ZAGREB, 21. kolovoza (Hina) - Nakon jučerašnjeg rasta vrijednosti kune koji je uslijedio nakon gotovo tri tjedna njezinog uzastopnog pada, na današnjoj je tečajnici Hrvatske narodne banke kuna ponovo oslabila - i to jedan posto prema
euru i valutama zemalja euro zone, a za 1,18 posto prema američkom dolaru, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu.
ZAGREB, 21. kolovoza (Hina) - Nakon jučerašnjeg rasta vrijednosti
kune koji je uslijedio nakon gotovo tri tjedna njezinog uzastopnog
pada, na današnjoj je tečajnici Hrvatske narodne banke kuna ponovo
oslabila - i to jedan posto prema euru i valutama zemalja euro zone,
a za 1,18 posto prema američkom dolaru, u odnosu na jučerašnju
tečajnu listu.#L#
Obračunska vrijednost eura na današnjoj tečajnici HNB-a iznosi
7,493919 kuna, a srednji tečaj marke je 3,831580 kuna.
Time je vrijednost marke, prvi put nakon početka svibnja ove
godine, (točnije 3. svibnja kada je srednji tečaj iznosio 3,8316
kuna), premašila razinu od 3,83 kune.
U odnosu na najniži zabilježeni tečaj, onaj sa tečajne liste 24.
srpnja od 3,63 kuna za jednu DEM, proizlazi da 100 maraka prema
današnjoj tečajnici stoji 19,46 kuna više nego tada.
Hrvatska narodna banka danas je, drugi put ovog mjeseca,
intervenirala na deviznom tržištu prodajom eura. HNB je tako danas
prodala 153,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,50 kuna za
jedan euro. Kakvi će efekti te intervencije biti vidjet će se na
sutrašnjoj tečajnoj listi.
Na najnoviji deprecijacijski pritisak na domaću valutu, ranije od
sezonski uobičajenog, po ocjenama iz Hrvatske narodne banke, u
određenoj mjeri utječu i spekulativna ponašanja pojednih banaka
koje "gomilaju" devize čekajući rast tečaja. Pojednostavljeno
rečeno nastoje kupiti devize po nižoj da bi ih kasnije prodale po
višoj cijeni.
Središnja je banka odlučila odgovarajućim mjerama suziti prostor
za špekulativno djelovanje na tečajna kretanja, te je jučer
objavljena odluka o smanjenju dopuštenog postotka izloženosti
devizne pozicije banaka i štedinica valutnom riziku u odnosu na
jamstveni kapital sa 25 na 20 posto. Još je značajnije što se pritom
ukida mogućnost pojedinim bankama koje imaju staru deviznu štednju
i javni dug po toj štednji da imaju i veću otvorenost devizne
pozicije od propisane. Primjena te odluke uslijediti će 1. rujna.
Smanjivanje dopuštene devizne izloženosti s 25 na 20 posto
jamstvenog kapitala potaknuto je i činjenicom da je promjena
deviznih propisa u travnju ove godine omogućila domaćim pravnim
osobama kupovanje deviza radi polaganja na vlastite devizne račune
kod ovlaštenih banaka. Ta se mogućnost počela i koristiti čime se
povećava autonomni utjecaj domaćih pravnih osoba na ukupnu
poziciju banaka, sukladno očekivanim promjenama tečaja.
Iz HNB-a su ujedno najavili da će, ocjeni li to potrebnim, središnja
banka poduzeti i dodatne mjere za čuvanje stabilnosti tečaja i za
suzbijanje špekulativnih utjecaja na domaće devizno tržište, u što
se uklapa i njena današnja intervencija na deviznom tržištu.
(Hina) tp/ds ds