FINANCIJSKI BILTEN OD 09. DO 16. KOLOVOZA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN od 09. do 16. KOLOVOZA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Od 16. kolovoza nova novčanica od 20 kuna 9. Od 16. kolovoza u TN kotaciji Zagrebačke burze dionice šest PIF- ova 10. VTV: Uvrštenje dionica PIF-ova na Zagrebačku burzu protivno zakonu o PIF-ovima 11. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 10. VIII 82.800.000 82.800.000 2,46 56.200.000 1,90 13. VIII 207.000.000 147.000.000 2,20 59.950.000 3,47 14. VIII 222.820.000 52.820.000 3,42 86.500.000 4,00 16. VIII 229.500.000 139.500.000 3,78 114.700.000 4,20 Dnevni prosjek 185.530.000 105.530.000 2,96 79.337.000 3,39 Ovoga je, skraćenog, tjedna na Tržištu novca bilo vrlo živo. Naime, potražnja je u odnosu na tjedan ranije višestruko porasla, kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju, dok je ponuda novca bila relativno slaba. Zbog pomanjkanja novca u ponudi dio je potražnje gotovo redovito ostajao nepodmiren. U dnevnom je kreditiranju ponuda novca u prosjeku bila za oko 43 posto manja od ukupno prijavljene potražnje. Nepovoljan odnos ponude i potražnje utjecao je dakako i na cijenu novca. Tako je ona u prosjeku bila za oko 66 posto viša no tjedan ranije, te je u prosjeku iznosila 2,96 posto. I u noćnom je trgovanju nedostajalo novca za podmirenje cjelokupno prijavljene potražnje. Tako je oko 43 posto potražnje ostalo nepodmireno. I ovdje je nepovoljan odnos ponude i potražnje podigao cijenu novca. U odnosu na tjedan ranije ona je u prosjeku bila za gotovo 3,5 puta ili 2,4 postotna boda veća, te je iznosila 3,39 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 16 kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 435 443 441 1.004.746 Podravka 144,50 149,70 146 367.468 Viktor Lenac 90 90 90 67.500 Zagrebačka banka O 1.695 1.730 1.700 884.520 Arenaturist 70 76 72 151.536 Atlantska plovidba 47 48,50 48,50 21.628 Hotel Inter-Continental 90 90 90 22.500 Istraturist 81,50 82 82 27.828 Karlovačka pivovara 385 390 385 534.069 Kraš 166 169,50 169,50 86.763 Našicecement 480 480 480 96.000 Privredna banka 135 150 150 979.128 Plava laguna 525 550 526,50 28.167 Riječka baanka 150 150 150 3.750 Riviera 150 166 150 783.114 Slavonska banka 700 700 700 4.200 Sunčani Hvar 38 38 38 5.700 Varteks 32 33 32 10.376 Zagrebačka banka C 1.075 1.075 1.075 1.075 PIF Dom 34,50 35,00 35,00 45.497 PIF Slavonski 16,01 16,01 16,01 16.170 PIF Središnji nacionalni 39,50 39,50 39,50 10.033 DAB-O-05CA* 107,00 108,00 107,65 19.739.870 24.902.906 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna, unatoč jednog radnog dana manje, promet u odnosu na tjedan ranije bio za oko 36 posto veći - 24,9 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (19,7 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je njih osam dobilo, a pet izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 90 kuna, porasla vrijednost dionice Slavonske banke. Slijedila ju je, s rastom cijene od 25 kuna, dionica Zagrebačke banke serije C. Značajnije je, 15 kuna, porasla cijena dionice Privredne banke. Dionica pak Kraša poskupila je 3,5, Sunčanog Hvara dvije, a Atlantske plovidbe 1,5 kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po jedne kune, našle su se dionice Plive i Podravke. Na vrijednosti su, 0,75 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Među gubitnicama pak najviše je, 23,5 kuna, potonula cijena dionice Plave lagune. Značajnije je, 16 kuna, pala cijena dionici Riviere. Dionica pak Arenaturista pojeftinila je tri, a Riječke banke jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od pola kune, našla se dionica Istraturista. U četvrtak 16. kolovoza uvrštene su u TN kotaciju burze i dionice šest PIF-ova, a trgovalo se dionicama Dom, Slavonskog te Središnjeg nacionalnog fonda. CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 14 bodova - na 986 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09. do 16. