HNS-M. RAGUŽ- TEK JE SAD OTVORENO HRVATSKO PITANJE U BIH

BiH HRVATSKI NARODNI SABOR/web 20. VIII. 2001. Martin Raguž: Oni se ne mogu pohvaliti... Iako predložen od "nepopularnog" HDZ-a, Martin Raguž je i među građanima srpske i bošnjačke nacionalnosti ostao upamćen kao "premijer" koji je unosio pozitivan duh u našoj siromaštvom i ratom unesrećenoj zemlji, ističe u uvodnom dijelu razgovora novinar Hrvatske riječi s bivšim predsjedavateljem Vijeća ministara BiH Martinom Ragužom. Tijekom relativno kratkog mandata na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Raguž je uspio oživiti rad tog tijela. Brojni diplomati, ali i domaći političari, pa čak i neki dužnosnici iz Alijanse za promjene i danas često iskazuju žaljenje što Raguž nije bio u mogućnosti nastaviti reformski kurs svog kabineta. Podsjetimo, većina koju je u Parlamentu BiH imala Alijansa inzistirala je na formiranju izvršne vlasti bez predstavnika nacionalnih stranaka zbog čega Raguž, usprkos potpori Predsjedništva BiH, svojedobno nije dobio potporu za ostanak na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara. On sa svoje strane, iz više razloga, nije želio napustiti HDZ. Umjesto njega, izabran je akademik Božidar Matić, čovjek koji, usprkos vrhunskim osobnim kvalitetama, na mjestu predsjedatelja Vijeća ministara nije uspio učiniti mnogo, pa je podnio ostavku. Danas tim tijelom predsjeda Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, ministar vanjskih poslova i redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Potpuno otvoreno, ali i po prvi put u javnosti, Martin Raguž za "Hrvatsku riječ" komentira rezultate Vijeća ministara, kojeg je formirala Alijansa za promjene. Prvo pitanje odnosilo su upravo na ocjenu rada Vijeća ministara u periodu nakon Raguževa odlaska iz te zajedničke institucije... Hrvatska riječ: Što smatrate glavnim značajkama rada Vijeća ministara u proteklih nekoliko mjeseci, odnosno u razdoblju od kada Vi više niste na čelu toga tijela? Raguž: S zanimanjem sam pratio rad Vijeća ministara, naravno onoliko koliko su mi to brojne obveze dopuštale. Usprkos tome što je gospodin Matić na mjesto predsjedavajućeg izabran preglasavanjem u Predsjedništvu i uz ignoriranje koncenzusa, dakle uz dvojben legalitet i legitimitet, ipak smatram da je ovaj sastav Vijeća ministara ostvario kvalitetnu dinamiku rada. Međutim, prvi test njihove uspješnosti bio je prijedlog stalnog izbornog zakona koji nije prošao u Parlamentu iako je predlagač bilo upravo Vijeće ministara BiH. Naravno, to je bilo dovoljno gospodinu Matiću da podnese ostavku, ali u razvijenim demokracijama zbog toga bi pala čitava vlada. I to je jedan od pokazatelja kako danas funkcionira Vijeće ministara. Drugo pitanje na kojemu su imali dvojbeno stajalište je pitanje rotacije, pariteta i koncenzusa. To su, po mom osobnom sudu, načela na kojima jedino i mogu funkcionirati zajedničke institucije. Siguran sam da rotacija i koncenzus ne moraju biti ograničavajući za BiH, već su naprotiv elementi koji će graditi bolju Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska riječ: Što smatrate glavnim propustom Vijeća ministara u proteklom razdoblju? Raguž: Osobno sam, angažirajući se u Vijeću, proklamirao temeljna načela, a to su: rad, odgovornost, uvjerenje u značenje zajedničkih institucija i bavljenje poslovima koji su od konkretnog značenja za sve građane. Dakle, afirmirao sam reforme i red koji bi doveli do gospodarskog oporavka i boljeg života. Nažalost, moj je dojam da je novo Vijeće ministara stavilo u prvi plan pitanja dnevne politike i formalno-pravne pozicije u odnosu na rješenja praktičnih pitanja. Primjerice, nevjerojatno