FINANCIJSKI BILTEN OD 16. DO 23. KOLOVOZA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN od 16. do 23. KOLOVOZA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. HNB: Stabiliziranje tečaja 9. Moguća suradnja Zagrebačke i Ljubljanske burze 10. PIF-ovi u TN kotaciji Zagrebačke burze - regularni. 11. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 17. VIII 180.000.000 111.200.000 4,54 227.000.000 3,85 20. VIII 230.000.000 113.000.000 4,43 141.700.000 4,37 21. VIII 170.000.000 115.900.000 4,26 195.600.000 3,89 22. VIII 220.000.000 127.000.000 4,94 151.900.000 4,89 23. VIII 370.000.000 222.000.000 5,58 141.400.000 5,80 Dnevni prosjek 234.000.000 137.820.000 4,75 171.520.000 4,56 Na Tržištu je novca ovoga tjedna vladala kronična nestašica novca, kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju. Stoga i ne čudi što je dobar dio potražnje gotovo redovito ostajao nepodmiren. Tako je u dnevnom trgovanju, iskoristivši gotovo cjelokupnu ovotjednu ponudu (tek je 20 milijuna kuna ponude u utorak ostalo neplasirano zbog nepodudarnosti rokova ali i visine kamatne stope), zadovoljeno tek oko 59 posto ukupno prijavljene potražnje. Dodatno je ponudu opteretilo i povlačenje oko 80 milijuna kuna ranije plasiranih pozajmica. Nepovoljan odnos ponude i potražnje, ali i povećanja cijene kredita u korištenju, značajnije su ovoga tjedna podigli prosječnu cijenu novca. Tako je ona u odnosu na tjedan ranije porasla za 1,79 postotnih bodova ili za više od 60 posto. I u prekonoćnom trgovanju ponuda ovoga tjedna nije bila dostatna za podmirenje cjelokupno prijavljene potražnje. Pomanjkanje novca utjecalo je, dakako, i na njegovu cijenu. Tako je ona, u odnosu na tjedan ranije, viša za 1,17 postotnih bodova ili 34,5 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj, 21. kolovoza 2001. godine, Hrvatska narodna banka prodala je na deviznom tržištu 153,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5000 kunu za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 23 kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 441 446 441 250.898 Podravka 145 147 146,13 762.618 Viktor Lenac 90 93 90 199.469 Zagrebačka banka O 1.694 1.703 1.702 705.772 Arenaturist 70 75 72 72.620 Atlantska plovidba 48,50 50 49 72.747 Croaria osiguranje-R 1.251 1.251 1.251 12.510 Elka 40 40 40 31.720 Erste&Steiemerkishe b. 4.400 4.400 4.400 158.400 Hotel Inter-Continental 90 90 90 11.700 Rabac ugost. i turizam 49,07 49,07 49,07 5.690 Istraturist 80 82,50 82,50 156.701 Jadran-turist 45 45 45 1.800 Karlovačka pivovara 395 410 410 55.640 Končar 48,90 50 50 50.226 Kraš 165 169,50 166 232.894 Privredna banka 141 155 141 618.016 Plava laguna 526,35 550 550 31.221 Riječka banka 150 154 153 396.217 Riviera 150 160 160 1.046.943 Slavonska banka 700 700 700 33.600 Varaždinska banka 125 135 135 23.750 Varteks 33 33,10 33 11.469 Zagrebačka banka C 1.050 1.075 1.050 7.500 Zlatni rat 40 40 40 1.560 PIF Dom 35,00 36,50 36,50 40.348 PIF Expandia 33,50 35,75 35,75 24.835 PIF Slavonski 18,00 19,50 18,00 134.640 PIF Sunce 13,90 15,60 15,60 200.383 PIF Središnji nacionalni 42,00 42,20 42,00 94.550 DAB-O-05CA* 108,30 108,90 108,65 6.020,648 HZZO** 105,00 105,00 105,00 194.017 RHMJ*** 40,00 40,00 40,00 36.525 11.697.366 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 11,6 milijuna kuna ili za više od 53 posto manji u usporedbi s tjednom ranije. Najveći je dio prometa, više od 65 posto, ostvaren zahvaljujući trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (više od šest milijuna) te dionicama Riviere (više od milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 30 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 25 kuna, ostvarila dionica Karlovačke pivovare. Značajnije je, 24 kune ili više od 33 posto, skočila cijena dionice Varaždinske banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 23,5 kuna, dionica Plave lagune. Dionica pak Riviere poskupila je deset, a Elke i Zlatnog rata po pet kuna. Cijena dionice Riječke banke viša je tri, dok je cijena obične dionice Zagrebačke banke porasla dvije kune. Rast cijene od po jedne kune zabilježile su redovna dionica Croatia osiguranja i Varteksa. Dionice pak Atlantske plovidbe i Istraturista skuplje su po 50, a Podravke 13 lipa. I dionice, uvrštene u TN kotaciju Burze u četvrtak, pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda porasla 2,5, a Expandia fonda 2,25 kuna. Dionica pak Slavonskog fonda poskupila je 1,99, fonda Sunce 1,7, a Dom fonda 1,5 kuna. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasla je pola postotna boda od nominalne cijene. Među gubitnicama ovoga se tjedna našlo tek pet dionica. Tako je najveći pad cijene, 200 kuna, zabilježila dionica Erste&Steiermarkishe banke. Slijedila ju je, s gubitkom od 25 kuna, dionica Zagrebačke banke serije C. Dionica pak Privredne banke Zagreb pojeftinila je devet kuna. Značajnije je, 5,19 kuna ili više od deset posto, potonula cijena dionice Jadran-turista. Na začelju liste gubitnica, s manjkom od 3,5 kuna, našla se dionica Kraša. Na vrijednosti su, čak pet postotnih bodova ili više od 11 posto od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Pad cijena gubitnica prouzročio je ovoga tjedna pad vrijednost CROBEX indeksa za šest bodova - na 980 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16. do 23. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 481,10 481,10 481,10 16.375 Brodospas 80 80 80 8.400 Elektropromet 45,05 45,05 45,05 3.829 Ericsson-Tesla 152 160 159,50 646.720 Hoteli Rabac 50 50 50 5.550 HP Baška 100 100 100 16.300 Jadranka 700 700 700 245.000 Jadranski naftovod 2.501 2.501 2.501 5.002 Jadranturist 42,60 42,60 42,60 2.556 Laguna 156,30 163 160 141.638 Riviera 155 155 155 304.110 Sisačka banka-P 150 150 150 6.300 Štedionica Sonic-P 100 100 100 4.000 Turisthotel-Božava 122 122 122 9.508.924 TIM 90 100 100 100 2.900 Var. štedionica kovanica 20 20 20 37.420 PIF Dom 35,10 39,00 37,99 978.075 PIF Expandia 33,29 36,50 36,00 556.313 PIF Pleter 16,50 23,00 22,50 659.849 PIF Slavonski 16,00 19,50 19,03 1.475.960 PIF Sunce 14,00 15,90 15,86 2.353.447 PIF Središnji nacionalni 39,63 44,00 42,20 2.111.036 PIF Velebit 33,89 39,00 38,00 722.916 RHMJ* 41,00 41,00 41,0 37.438 19.945.688 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet za više od tri puta veći no tjedan ranije - 19,9 milijuna kuna. Najveći dio prometa, gotovo 92 posto, ostvaren je trgovinom dionicama Turisthotela-Božava (9,5 milijuna) te PIF-ova (8,8 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 23 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, čak 300 kuna ili 75 posto, porasla vrijednost dionice Jadranke iz Malog Lošinja. Značajnije je, 50 kuna ili 50 posto, skočila cijena povlaštene dionice Sisačke banke. Također je značajniji rast cijene, 18 kuna ili gotovo 22 posto, zabilježila dionica TIM 90 iz Poreča. Cijena pak dionice HP Baške porasla je deset kuna ili 25 posto, dok je cijena dionice Ericsson- Tesle viša 4,5, a Riviere četiri kune. I dionice svih sedam PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je za čak šest kuna ili više od 36 posto poskupila dionica fonda Pleter. Dionica pak Velebit fonda skuplja je 4,09 kuna ili više od 12 posto, a Slavonskog fonda 3,03 kune ili gotovo 19 posto. Cijena dionice Dom fonda porasla je 2,99, Expandia fonda 2,5, a Središnjeg nacionalnog fonda 2,3 kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,86 kuna, našla se dionica fonda Sunce. Na listi se gubitnica našlo pet dionica. Među njima najviše je, 349 kuna ili više od 12 posto, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 40 kuna ili više od 33 posto, pala vrijednost dionice Brodospasa. Dionica pak ACI Opatije pojeftinila je 17,9, a Elektroprometa 4,95 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,4 kuna, našla se dionica Jadranturista. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedana čak 30 bodova ili više od pet posto - na 589 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 16. kolovoza 23. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.392,52 10.229,15 -1,57 Tokyo/Nikkei 11.515,02 11.126,92 -3,37 London/FTSE-100 5.389,80 5.396,50 0,12 Frankfurt/DAX 30 5.361,92 5.254,04 -2,01 Tržišni su sudionici na najvećoj svjetskoj burzi danima iščekivali zasjedanje Vijeća za otvoreno tržište američke središnje banke i snižavanje kamatnih stopa. Gotovo svi su procijenjivali da će Fed morati još jednom sniziti kamatne stope i to za 0,25 postotnih bodova. Nakon što je takva odluka u utorak i donesena, cijene dionica su se oštro spustile, zabilježivši razinu od početka ovogodišnjeg travnja. Ulagači izgleda više ne vjeruju da je jedino rješenje za oporavak američkog gospodarstva snižavanje kamatnih stopa. Brine ih i što porezno rasterećenje, provedeno prije nekoliko mjeseci, nije još dalo rezulatata. Naime, zarade američkih kompanija i dalje padaju, a gospodarski rast usporava. Većina ulagača počela je uviđati da će njihova zarada biti najlošija u zadnjih 10 godina. Indeks Dow Jones u utorak je zabilježio razinu od tek 10.174, a u elektronskom trgovanju indeks Nasdaq Composite najnižu razinu od početka travnja - 1.157 bodova. Ipak, već dan kasnije započeo je oporavak cijena, nakon što su General Motors i softverska kompanija Intuit objavile su da ne očekuju daljnje pogoršanje uvjeta poslovanja. I sektor proizvodnje čipova privukao je pozornost ulagača, budući je objavljeno da se popravlja potražnja za čipovima. Oštro su skočile i cijene dionica naftnih kompanija, nakon što je Američki institut za gorivo objavio razine zaliha nafte te naftnih proizvoda, koje su bile ispod očekivanja tržišta. Indeks Dow Jones ovoga je tjedna tako oslabio samo 1,57 psoto, na 10.229 bodova. Nasuprot američkoj burzi, u prvoj polovini ovoga tjedna na Tokijskoj burzi rasle su cijene dionica japanskih korporacija, prekinuvši tako negativni trend iz prošloga tjedna. Najviše su dobitaka zabilježile kompanije koje se bave nekretninama, nakon što je japanski premijer Koizumi najavio da će posebnu pozornost posvetiti revitalizaciji urbanih sredina. No, u četvrtak je zabilježen oštar pad cijena ponajviše tehnoloških dionica, zbog čega je indeks Nikkei zabilježio najnižu razinu listopada 1984. godine - 11.126 bodova. U odnosu na tjedan dana ranije oslabio je 3,37 posto. Razlog tome ponovna je zabrinutost tržišnih sudionika oko pada zarada japanskih kompanija, pogotovo s područja visoke tehnologije. Na europskim burzama uglavnom je poslovanje bilo pod utjecajem trgovanja na njujorškoj burzi. Tržišne sudionike zabrinjava izostanak toliko očekivanog oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, a najveće su gubitke pretrpjele ponovno dionice tzv. nove ekonomije. Među njima, iznenadio je Deutsche Telekom, čije dionice pojeftinile nakon što su Deutsche bank i finska Sonera najavili prodaju njegovih dionica iz svojeg portfelja. Gubitke je zabilježio i njemački Bayer, jer se očekuje da će mu značajno pasti dobit nakon što je povukao sporni lijek za snižavanje kolesterola u krvi i s japanskog tržišta. Indeks Londonske burze Ftse ovoga je tjedna porastao blagih 0,12 posto, na 5.396 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 2,01 posto, na 5.254 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 16. kolovoza 23. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9188 0,9149 -0,42 Euro/JPY 109,66 109,62 -0,03 USD/JPY 119,36 119,82 0,38 Američka središnja banka Fed odlučila je u utorak spustiti ponovno kamatne stope, ovoga puta za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice tako iznosi 3,5 posto godišnje, što je najniža razina od proljeća 1994. Od početka ove godine snižena je sedam puta, ukupno za tri postotna boda. No, za razliku od prvih šest puta, ovoga puta američki dolar nije uspio uvjeriti tržišne sudionike u svoju snagu. Naime, većinu je najnovija odluka Fed-ova Vijeća za otvoreno tržište poljuljala u uvjerenju o skorom oporavku američke ekonomije. Kamatne stope padaju od početka godine, porezno rasterećenje je provedeno prije nekoliko mjeseci, a rezultata i nadalje nema. Dolar je tako u srijedu zabilježio najnižu razinu prema euru u posljednjih pet mjeseci. Euro je naime premašio psihološki važnu granicu od 0,92 dolara. Otada se njegov tečaj ponešto spustio, te je u četvrtak iznosio 0,9149 dolara ili 0,42 posto manje nego tjedan