VOA 17. VIII. NEUSPJEH SPORAZUMA U MAKEDONIJI UTJECAO BI NA SUSJEDE

GLAS AMERIKE - VOA 17. VIII. 2001. Dugogodišnji diplomat i politički analitičar Morton Abramowitz i zamjenica direktora washingtonskog ogranka Međunarodne krizne skupine Heather Hurlburt pišu u 'Washington Postu' da bi eventualni neuspjeh makedonskog mirovnog sporazuma značio sveopći rat u nekim dijelovima te zemlje, koji bi se - zahvaljujući albanskim ekstremistima na Kosovu i u južnoj Srbiji - prelio i preko granica. To bi usporilo napredak u Srbiji, možda pospješilo podjelu Bosne i imalo dubok učinak na kosovsku situaciju. K tome, neuspjeh makedonskog mirovnog sporazuma još bi više odgodio vrijeme odlaska NATO-vih snaga iz Kosova i Bosne. Plan NATO saveza da uđe u Makedoniju na 30 dana, pokupi oružje koje zaraćene strane odluče predati i potom ode ? teoretski bi mogao funkcionirati. Ali vrlo je mali broj onih koji zaista u to vjeruju ? pišu autori, nastavljajući da po postojećem planu NATO savez ne čini dovoljno za postizanje uspjeha i stoga se može jedino nadati najboljemu. Druga je opcija da NATO savez uđe s velikim brojem vojnika, s ciljem da se uspostavi trajno i održivo primirje, da se pod ključem drži granica s Kosovom i temeljito provede postignuti politički sporazum. Naravno da je za ostvarenje tog cilja potrebno više od 30 dana - navode ovi vanjskopolitički stručnjaci i situaciju komentiraju slijedećim riječima: 'Kako ćemo, dakle, izabrati? Ne postoji niti jedan put bez rizika. Dugoročni neuspjeh će imati vlastitu cijenu, koja će biti znatno viša od kratkoročnih teškoća koje bi sa sobom nosila prije spomenuta solucija.' Zapovjednik NATO-vih snaga tijekom kampanje na Kosovu general Wesley Clark slaže se s takvom postavkom. U 'New York Timesu', on upozorava na nedostatke polovičnih rješenja. Predložena misija NATO saveza u tako velikoj mjeri ograničena u svojem opsegu i trajanju ? dovodi u opasnost da uloženih deset godina rada i napora na uspostavi mira, stabilnosti i multietničke demokracije na Balkanu budu dovedeni u pitanje. Postignuti politički dogovor i angažman NATO saveza ne priječi Albance da sakriju svoje oružje niti sprječava paramilitarne makedonske snage da ostanu organizirane. U atmosferi u kojoj nedostaje povjerenja među njima će, umjesto dostojanstvenog razgovora, vladati cinizam, gorčina će stajati na putu nastojanja umjerenih političara, a već će i najmanji incident biti predstavljan kao dokaz neiskrenosti 'druge strane' ? piše general Clark i pita: 'Hoće li, dakle, postojeći plan NATO saveza zaista biti dovoljan? Hoće li angažman Saveza stati na prikupljanju oružja? I ? što ako ? na isteku 30. dnevnog mandata NATO saveza, primirje bude krhko, a etničke napetosti budu rasle - može li NATO savez tada jednostavno ? otići?' Ukoliko je NATO savez ozbiljan u namjeri da pridonese uspostavi demokracije u ovom svadljivom kutu Europe, tada zapadne snage moraju u Makedoniju ući što je prije moguće, trebaju se angažirati što je šire moguće i trebaju ostati koliko god bude potrebno da se obnovi mir. Sve drugo predstavljalo bi ponovno buđenje duhova iz 90-tih godina, na čijem zakopavanju toliko puno i dugo radimo ? završava svoj članak u 'New York Timesu' general Wesley Clark. (VOA)