je da se ovdje govori o kombinatu Aluminij kao o paralelnom sustavu i problemu kada taj isti Aluminij dobiva međunarodne nagrade kao najkvalitetnija tvrtka u ovom dijelu Europe. Ja i nadalje zagovaram da treba afirmirati dobra i zdrava poduzeća te poticati obrazovanje mladih. I to dovoljno govori da u BiH, na žalost, nema suglasja kada je riječ o onome što je dobro za našu zemlju. Hrvatska riječ: Predstavnici Međunarodne zajednice, ali i neki od prvaka Alijanse za promjene skloni su tvrditi, doduše uglavnom u neformalnim razgovorima, da ste Vi prvi predsjedatelj Vijeća ministara koji je uspio kod građana probuditi osjećaj da imaju reprezentativnog premijera Vlade. Je li vam žao što nakon izbora niste dobili potporu u Parlamentu unatoč ugledu i povjerenju kojeg ste izgradili među političkim strankama i građanima? Raguž: Ne postoji niti jedna službena ocjena koja nije bila pozitivna, a čak su se OHR i Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira složili u iskazivanju zadovoljstva mojim radom, ali i programom koji sam prezentirao u Parlamentu. Dakle, nije bila riječ o meni osobno, niti je problem bio u programu. Nikada i nitko nije argumentirao primjedbe na mene osobno ili na moj program. Problem je nastao u političkim strukturama koje su u okviru implementacije takozvanog koncepta promjene vlasti odlučile izbaciti nacionalne stranke iz izvršne vlasti. Iako sam imao opći konsenzus u Predsjedništvu, a moj nasljednik Matić ga nije imao, i usprkos tomu što sam ispunjavao sve tražene elemente, nisam mogao dobiti potporu jer se radilo o neprincipijelnoj situaciji. Vjerujem kako ćemo jednog dana biti u prigodi ozbiljnije popričati o načinu na koji su pojedini predstavnici međunarodne zajednice direktno utjecali na takav tijek biranja. Siguran sam da je izgubljeno značajno vrijeme i da je Bosni i Hercegovini bio potreban kontinuitet, a naravno, ne bi se dogodila niti postojeća institucionalna kriza što bi značilo da se pozitivna energija mogla koristiti za gospodarski napredak i duboke reforme. Zbog svega toga, reforme koje su započele mojim predsjedanjem u Vijeću ministara izgubile su na zamahu. Recimo, moram vam kazati da je Ugovor o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i BiH potpisan u vrijeme moga mandata, iako su pregovori prije toga neuspješno vođeni četiri godine. Taj Ugovor je dao pozitivne rezultate, jer je izvoz iz BiH porastao za 80 posto. Nažalost, dnevna politika je osnovna preokupacija sadašnjeg Vijeća ministara, tako da se oni ne mogu pohvaliti niti jednim kvalitetnim sporazumom ili ugovorom, a koji bi bio na boljitak svih građana u našoj zemlji. Hrvatska riječ: Spomenuli ste institucionalnu krizu. Usprkos nastojanjima da se problem minimizira ili ignorira činjenica, mnogi misle kako je način na koji je formirano sadašnje Vijeće ministara jedan od uzroka problema u našoj zemlji? Raguž: Ja smatram da zajedničke institucije moraju jačati i da one trebaju biti poluge harmonizacije odnosa, a ne izvor konfrontacije. No, bojim da je na sceni upravo to drugo. Dopustite da kažem da je sve što sam činio uvijek bilo u nakani harmonizacije i dobra za sve građane BiH. Jedini put za BiH je princip punog uvažavanja i jačanja zajedničkih institucija, a mislim da način na koji je izabrano Vijeće i nije baš najbolji predstavnik toga puta. Hrvatska riječ: Kako komentirate činjenicu da dvije najvažnije funkcije u Vijeću ministara sada obnašaju dužnosnici iz reda istog, dakle bošnjačkog naroda. Dakako, riječ je o predsjedatelju Vijeća ministara i ministru vanjskih poslova? Raguž: Vidite, kada sam ja preuzeo predsjedanje u Vijeću, uvjet je bio