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Centropromet 110 110 110 26.840 Ericsson-Tesla 151,52 155 155 103.251 Jadranski naftovod 2.850 2.850 2.850 5.700 Jadroplov 43,40 43,40 43,40 848.166 Laguna Novigrad 155,20 160,50 160 88.640 Puris 120 120 120 7.200 Riadria banka 110 110 110 3.740 Var. štedionica kovanica 20 20 20 41.260 PIF Dom 34,00 35,00 35,00 721.753 PIF Expandia 33,01 33,60 33,50 198.851 PIF Pleter 16,01 16,50 16,50 37.789 PIF Slavonski 14,50 16,00 16,00 553.511 PIF Sunce 12,25 18,50 14,00 89.814 PIF Središnji nacionalni 39,25 39,90 39,90 3.132.247 PIF Velebit 33,05 34,00 33,91 287.538 RHMJ* 39,21 41,00 41,00 395.480 6.613.392 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna, u usporedbi s tjednom ranije, ostvaren puno (više od 5,5 puta) skromniji promet dionicama - 6,6 milijuna kuna. Najveći je dio prometa, više od 75 posto, ostvaren dionicama PIF-ova (pet milijuna kuna), a među njima najviše se trgovalo dionicama Središnjeg nacionalnog fonda (3,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među ovotjednim dobitnicama najviše je, 350 kuna ili 14 posto, porasla vrijednost dionice Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 60 kuna ili 120 posto, poskupila dionica Centroprometa iz Varaždina. Cijena pak dionice Purisa porasla je 9,5, a Ericsson-Tesle 4,47 kuna, dok je cijena dionice Jadroplova viša tek 20 lipa. I dionice svih sedam PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Sunca skuplja 1,7, Slavonskog fonda 1,5, a Dom fonda jednu kunu. Dionica pak fonda Velebit poskupila je 87, Expandia fonda 57, a fonda Pleter 54 lipe. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 40 lipa, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Tek jedna dionica našla se na listi gubitnica. Naime, cijena dionice Lagune iz Novigrada potonula je četiri kune. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna devet bodova - na 559 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 09. kolovoza 16. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.458,74 10.392,52 -0,63 Tokyo/Nikkei 12.163,67 11.515,02 -5,33 London/FTSE-100 5.476,60 5.389,80 -1,58 Frankfurt/DAX 30 5.614,51 5.361,92 -4,49 Posvemašnja nezainteresiranost, niz loših vijesti, posebno iz tehnološkog sektora te za ljetne mjesece uobičajeno slab promet obilježili su i ovaj tjedan na Wall Streetu. Gotovo cijeli tjedan prolazi u iščekivanje, a potom i "probavljanju" raznih statističkih pokazatelja, među kojima onih o inflaciji i cijenama industrijskih proizvoda, kao i u raznim tumačenjima o tome da li će ili neće neki od tih statističkih podataka uzrokovati sedmo ovogodišnje snižavanje kamatnih stopa. Iako je većina analitičara i trgovaca očekivala da će američko gospodarstvo u osmom mjesecu ove godine već početi pokazivai znakove oporavka, oni su izostali. Investitori u strahu da ne ulože u krive dionice uzrokuju slab promet, a američke kompanije nastavljaju objavljivati najlošija financijska izvješća u proteklom desetljeću. Naravno, u lošim izvješćima predvode tehnološke kompanije. A upravo ta izvješća jedan su od glavnih razloga pada vrijednosti Nasdaq Composite indeksa na najnižu razinu unazad više od četiri mjeseca. Pao je i službeni indeks najveće svjetske burze, Dow Jones, ali je promjena ipak manje drastična. Naime, on je u promatranom tjednu pao za 0,63 posto (66,22 boda) na 10.392 boda. Ovaj je tjedan bio najteži za tokijske investitore, koje osim američkih, brinu i domaće brige. Japanska središnja banka Bank of Japan (BoJ) iznenadila je ovog tjedna financijska tržišta svojom odlukom da nastavi sa popuštanjem svoje ionako "ultra-lagane" monetarne politike, u pokušaju da povuće ovo drugo po veličini gospodarstvo na svijetu s ruba recesije. Naime, odlučeno je da se odobri povećanje rezerve banaka, čime bi se trebala povećati kreditna sposobnost japanskih banaka, budući da statistika govori kako već 43 mjeseca zaredom u Japanu padaju iznosi odobrenih kredita. Nadalje, BoJ je povećao sa 400 na 600 milijardi jena iznos za koji će svaki mjesec na financijskim tržištima kupovati dugoročne državne obveznice (JGB), čime bi se trebala povećati njihova likvidnost. Nakon što je u ponedjeljak Nikkei dosegao najnižu razinu unazad 16 godina, danas je, na krilima oduševljenja odlukom