dana ranije. Većina tržišnih sudionika očekuje nove ekonomske pokazatelje euro zone. U međuvremenu, objavljeno je da je njemački bruto društveni proizvod u drugom tromjesečju ostao isti kao i tromjesečje ranije, dok je u usporedbi s godinom ranije porastao blagih 0,6 posto - u skladu s tržišnim očekivanjima. Istodobno, ovotjedna izjava japanskog ministra financija Masajure Shiokawe da će morati intervenirati na tržištu ako se nastavi slabljenje dolara ispod 119,5 jena zbunila je devizna tržišta. Donedavno je, naime, japanska vlada uvjeravala da će tečaj jena prepustiti isključivo utjecaju deviznih tržišta. U korist japanske valute protumačena je i izjava japanskog premijera Junichira Koizumija kako podržava Bank of Japan u odluci da ne usvoji politiku ciljane inflacije. Koizumi smatra kad bi jednom inflacija počela rasti, teško bi se mogla kontrolirati. Tako je odbacio razmišljanja nekolicine japanskih financijskih stručnjaka, koji vjeruju da bi problem deflacije u Japanu, odnosno pada cijena koji se bilježi kontinuirano već dvije godine, mogli riješiti kontroliranom inflacijom. Japanski je jen tijekom tjedna oslabio 0,38 posto prema američkom dolaru, ali je i poskupio 0,03 posto prema euru, zbog prodaja japanskih izvoznika. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17. do 23. kolovoza 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 17. kolovoza 23. kolovoza u % Euro 1 7,3911 7,5305 1,88 DEM 1 3,7790 3,8502 1,88 USD 1 8,0522 8,2698 2,70 GBP 1 11,6874 11,9418 2,17 JPY 100 6,7474 6,8727 1,85 ATS 1 0,5371 0,5472 1,88 ITL 100 0,3817 0,3889 1,88 CHF 1 4,8622 4,9552 1,91 SIT 100 3,3689 3,4321 1,87 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke i ovoga je tjedna pao prema svim promatranim inozemnim valutama. U pet tjedana kuna je tako oslabila 5,54 posto prema euru i ostalim valutama euro zone. Američki je dolar ovoga tjedna poskupio 2,70 posto, a britanska funta 2,17 posto. Japanski je jen i treći tjedan zabilježio dobitak, ukupno ojačavši prema kuni 4,35 posto. U četiri je tjedna švicarski franak poskupio 2,95 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 500 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije smanjen tek na 161 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 249 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 69 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,530 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,10 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,913 kuna, uz kamatu od 9,55 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,496 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,40 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 7,25 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 71,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,769 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,647 kuna, uz kamatu od 5,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,647 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 25,87 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 20,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,166 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,85 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,001 kunu, uz kamatu od 6,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,001 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,20 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 43,90 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,822 milijarde kuna. Od toga je 570,9 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,510 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,742 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 28. kolovoza. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. HNB: Stabiliziranje tečaja Iako ovogodišnje kretanje tečaja ne prelazi uobičajene okvire unutar godišnjih oscilacija prema ocjeni Hrvatske narodne banke na njega u posljednje vrijeme u određenoj mjeri utječu i spekulativna ponašanja pojedinih banaka. Time se može objasniti i najnoviji deprecijacijski pritisak na domaću valutu, koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog. S obzirom na to, središnja banka odlučila je odgovarajućim mjerama suziti prostor za takvo djelovanje na tečajna kretanja, izvješteno je u ponedjeljak iz HNB-a. Odlukom guvernera Hrvatske narodne banke o izmjeni i dopuni Odluke o sprečavanju izloženosti devizne pozicije banaka i štedionica valutnom riziku smanjuje se dopušteni postotak izloženosti ukupne rizične pozicije banaka i štedionica u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinuta je i mogućnost da zbog "stare" devizne štednje i javnog duga po toj štednji pojedine banke iznimno imaju otvorenost devizne pozicije i veću od propisane. Primjena izmijenjene odluke uslijedit će od 1. rujna ove godine. Smanjivanje dopuštene devizne izloženosti s 25 na 20 posto jamstvenog kapitala potaknuto je činjenicom da je promjenama deviznih propisa u travnju ove godine domaćim pravnim osobama omogućeno kupovanje deviza radi polaganja na vlastite devizne račune kod ovlaštenih banaka. Ta mogućnost se počela i koristiti, čime se povećava autonomni utjecaj domaćih pravnih osoba na ukupnu poziciju banaka, sukladno očekivanim promjenama tečaja. Ukoliko to ocijeni potrebnim Hrvatska narodna banka poduzet će i dodatne mjere za čuvanje stabilnosti tečaja i za suzbijanje špekulativnih utjecaja na domaće devizno tržište. Okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke dosižu 4,27 milijardi dolara, što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza prošle godine, osigurava dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune, čije oscilacije u proteklom dijelu godine nisu premašivale raspon od plus/minus 5 posto. 9. Moguća suradnja Zagrebačke i Ljubljanske burze Odluka o načinima suradnje i mogućem poslovnom povezivanju Zagrebačke i Ljubljanske burze, bit će donijeta do kraja godine a možda i ranije, rekao je direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga. Suglasnost oko potrebe suradnje zagrebačkog i ljubljanskog tržišta vrijednosnica postoji, no sam oblik još nije definiran, napominje Papuga. Također, postoji interes i za takvim povezivanjem Zagrebačke burze sa Budimpeštanskom burzom, a hoće li se u taj mogući projekt ići odvojeno, ili će sve tri burze u projekt ući zajedno, zasad još nije poznato, dodaje Papuga. Direktor Ljubljanske burze Draško Veselinovič izjavio je nedavno za slovenski poslovni dnevnik "Finance", kako će Zagrebačka i Ljubljanska burza potpisati do kraja godine sporazum o suradnji koji će stvoriti tehničke pretpostavke za veće investicije u vrijednosne papire koji kotiraju na jednoj i drugoj burzi. "Riječ je o tzv. intertradingu, što znači da bi na slovenskim ekranima bili svi hrvatski vrijednosni papiri koji kotiraju u Zagrebu i obrnuto", rekao je Veselinovič. Bude li sve po planu, međusobna on-line trgovina vrijednosnicama mogla bi započeti u proljeće iduće godine, dodao je Veselinovič, ističući kako se radi o zahtjevnom tehničkom projektu. Unatoč interesu budimpeštanske burze o povezivanju burzovnih terminala u trokutu Zagreb-Budimpešta-Ljubljana, Veselinovič kaže da se s Mađarima zasad ne pregovara jer su slovenski investitori u prvom redu zainteresirani za portfolio investicije u državama jugoistočne Europe jer to tržište bolje poznaju. Novo čelništvo slovenske centralne banke nedavno je ukinulo neka prijašnja ograničenja za strane kupce slovenskih vrijednosnih papira, npr. tzv. tutorske račune koji su trebali spriječiti spekulativne ulagače da "vrućim novcem" na malom slovenskom tržištu vrijednosnica destabiliziraju kotacije slovenskih poduzeća. 