NEWSWEEK: POVRATAK ZAPADNIH TURISTA NA ISTOČNI JADRAN

ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Deset godina nakon početka rata i pet godina nakon što su ispaljeni zadnji hici u etničkom bijesu najstrašljiviji oblik homo sapiensa, zapadni turist, vraća se na Balkan i na prekrasnu istočnu obalu Jadranskoga mora, ističe novinar "Newsweeka" Rod Norland u uvodu teksta "Bijeg na Balkan" u kojemu govori o povratku turista na obalu s koje su ih otjerali ratovi na prostoru bivše Jugoslavije.#L# "Puno je razloga za dolazak. Krajolik je spektakularan, s Dinarskim Alpama koje se okomito spuštaju k moru, često iznimno bistrom i, velika je vjerojatnost, čistom. Jadransko more, umireno ljeti, pruža veličanstven plivački ugođaj, čak i daleko od obale", opisuje Norland u tekstu o istočnoj jadranskoj obali objavljenom u najnovijem broju američkog tjednika "Newsweek". Otoci su, po riječima autora, bitno zeleniji od grčkih, a svugdje je moguće pronaći svježu morsku hranu i domaće sireve. Gost može uživati u dalmatinskoj tradiciji laganih jela sa isključivo svježim sastojcima i neobičnim, ali vrlo pitkim vinima. Osjeća se, kaže Norland, da su Talijani dugo vladali tim područjem. Za Hrvatsku se, izdvaja dalje autor prednosti i ljepote istočnojadranske obale, kaže da je jedna od 10 zemalja koje imaju više od tisuću otoka, od čega je 66 naseljenih. "Mnoga sela i gradići vrve kulturom još od dana kad su bili venecijanska kolonija. Gdje je drugdje moguće naći Tintorettov triptih u izvornom ozračju iznad oltara seoske crkve, a daleko na pučini? (...) Posjetitelj dalmatinskog dragulja Dubrovnika ne može ostati neimpresioniran", kaže Norland. No, sve ipak nije tako idilično. Cijene i infrastruktura baš ne idu u prilog turistima i turističkim djelatnicima, ocjenjuje novinar "Newsweeka". "Ovih je dana od Istre do albansko-crnogorske granice teško pronaći slobodnu sobu, no gotovo je jednako teško naći i sobu s klimatizacijom, pa čak i s ventilatorom", opisuje Norland. Napominje da su mnogi hoteli na obali tijekom rata bili korišteni za smještaj izbjeglica i premda su izravna ratna oštećenja na pojedinim hotelima otklonjena, još uvijek se na interijeru osjećaju tragovi ratnih zbivanja. Hrvatska turistička industrija još je nesređena. Korupcijski su skandali otežali napore za privlačenjem ulagača, uostalom kao i sporost u privatizaciji. Slično je, napominje dalje autor, loše stanje kad je riječ o prometnoj infrastrukturi. Tako dalmatinsku obalnu autocestu čini uska dvotračna cesta usječena u stijene stotinjak i više metara iznad mora. "Cesta ima nekolicinu dragocjenih zaštitnih ograda, posebno na dijelovima gdje su ranije vozači tragično krivo procijenili", piše Norland. Dodaje da je završetak prvog autoputa do obale, od sjeverne Hrvatske do Splita, planiran najranije za kraj 2005., a da će još dosta godina proći prije nego što on dosegne krajnji hrvatski jug, cilj mnogih stranih turista. Cijene pak, po pisanju Norlanda, mogu biti ugodno, ali i pravo neugodno iznenađenje. Trajektni prijevoz za otoke uvjerljivo je najjeftiniji u Europi. Isto tako nije nimalo skupa niti večernja zabava na otvorenom. No, s druge strane, restoranske cijene znaju biti vrlo paprene, a cijene smještaja također nesrazmjerno visoke s obzirom na ponudu. Štoviše, ističe Norland, tu pravila nema i cijene su određene bez vidljive logike, pa je moguće dobiti bolju uslugu za manji novac, ali i obrnuto. Ne čudi stoga da istočnoeuropski turisti nose vlastitu hranu i guraju se u sobama u pozamašnom broju te da to predstavlja pravu moru za domaće turističke djelatnike. Istočna obala Jadrana, sa svim manama i nedostacima, ipak je mjesto na koje sada treba doći, poručuje Norland. "Tko kaže da raj mora biti savršen? Bilo bi ipak lijepo kada bi u kolovozu bio klimatiziran", završava tekst "Bijeg na Balkan" novinar "Newsweeka". (Hina) ii sb