BoJ-a, on je u utorak skočio za čak 440,39 boda, što je bio jedan od najvećih dnevnih postotnih porasta tog indeksa u ovoj godini. No, jačanje jena, odnosno negativne posljedica toga, posebno za japanske izvoznike, prevladalo je nad dobirm vjestima. Tako je tokijski Nikkei indeks ponovno pao na svoju najnižu razinu unazad 16 godina, odnsono sam je u promatranih sedam dana pao za 5,33 posto (648,65 bodova), i to na 11.515 bodova. "Najnezanimljivije", pak, bilo je na europskim burzama, koje su uglavnom vjerno pratile što se događa u Americi, pa i u Japanu, uz dodatak nekoliko, više-manje bitnih domaćih vijesti. Posljedice Bayerovog skandala oko povlačenja lijeka sa tržišta još uvijek se osječaju na tržištima. Zbog svega toga i dvije najveće europske burze ovaj tjedan bilježe pad svojih indeksa. Londosnki FTSe pao je za 1,58 posto, odnosno 86,80 bodova, na 5.389 bodova, dok je frankfurtski DAX izgubio čak 252,59 bodova (4,49 posto) te iznosi 5.361 bod. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 09. kolovoza 16. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,8859 0,9188 3,71 Euro/JPY 109,32 109,66 0,31 USD/JPY 123,42 119,36 -3,28 Euro je ovoga tjedna najveći dobitnik, ali ne svojom zaslugom. Naime, u odnosu na dolar euro je porastao za 3,71 posto, i to na najvišu razinu unazad pet mjeseca te trenutno stoji 0,9188 dolara. U odnosu na jen njegov je tečaj također porastao, ali za manjih 0,31 posto, i iznosi 109,66 jena. Dolar je pao i u odnosu na jen, i to za čak 3,28 posto, na 119,36 jena. Visok tečaj eura zabrinuo je analitičare, budući da bi on mogao ugroziti europske izvoznike, koji su dosad bilježili relativno povoljne rezultate na tržištima na kojima se plaća dolarom. Najnovije popuštanje monetarne politike u Japanu osjetilo se i na svjetskim deviznim tržištima, ali ne dovoljno značajno da bi oslabilo jen. Međutim, američka valuta nastavlja padati te dosiže svoje najniže razine unazad nekoliko mjeseci. Tako je u odnosu na švicarsaki franak (kao i euro) pao na najnižu razinu unazad pet mjeseci, u odnosu na britansku funtu unazad četiri mjeseca, a u odnosu na jen unazad dva mjeseca. Međutim, glasine govore kako japanska vlada nije zadovoljna jačanjem domaće valute te da bi se, ukoliko dolar padne ispod 117, ili čak na 114,50 jena, trebalo očekivati i intervenciju na deviznim tržištima. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 10. do 17. kolovoza 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 10. kolovoza 17. kolovoza u % Euro 1 7,2824 7,3911 1,49 DEM 1 3,7234 3,7790 1,49 USD 1 8,2296 8,0522 -2,15 GBP 1 11,6930 11,6874 -0,04 JPY 100 6,6652 6,7474 1,23 ATS 1 0,5292 0,5371 1,49 ITL 100 0,3761 0,3817 1,48 CHF 1 4,8369 4,8622 0,52 SIT 100 3,3219 3,3689 1,41 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke već četvti tjedan zaredom bilježi gubitke prema euru ali i većini ostalih europskih valuta. U tom je razdoblju, u odnosu na njemačku, kuna oslabia 3,66 posto. I japanski je jen u posljednja dva tjedna, u odnosu na kunu, ojačao 2,5 posto, dok je u tri tjedna tečaj švicarskog franka porastao 1,04 posto. Ovoga je pak tjedna kuna ojačala u odnosu na američki dolar čak 2,15, dok je britanska funta pojeftinila tek 0,04 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 450 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije smanjen na svega 94 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 59 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 49 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,553 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,428 kuna, uz kamatu od 5,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,519 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,20 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 77,55 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 43 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 35 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,842 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,454 kuna, uz kamatu od 6,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,769 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 