HR-BA-YU-US-SPORAZUMI-Organizacije/savezi-Politika VOA 17. VIII. NEUSPJEH SPORAZUMA U MAKEDONIJI UTJECAO BI NA SUSJEDE GLAS AMERIKE - VOA17. VIII. 2001.Dugogodišnji diplomat i politički analitičar Morton Abramowitz i zamjenica
direktora washingtonskog ogranka Međunarodne krizne skupine Heather Hurlburt pišu u 'Washington Postu' da bi eventualni neuspjeh makedonskog mirovnog sporazuma značio sveopći rat u nekim dijelovima te zemlje, koji bi se - zahvaljujući albanskim ekstremistima na Kosovu i u južnoj Srbiji - prelio i preko granica. To bi usporilo napredak u Srbiji, možda pospješilo podjelu Bosne i imalo dubok učinak na kosovsku situaciju. K tome, neuspjeh makedonskog mirovnog sporazuma još bi više odgodio vrijeme odlaska NATO-vih snaga iz Kosova i Bosne. Plan NATO saveza da uđe u Makedoniju na 30 dana, pokupi oružje koje zaraćene strane odluče predati i potom ode ? teoretski bi mogao funkcionirati. Ali vrlo je mali broj onih koji zaista u to vjeruju ? pišu autori, nastavljajući da po postojećem planu NATO savez ne čini dovoljno za postizanje uspjeha i stoga se može jedino nadati najboljemu. Druga je opcija da NATO savez uđe s velikim brojem vojnika, s ciljem da se uspostavi trajno i održivo primirje, da se pod ključem drži granica s Kosovom i temeljito provede postignuti politički
GLAS AMERIKE - VOA
17. VIII. 2001.
Dugogodišnji diplomat i politički analitičar Morton Abramowitz i
zamjenica direktora washingtonskog ogranka Međunarodne krizne
skupine Heather Hurlburt pišu u 'Washington Postu' da bi eventualni
neuspjeh makedonskog mirovnog sporazuma značio sveopći rat u nekim
dijelovima te zemlje, koji bi se - zahvaljujući albanskim
ekstremistima na Kosovu i u južnoj Srbiji - prelio i preko granica.
To bi usporilo napredak u Srbiji, možda pospješilo podjelu Bosne i
imalo dubok učinak na kosovsku situaciju. K tome, neuspjeh
makedonskog mirovnog sporazuma još bi više odgodio vrijeme odlaska
NATO-vih snaga iz Kosova i Bosne.
Plan NATO saveza da uđe u Makedoniju na 30 dana, pokupi oružje koje
zaraćene strane odluče predati i potom ode ? teoretski bi mogao
funkcionirati. Ali vrlo je mali broj onih koji zaista u to vjeruju ?
pišu autori, nastavljajući da po postojećem planu NATO savez ne
čini dovoljno za postizanje uspjeha i stoga se može jedino nadati
najboljemu.
Druga je opcija da NATO savez uđe s velikim brojem vojnika, s ciljem
da se uspostavi trajno i održivo primirje, da se pod ključem drži
granica s Kosovom i temeljito provede postignuti politički
sporazum. Naravno da je za ostvarenje tog cilja potrebno više od 30
dana - navode ovi vanjskopolitički stručnjaci i situaciju
komentiraju slijedećim riječima: 'Kako ćemo, dakle, izabrati? Ne
postoji niti jedan put bez rizika. Dugoročni neuspjeh će imati
vlastitu cijenu, koja će biti znatno viša od kratkoročnih teškoća
koje bi sa sobom nosila prije spomenuta solucija.'
Zapovjednik NATO-vih snaga tijekom kampanje na Kosovu general
Wesley Clark slaže se s takvom postavkom. U 'New York Timesu', on
upozorava na nedostatke polovičnih rješenja. Predložena misija
NATO saveza u tako velikoj mjeri ograničena u svojem opsegu i
trajanju ? dovodi u opasnost da uloženih deset godina rada i napora
na uspostavi mira, stabilnosti i multietničke demokracije na
Balkanu budu dovedeni u pitanje.
Postignuti politički dogovor i angažman NATO saveza ne priječi
Albance da sakriju svoje oružje niti sprječava paramilitarne
makedonske snage da ostanu organizirane. U atmosferi u kojoj
nedostaje povjerenja među njima će, umjesto dostojanstvenog
razgovora, vladati cinizam, gorčina će stajati na putu nastojanja
umjerenih političara, a već će i najmanji incident biti
predstavljan kao dokaz neiskrenosti 'druge strane' ? piše general
Clark i pita: 'Hoće li, dakle, postojeći plan NATO saveza zaista
biti dovoljan? Hoće li angažman Saveza stati na prikupljanju
oružja? I ? što ako ? na isteku 30. dnevnog mandata NATO saveza,
primirje bude krhko, a etničke napetosti budu rasle - može li NATO
savez tada jednostavno ? otići?'
Ukoliko je NATO savez ozbiljan u namjeri da pridonese uspostavi
demokracije u ovom svadljivom kutu Europe, tada zapadne snage
moraju u Makedoniju ući što je prije moguće, trebaju se angažirati
što je šire moguće i trebaju ostati koliko god bude potrebno da se
obnovi mir. Sve drugo predstavljalo bi ponovno buđenje duhova iz
90-tih godina, na čijem zakopavanju toliko puno i dugo radimo ?
završava svoj članak u 'New York Timesu' general Wesley Clark.
(VOA)