ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Restrikcijama u socijali, što ih je predložila hrvatska Vlada, materijalna primanja imali bi samo hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) s 50 i više posto invalidnosti, smanjile bi se povlaštene mirovine,
kao i porodiljne naknade za nezaposlene majke, a dječji doplatci u ovoj godini ne bi se mijenjali.
ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Restrikcijama u socijali, što ih je
predložila hrvatska Vlada, materijalna primanja imali bi samo
hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) s 50 i više posto
invalidnosti, smanjile bi se povlaštene mirovine, kao i porodiljne
naknade za nezaposlene majke, a dječji doplatci u ovoj godini ne bi
se mijenjali. #L#
Neke su to od najvažnijih mjera sadržanih u nacrtu polazišta za
utvrđivanje socijalne politike do kraja ove i u idućoj godini, što
ih je jučer na zatvorenoj sjednici razmotrila hrvatska Vlada, a
javnosti danas predstavio Vladin tim na čelu s potpredsjednicom
Željkom Antunović.
Iako precizan podatak o uštedama koje bi se restrikcijama ostvarile
nije poznat, procjenjuje se da bi proračun njima do kraja godine
mogao uštedjeti između 600 i 700 milijuna kuna. Koliko će se
uštedjeti još nije moguće točno reći, jer se za sada ne zna kada bi
koja, od desetak predloženih mjera, zaživjela s obzirom da će dio
zakonskih prijedloga kojima će se mjere provesti ići u hitnu, a dio
u redovnu saborsku proceduru, ističe Antunović.
Mjera prema kojoj bi materijalna primanja imali samo HRVI sa 50 i
više posto invalidnosti obuhvatila bi gotovo svakog drugog od
ukupno 33.000 invalida, kaže ministar hrvatskih branitelja Ivica
Pančić. Ta bi se mjera, dodaje, odnosila i na invalide iz Drugog
svjetskog rata, kao i na civilne invalide.
Tu mjeru Pančić tumači i potrebom da se zaustavi dosadašnja praksa
stvaranja sve većeg broja invalida. "Tu praksu treba prekinuti i
svi HRVI, njih 33.000, moraju biti prevedeni prema novom zakonu. To
znači da će biti i porasta postotka invalidnosti kod nekih, ali i
smanjenja invaliditeta", ističe ministar. Napominje da stoga nije
moguće precizirati broj HRVI koji bi ostali bez dosadašnjih prava.
Vlada na raspravu vezano za sustav skrbi o braniteljima upućuje i
prijedloge da osnovica za određivanje invalidnine umjesto
sadašnjih 160 posto prosječne plaće, bude samo jedna prosječna
plaća (100 posto), uvođenje zdravstvene participacije osim za
najteže invalide (od 80 i više posto), te uvođenje poreza na
mirovine i plaće branitelja.
Doplatak za djecu ove se godine ne bi mijenjao i država bi za njega
izdvojila predviđenih 2,4 milijarde. No, pojačala bi se kontrola,
jer je tu zapaženo dosta slučajeva zlouporaba, te lažnih
dokumenata. Kontrola je npr. u Pločama i Metkoviću pokazala da
gotovo polovica od 3.210 korisnika dječjeg doplatka nema potvrde o
prebivalištu.
Inače, u sustavu dječjeg doplatka planira se uvođenje imovinskog
cenzusa, osim za kategorije djece s teškim invaliditetom, djece
teških ratnih invalida i poginulih branitelja. Predviđa se također
da se pravo na doplatak stječe od dana podnošenja zahtjeva, a ne kao
sada tri mjeseca unatrag, godišnje utvrđivanje iznosa doplatka, te
ukidanje dodataka za treće i svako slijedeće dijete.
Porodiljne naknade za zaposlene žene ostale bi kao i do sada 1.600
kuna (od 6 do 12 mjeseca života djeteta), dok bi se za nezaposlene
majke ta naknada smanjila na 900 kuna i one bi je dobivale šest
mjeseci. Novost je i prijedlog da se ukine pravo na porodni dopust
zaposlenih majki do treće godine života djeteta (za blizance, treće
i svako slijedeće dijete), te pooštravanje kriterija i kontrole za
ostvarivanje prava nezaposlenih majki.
Naime, takve bi majke morale imati hrvatsko državljanstvo,
prebivati u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja
zahtjeva, biti evidentirane na zavodu za zapošljavanje najmanje
godinu dana prije poroda, itd.
Vlada je odustala od prijedloga poreznih promjena u sustavu
mirovina, pa će se i nadalje oporezivati samo mirovine iznad 2.500
kuna. Do promjena bi pak došlo kod mirovina pod posebnim uvjetima,
tzv. privilegiranih mirovina koje bi se progresivno smanjile od 8
do 20 posto. Tako bi se primjerice za 8 posto smanjile te mirovine
ili naknade za mirovine od 2.500 do 3.000 kuna, a za 17 do 20 posto
mirovine iznad 5.000 kuna. Ako se ta mjera primjeni u preostala tri
mjeseca, ove bi godine to donijelo uštedu od 50 milijuna kuna.
Iz Vlade najavljuju i izradu zakona o najvišoj povlaštenoj
mirovini, dok u sustavu zdravstva predviđaju uvođenje obveznog
zdravstvenog paketa i promjene u participaciji.
Restrikcijama u socijali nastojat će se spriječiti kumuliranje
socijalnih prava, radi čega se predviđa i stvaranje jedinstvenog
registra korisnika, po obiteljskom i pojedinačnom kriteriju.
"Želimo da socijalna naknada postane radno destimulativna, jer
onaj tko može kumulirajući socijalna prava ostvariti više od dvije,
tri prosječne plaće, nastojat će nikada ne naći posao", ističe
potpredsjednica Vlade.
Vladini dužnosnici također naglašavaju da se u restrikcije ne ide
isključivo zbog financijskih učinaka, već zbog osiguranja načela
pravednosti i nastojanja da socijalnu pomoć dobiju oni koji je
uistinu trebaju.
Vladin nacrt razmotrit će i socijalni partneri i druge
zainteresirane skupine, pa Vladini predstavnici napominju da u
tome može doći i do promjena.
Sam je paket i dio skorog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Uz
socijalu, rebalans će se odnositi na još šest područja - plaće (koje
se neće smanjivati ali treba pronaći potrebnih dodatnih 300
milijuna kuna), štednje i restrikcije u tekućim rashodima,
smanjenje subvencija i transfera, preraspodjele u kapitalnim
izdacima, te na mirovine i zdravstvo. Ukupni iznos proračunskih
prihoda i rashoda rebalansom se neće mijenjati, a restrukturiranje
će se odnositi na iznos od milijardu kuna rashoda, najavio je
ministar financija Mato Crkvenac.
(Hina) bm/bn sšh