62,86 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 55 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek deset milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,095 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,627 kunu, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,095 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,00 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,196 milijardi kuna. Od toga je 612,4 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,655 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,928 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 21. kolovoza. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 500 milijuna kuna. 8. Od 16. kolovoza nova novčanica od 20 kuna Od 16. kolovoza ove godine u optjecaj će biti puštena nova novčanica od 20 kuna, koja nosi datum izdanja 7. ožujka 2001., priopćeno je danas iz Hrvatske narodne banke Po dizajnerskim obilježjima nova se novčanica ne razlikuje od dosadašnje novčanice iste vrijednosti, koja nosi datum izdanja 31. listopada 1993., a koja i nadalje ostaje u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. Nova novčanica tiskana je na poboljšanoj pamučnoj osnovi i s dograđenim zaštitnim obilježjima, a nosi potpis sadašnjeg guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog. 9. Od 16. kolovoza u TN kotaciji Zagrebačke burze dionice šest PIF- ova Od četvrtka 16. kolovoza ove godine će u TN kotaciju Zagrebačke burze biti uvrštene dionice šest privatizacijskih investicijskih fondova (PIF), i to fondova Dom, Expandia, Pleter i Sunce te Središnjeg nacionalnog i Slavonskog fonda, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Riječ je redovnim dionicama na ime, a trgovina njima također će započeti danas. Dionice tih šest fondova tijekom 2000. godine uključene su u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA, napominju iz Zagrebačke burze. Dionicama Doma - fonda obiteljskog i poslovnog ulaganja, PIF d.d. iz Zagreba, trgovat će se pod burzovnim simbolom DOMF-R-A, a ukupno ih je izdano 8.112.159. Dionicama PIF-a Expandia fond d.d. iz Zagreba, kojih je izdano ukupno 3.991.708, trgovat će se pod burzovnim simbolom EXPF-R-A. Redovnih dionica PIF-a Pleter d.d. iz Varaždina izdano je ukupno 1.911.141, a njihov je burzovni simbol PLTR-R-A. SLPF-R-A burzovna je oznaka dionica Slavonskog PIF-a d.d. iz Osijeka. Tih je dionica izdano ukupno 3.346.418, dok je dionica Središnjeg nacionalnog fonda (SNF) - PIF d.d. iz Zagreba izdano 3.376.241. Trgovina tim dionica odvijat će se pod burzovnim oznakom SNF-R-A. Redovne dionice PIF-a Sunce d.d. iz Zagreba nose burzovni simbol SNCE-R-A, a izdano ih je ukupno 2.530.000. Nominalna vrijednost svih spomenutih dionica iznosi 100 kuna. Dionicama PIF-ova od 27. travnja 1999. godine do sada trgovalo se jedino na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV), gdje je samo njihovom prodajom lani ostvareno gotovo 100 milijuna kuna, odnosno nešto manje od 20 posto ukupnog prošlogodišnjeg prometa VTV-a. Na VTV-u se, osim dionicama spomenutih šest PIF-ova trguje i dionicama zagrebačkog PIF-a Velebit, koje nisu uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze. 10. VTV: Uvrštenje dionica PIF-ova na Zagrebačku burzu protivno zakonu o PIF-ovima Sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) ustvrdili su u četvrtak da je potez Zagrebačke burze o uvrštenju dionica šest privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) u "TN kotaciju" Zagrebačke burze protivan članku 24. Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima. Za uvrštenje dionica PIF-ova tim se zakonom predviđa jedino posebna "PIF kotacija", pa na VTV-u smatraju da se jedino u okviru navedene kotacije može trgovati dionicama PIF-ova. Stoga su i pozvali Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske "da poduzme potrebne mjere koje su u njenoj nadležnosti, pa i suspendiranje trgovanja dionicama PIF-ova u 'TN kotaciji' Zagrebačke burze, s obzirom da se krše navedene odredbe Zakona o PIF-ovima". Na VTV-u dodaju kako je tim činom doveden u pitanje kvalitetan nadzor i provedba odredbi Pravilnika o uvjetima uvrštenja dionica PIF-ova na VTV nad poslovanjem PIF-ova, budući da je došlo do disperzije trgovanja na dva mjesta. Ujedno, smatraju na VTV-u, "time je dovedena u pitanje i zaštita posebice malih dioničara PIF- ova". Iz Komisije za vrijednosne papire saznaje se da su primili prigovor VTV-a, ali o njemu još nije donesena nikakva odluka. Na Zagrebačkoj su burzi rekli samo kako se ne slažu sa stavom VTV-a, no da o daljnjim potezima neće govoriti do odluke Komisije. U TN kotaciji Zagrebačke burze nalaze se dionice pedesetak poduzeća, kojima se aktivno trguje ali te tvrtke nisu u obvezi objavljivati svoja financijska izvješća. Za razliku od TN kotacije, u "Kotaciji I" Zagrebačke burze su dionice četiri tvrtke koje su u stalnoj obvezi objavljivanja podataka o svom poslovanju. 11. Statistika Broj zaposlenih u lipnju porastao 0,6 posto - Ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je u lipnju ove godine bilo 1.335.595, što je 0,6 posto više nego u mjesecu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. Time se nastavlja rast zaposlenosti koji je zabilježen posljednjih mjeseci. Za isti postotak, 0,6 posto ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj povećan je i u svibnju i travnju. U pravnim je osobama u lipnju bilo zaposleno 1.040.211 osoba, što je 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Istodobno je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama porastao 1,6 posto, na 219.503 zaposlenih. Aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika u lipnju je pak bilo 75.881, što je za 0,6 posto manje nego u mjesecu prije. Usprkos zabilježenom (blagom povećanju) u zadnja tri mjeseca, podaci za prvo ovogodišnje polugodište pokazuju da je broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj još uvijek 2,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u lipnju je najveći porast zaposlenosti zabilježen u hotelima i restoranima za 11,2 posto (na 46.646) u odnosu na ovogodišnji svibanj, a za 4,3 posto u usporedbi s lipnjem prošle godine. Najveći broj zaposlenih evidentiran je u prerađivačkoj industriji, njih 248.203, što je 0,1 posto više nego u mjesecu ranije, ali i 3,7 posto manje nego u lipnju prošle godine. Slijedi trgovina na veliko i malo u kojoj je bilo zaposleno 151.205 osoba, 0,9 posto više nego u svibnju i tri posto manje nego u lanjskom lipnju. Prosječna osobna potrošnja po kućanstvu lani 58,613 kuna - Prosječna godišnja osobna potrošnja po anketiranom kućanstvu u Hrvatskoj - novčana i naturalna - lani je iznosila 58.613 kuna, od kojih je relativno najveći dio - gotovo trećina - otišla na hranu, a najmanje, ispod jedan posto za obrazovanje. A kada se hrani dodaju još troškovi stanovanja, proizlazi da te dvije elementarne grupe životnih potreba gotovo dostižu polovicu ukupne osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstava. Pokazuju to rezultati iz Ankete o potrošnji kućanstva koju Državni zavod za statistiku, u suradnji s županijskim statističkim uredima, provodi od 1998. godine na reprezentativnom uzorku kućanstava. U anketi za 2000. godinu bilo je obuhvaćeno 2.865 kućanstava i anketirano je 8.151 osoba. Ipak, udio izdataka za hranu u ukupnoj osobnoj potrošnji kućanstava u Hrvatskoj posljednjih se godina smanjuje. Tako je u 1998. na hranu i bezalkoholna pića otpadalo 38,17 posto ukupne potrošnje, u 1999. godini 37,85 posto, dok se u 2000. taj udio smanjio za oko 5 postotnih poena - na 32,15 posto. Sljedeću grupu najzastupljenijih izdataka čini stanovanje i potrošnja energenata a troškovi za te namjene rastu kontinuirano od 1998. kada su iznosili 10,81 posto na 13,33 posto od ukupne osobne potrošnje kućanstva u prošloj godini. Tek malo manji udio imaju troškovi prijevoza - 12,2 posto u prošloj godini, i povećan je za 1,22 postotnih bodova u odnosu na 1999. dok je u 1998. prijevoz (koji uključuje troškove automobila, goriva, kao i izdatke za javni prijevoz) iznosio 13,42 posto ukupne osobne potrošnje. Udio izdataka za odjeću i obuću ima pak trend rasta - i to od 6,27 posto u 1998. na 7,47 posto u 1999. do 10 