da predsjedatelj i ministar vanjskih poslova ne mogu biti iz reda istog naroda. Dakle, dogovorili smo se da prihvaćamo načela uvažavanja i razumijevanja kada je riječ o visokopozicioniranim dužnosnicima. Bilo bi normalno da je nakon izbora ta odluka i provedena u život, ali se nažalost dogodilo suprotno. Promatrano iz pozicije hrvatskog naroda u BiH, koji je posebno osjetljiv jer je brojčano najmanji i jer mu nisu zaštićena konstitutivna prava kao što je slučaj s druga dva naroda, takva je praksa neprihvatljiva. Stoga me čudi ponašanje onih koji predstavljaju Hrvate u Alijansi za promjene, a koji uopće ne reagiraju na ovakve ili slične pojave koje postaju sve učestalijom značajkom političkog života u BiH. Osim Stjepana Kljuića nitko od njih nije reagirao na ignoriranje pariteta, koncenzusa i, uopće, prava građana BiH hrvatske nacionalnosti. Hrvatska riječ: Što je, po Vašem mišljenju, donijela promjena vlasti u BiH nakon proteklih izbora. Čini se da je proteklo dovoljno vremena u kojemu su novoizabrane vlade imale prigode za dokazivanjem? Raguž: Promjene koje su se dogodile, nažalost, najviše se zrcale kroz nakanu da se hrvatski narod uskrati za prava koja mu po Ustavu pripadaju. Sve ostalo je isključivo kozmetičke naravi, jer osim teške socijalne i gospodarske slike, te otežanog funkcioniranja sustava, nije vidljiv pomak ni u svezi odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u BiH, niti u drugim segmentima društvenog života. Nema znakova bilo kakvog napretka niti se iskazuju elan i volja da život, za sve građane, može biti bolji. Hrvatska riječ: Pred nama je, zasigurno, još jedna vruća politička jesen... Raguž: Očekujem da će Ustavna povjerenstva i nadalje generirati instuticionalnu krizu. Ipak, nadam se kako će prevladati potreba da se svi zajedno okrenemo jačanju zajedničkih institucija i općem boljitku građana i naroda koji žive u BiH. Želim vjerovati da su ustavne reforme moguće, i to na spomenutim temeljima, a koje će voditi ka novom pozicioniranju institucija naše zemlje. Građani Bosne i Hercegovine očekuju ulazak u žurni ciklus gospodarskih inicijativa, valjda će i to utjecati na to da sadašnja vlast shvati kako je besmisleno sve promatrati kroz dnevnopolitičku optiku. Hrvatska riječ: Vi ste nakon odlaska iz Vijeća ministara preuzeli vođenje tijela pomalo kompliciranog naziva: Međuopćinska- međužupanijska koordinacija. Iako se tvrdilo da je riječ o "vladi" hrvatske samouprave, činjenica je da to tijelo, koje je po Ustavu dopušteno formirati, ipak nije preuzelo ovlasti nekakve vlade trećeg entiteta? Tvrdi se da ste i Vi za to zaslužni, no s druge strane Vam zamjeraju kako Koordinacija zapravo ništa ne radi? Raguž: Mislim da je važno istaknuti kako je na ovim područjima, usprkos svemu što se događalo, očuvan socijalni mir. Osim toga, svakako je bitna i činjenica da nisu povučeni potezi koji bi vodili daljnjem produbljivanju ustavne i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini, iako je bilo snažnih pritisaka da se to uradi. Mislim da smo postupili ispravno i svojim odlukama nismo izišli izvan ustavnih okvira niti dali povoda za bilo kakve represivne akcije. S druge strane, usprkos pokušajima ignoriranja problema, jasno je da je rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini napokon otvoreno i o tome se sve ozbiljnije govori i na mjestima gdje se kreira svjetska politika. Uostalom, pokazuje to i nedavno pružanje prilike kardinalu Puljiću i biskupu Periću da svjedoče pred vanjskopolitičkim odborom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje su kazali mnoge stvari koje članovima tog tijela ranije uopće nisu bile poznate.