih
štetnih posljedica ugrožavanja sigurnosti i na drugom su mjestu iza
kriminaliteta. Ističe se da poboljšanje sigurnosti u prometu na
cestama bitno utječe na ukupnu sigurnost u državi.
MUP procjenjuje da realne mogućnosti ne dozvoljavaju državi da
preko noći izgradi sigurnije prometnice, te da niti građani ne mogu
u kratkom roku zamijeniti cjelokupni vozni park sigurnijim
vozilima, pa smatra da se u najkraćem roku najveća poboljšanja mogu
postići na podizanju prometne kulture svih učesnika u prometu.
Zbog toga je, kažu u izvješću, hrvatska Vlada u ožujku pokrenula
novi petogodišnji "Nacionalni program sigurnosti cestovnog
prometa RH 2001. - 2005." čiji je strateški cilj raznim
aktivnostima smanjiti broj poginulih u prometu sa sadašnjih 14
osoba na 100 tisuća stanovnika na 11 osoba u 2005.
(Hina) nz vl