posto u prošloj godini. Sve ostale od 12 grupa osnovnih proizvoda i usluga koja kućanstva koriste za podmirivanje životnih potreba, imaju udio osjetno manji od 10 posto. U skupinu s udjelom od 5 do 8 posto ulaze izdaci za ostala dobra i usluge (koji uključuju osobnu njegu, socijalnu skrb, kupovinu osobnih predmeta, osiguranje i financijske usluge te veće svečanosti) sa prošlogodišnjih 7,47 posto. Tu je i grupa izdataka za rekreaciju i kulturu čiji se udio ipak polako povećava - sa 5,1 posto u 1998. na 6,7 posto u prošloj godini. U tu skupinu mogli bi se još uključiti i pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje čiji je udio u 2000. iznosio neznatno ispod 5 posto. Preostale grupe osobne potrošnje imaju udjele manje od 5 posto - primjerice alkoholna pića i duhan 3,89 posto, ugostiteljske usluge 3,68 posto, komunikacije 2,76 posto, zdravstvo 2 posto. Izdvajaju se, po svojoj niskoj razini, izdaci za obrazovanje čiji je udio u osobnoj potrošnji kućanstva manji od jedan posto (0,7 posto ili 431 kuna). Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu u 2000. od 58.613 kuna bila je za 6,2 tisuće kuna veća od one iz ankete za 1999. godinu. Statističari iskazuju i kategoriju ukupno upotrebljenih sredstva kućanstva koja uz osobnu potrošnju uključuje i vrijednost štednje, otplate zajmova i kredita sa kamatom te investicije u stan, kuću i imanje. Po podacima ankete prosječna ukupno upotrebljena sredstva po kućanstvu u 2000. iznosila su 68.754 kune, prema 57.929 kuna u 1999. i 62.179 kuna u 1998. godini. U strukturi ukupno upotrebljenih sredstva prošle godine sa više od 85 posto zastupljena je osoba potrošnja, na štednju otpada 3,47 posto, otplatu zajmova 3,12 posto te investicije u kuću, stan i imanje 8,16 posto. Osobna potrošnja, kao najznačajniji dio ukupno upotrebljenih sredstva, napominju statističari, najrealniji je iskaz stvarne potrošnje, a čine je dvije kategorije - novčana potrošnja te naturalna potrošnja koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu. Pritom je novčana potrošnja dominatna u osobnoj potrošnji ali i u ukupnim upotrebljenim sredstvima kućanstva, na nju otpada više od 94 posto osobne potrošnje ili više od 80 posto ukupnih upotrebljenih sredstva. Relativno mali udio naturalne potrošnje, po ocjeni analitičara Državnog zavoda za statistiku, može biti u vezi s migracijskim kretanjima stanovništva koje se odvija prema napuštanju sela a time i smanjenja poljoprivrednih aktivnosti stanovništva. Hrvatska izravna ulaganja u inozemstvu 413 milijuna dolara - Izravna ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u razdoblju od 1993. do ožujka ove godine iznosila su 413 milijuna dolara, od čega se više od dvije trećine odnosi samo na dvije zemlje - Poljsku - oko 39 posto, i Bosnu i Hercegovinu nešto više od 28 posto. Od ukupnog iznosa, oko 380 milijuna čine vlasnička ulaganja, a po podacima Hrvatske narodne banke, daleko najveći udio izravnih vlasničkih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo, gotovo polovica ili točnije 46 posto, usmjerena je u proizvodnju farmaceutskih pripravaka. Nešto više od 10 posto ukupnog iznosa izravnih vlasničkih ulaganja odnosi se na područje telekomunikacija, a slijede sa udjelom od 6,8 posto ostalo novčarsko posredovanje, sa po 6,5 posto proizvodnja namještaja te pomorski i obalni prijevoz. Gledajući po godinama, po veličini ulaganja izdvaja se 1997. kada su izravna vlasnička ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo iznosila 171 milijun dolara, te potom 1998. sa 76 milijuna USD, da bi uslijedilo smanjivanja na 43 milijuna u 1999. te oko 26 milijuna USD u prošloj godini. U prva tri mjeseca ove godine ukupna ulaganja hrvatskih poslovnih subjekata u inozemstvo iznose oko 6,3 milijuna dolara, od čega su 42 posto vlasnička ulaganja. Među zemljama u koje su još usmjerena (značajnija) ulaganja hrvatskih tvrtki su Slovenija, na koju se odnosi 8,4 posto od ukupnog iznosa, Makedonija sa 3,2 posto. Tu su još i neke zemlje poznate i kao "porezne oaze" - Antigva i Barbuda sa udjelom od 3,3 posto, Sveti Vincent i Grenadini 2,8 posto, Panama 2,3 posto i dr.