10. PIF-ovi u TN kotaciji Zagrebačke burze - regularni. Povodom reagiranja sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica na uvrštenje nekih od PIF-ova U TN kotaciju Zagrebačke burze, sa Zagrebačke burze uputili su pojašnjenja oko uvrštenju istih, te su demantirali tvrdnje o, navodnim, nepravilnostima. Kako stoji u obrazloženju Zagrebačke burze, odredbama zakona Burza je predvidjela posebnu kotaciju, PIF-kotacija, te donijela pravila za uvrštenje dionica u istu. Zakonom nipošto nije propisano da se dionicama PIF-ova smije ili može samo u kotaciju PIF, već samo da takva kotacija mora po pravilima burze biti predviđena, što je i učinjeno, pojašnjavaju s Burze. Dalje se u priopćenju s Burze navodi da, burza mora imati "službenu ili redovitu" kotaciju, što ne znači da vrijednosni papiri koji mogu biti uvršteni u "službenu" kotaciju ne mogu biti uvršteni u neku drugu kotaciju (npr. TN). Ukoliko Burza primi prijedlog za uvrštenje dionica PIF-ova u posebnu kotaciju (kotaciju PIF), i u koliko taj prijedlog bude usvojen, tim se dionicama neće moći više trgovati u TN kotaciji. Zakonodavac bi, da je tako htio, izrijekom propisao da se dionicama PIF-ova smije trgovati u za to posebno stvorenoj kotaciji koja odgovara zahtjevima propisanim Zakonom o PIF-ovima. Zakonodavac to nije učinio, već je propisao postojanje jednog tipa kotacije čime se nipošto ne sprečava uključenje dionica PIF-ova u trgovinu u nekoj drugoj kotaciji, navode s Zagrebačke burze. 11. Statistika Srpanj donio rast nezaposlenosti - Potkraj srpnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 367,9 tisuća nezaposlenih osoba, tj. tri tisuće osoba ili 0,8 posto više nego potkraj lipnja i šest posto više nego u srpnju prošle godine. Tako je nakon četiri mjeseca (uglavnom) sezonskog smanjenja nezaposlenosti u Hrvatskoj, srpanj donio ponovni rast broja nezaposlenih, što se pripisuje prijavljivanju na "burzu" završenih srednjoškolaca. U ukupnom broju nezaposlenih u srpnju, 103,4 tisuće osoba ili 28,1 posto tražilo je posao prvi put, što je 3,4 posto više nego u isto lanjsko doba. Preostalih 264,4 tisuće imalo je prethodno radno iskustvo. Promatrano po djelatnostima, prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda najveći je broj radio u prerađivačkoj industriji, njih 74 tisuće ili 28 posto te u trgovini na veliko i malo (51,9 tisuća ili 19,6 posto). Tijekom srpnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 25,7 tisuća novih osoba, što je 9,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je broja njih 13,4 tisuće imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije, njih tri tisuće ili 22,7 posto te iz trgovine na veliko i malo, 2,6 tisuća ili 19,5 posto. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 13,8 tisuća osoba, 25,4 posto više. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 11,6 tisuća ili 84,1 posto, a najveći ih se broj zaposlio u hotelima i restoranima (3,4 tisuće ili 24,7 posto). U prerađivačkoj industriji zaposlilo ih se tri tisuće ili 21,6 posto, a u trgovini na veliko i malo 2,9 tisuća ili 20,9 posto. Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 8,9 tisuća osoba, odnosno 16,5 posto više nego u srpnju prošle godine. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem srpnja bilo je evidentirano 196,2 tisuće nezaposlenih žena, što je rast od 7,7 posto u odnosu na lanjski srpanj. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećao s 52,5 posto, na 53,3 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (18,4 posto), zatim one od 25-29 godina (14,3 posto) i starije od 50 godina (12,9 posto). Najveće je relativno povećanje od 23,3 posto prema srpnju lani zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), dok je u najmlađoj dobnoj skupini (15-19 godina) zabilježen je pad od 5,4 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se značajno promijenila u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Još uvije je najveći udio nezaposlenih sa KV i VKV stručnom spremom te iznosi 33,9 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposleni s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,3 posto i VSS 4,1 posto). Ukupna evidentirana nezaposlenost u srpnju ove u usporedbi s istim mjesecom prošle godine povećana je u 16 županija, a smanjena u pet županija. Najveći je rast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji (20,1 posto), Gradu Zagrebu (16,9 posto) te Zagrebačkoj županiji (15,5 posto). Pad je zabilježen u Istarskoj (5,8 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (4,5 posto), Varaždinskoj (3,7 posto), Međimurskoj (3,3 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (3,1 posto). Krajem srpnja u evidenciji Zavoda nalazilo se 33,3 tisuće osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca. Njihov se broj u odnosu na mjesec ranije smanjio za 1,1 posto, dok se prema srpnju lani povećao za 23,9 posto. Tijekom srpnja u Zavod je pristiglo 859 takvih osoba. Broj korisnika novčane naknade u srpnju je iznosio 66,4 tisuće, što je 10,6 posto više nego u godini ranije. Tijekom srpnja Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 16,1 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je povećanje od 18,3 posto prema istom lanjskom mjesecu. Rast industrijske proizvodnje u srpnju 3,9 posto, u sedam mjeseci 5,5 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju ove godine veća za 3,9 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a u prvih sedam mjeseci 2001., u odnosu na isto razdoblje lani, rast industrijske proizvodnje iznosi 5,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u srpnju ove u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem rast industrijske proizvodnje bilježi se u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,7 posto (u razdoblju siječanj- srpanj 8,1 posto), intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 9,4 posto (u sedam mjeseci 5,5 posto), te energije za 0,4 posto (u sedmomjesečnom razdoblju 0,7 posto). Dvije su pak grupacije u srpnju ove u odnosu na isti mjesec lani zabilježile pad industrijske proizvodnje - proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju gdje je pad iznosio 18,2 posto (i u razdoblju siječanj- srpanj ove u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen je pad i to za 0, 5 posto), te kapitalni proizvodi i to za 20,3 posto (ali je u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast za 11,2 posto). Promatrano pak prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u srpnju ove u usporedbi s istim mjesecom prošle godine rast industrijske proizvodnje u rudarstvu i vađenju iznosi 13,2 posto (u razdoblju prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani rast je 1,3 posto), u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je rast od 2,8 posto (u sedam mjeseci za 2,2 posto). I u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u strukturi ukupne industrijske proizvodnje sudjeluje s više od 80 posto, bilježi se rast proizvodnje i to za 3,3 posto gleda li se srpanj na srpanj, odnosno 6,4 posto u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani. Unutar prerađivačke industrije i većina važnijih djelatnosti bilježi porast industrijske proizvodnje, npr. proizvodnja hrane i pića (rast od 10 posto u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine, odnosno rast od 4,8 posto u sedmomjesečnom razdoblju), izdavačka i tiskarska djelatnosti, te umnožavanje snimljenih zapisa (rast od 18,1 posto, odnosno 12,3 posto), proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (porast od 7,3 posto, odnosno 9 posto), a visoke stope rasta bilježi i proizvodnja ostalih prometnih sredstava (za 36,1 posto, odnosno 32,4 posto). No, jedna od također važnijih grana unutar prerađivačke industrije, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda bilježi pad industrijske proizvodnje i to za 19,5 posto u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno pad od 7,9 posto u razdoblju siječanj-srpanj ove u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Statističari napominju da relativno skromni rast industrijske proizvodnje u srpnju ove godine (koji je imao i jedan radni dan manje nego srpanj prošle godine) od 3,9 posto ne mora značiti i stvarno usporavanje rasta industrijske proizvodnje. Po pravilu, industrijska proizvodnja pokazuje najveća kolebanja u srpnju i kolovozu, to su mjeseci s uglavnom najmanjim mjesečnim proizvodnjama u godini (zbog godišnjih odmora), pa zbog toga treba sačekati podatke za rujan koji će dati pouzdanije pokazatelje o realnom intenzitetu rasta. No, po ocjenama statističara rast industrijske proizvodnje u srpnju ove godine od 7 posto u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine najavljuje nastavak njezina relativno visokog rasta.