ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Ekonomski savjet pri Hrvatskoj udruzi poslodavca ocjenjuje da problemi u javnom sektoru u posljednje vrijeme sve više izlaze na vidjelo u obliku rastućeg fiskalnog deficita i povećanja javnog
duga.
ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Ekonomski savjet pri Hrvatskoj udruzi
poslodavca ocjenjuje da problemi u javnom sektoru u posljednje
vrijeme sve više izlaze na vidjelo u obliku rastućeg fiskalnog
deficita i povećanja javnog duga.#L#
U mjesečniku Ekonomski monitor za srpanj, kojeg potpisuje svih pet
članova Savjeta Amina Ahec-Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko
Miljenović Danijel Nestić i Maja Vehovec, naglašava se kako
uređivanje javnih financija na način da one pruže potporu
gospodarskom rastu i prestanu biti generator nestabilnosti,
postaje prioritet Vladine ekonomske politike.
Usporedba veličine javnih prihoda i rashoda s drugim tranzicijskim
zemljama srednje i istočne Europe može otkriti neke probleme u
Hrvatskoj i sugerirati poželjne pravce djelovanja. Veličina
ukupnih javnih prihoda (kao udjela u BDP-u) u Hrvatskoj je znatno
viša nego u drugim tranzicijskim zemljama. Pri tom su i porezni
prihodi znatno iznad prosjeka regije. A udio poreznih prihoda u
BDP-u odličan je pokazatelj ukupnog poreznog opterećenja
gospodarstva. Visoko porezno opterećenje ukazuje da se održiva
konsolidacija javnih financija ne može voditi daljnjim povećanjem
poreznih prihoda već prije svega smanjenjem rashoda. Jedini
izuzeci mogu biti izjednačavanje poreznog tretmana različitih
izvora dohodaka i efikasnija naplata poreza i doprinosa kroz sustav
državne riznice. Opasnost povećanja ukupnog poreznog tereta
postoji prilikom provođenja fiskalne decentralizacije, pa članovi
Savjeta preporučuju pozorno motrenje ponašanja lokalnih vlasti.
Ukupni rashodi opće države su u Hrvatskoj viši od 50 posto BDP-a,
dok je, po podacima Svjetske banke, prosjek drugih tranzicijskih
zemalja oko 40 posto. Iznadprosječno mnogo troši se za plaće
zaposlenika u javnom sektoru. S obzirom na činjenicu da zaposlenost
u civilnom dijelu javnog sektora (bez vojske i policije) prema
međunarodnim usporedbama nije posebno visoka, proizlazi da su
razlozi visokih izdataka za plaće u razmjerno visokim prosječnim
plaćama u javnom sektoru (u odnosu na BDP), te relativno visoka
zaposlenost u vojsci i policiji, ocjenuje se u Ekonomskom monitoru.
Stoga će, zaključuje se, konsolidacija javnog sektora morati ići u
smjeru restriktivnije politike plaća za javne službenike i
namještenike i u smjeru smanjivanja zaposlenosti u segmentima
države gdje postoji višak zaposlenih.
Hrvatska ima i razmjeno visoke tekuće transfere - tj. izdatke po
osnovi različitih socijalnih prava, od mirovina i bolovanja do
različitih socijalnih naknada i doplataka. To ukazuje da će se
konsolidacija fiskalnog sektora morati voditi paralelno s reformom
sustava socijalne zaštite. Rastući udio transfera ukazuje na
hitnost poduzimanja odgovarajućih mjera.
Komparativno niski izdaci za kamate ukazuju da Hrvatska trenutno
nije prezadužena zemlja, no rast njihovog udjela u BDP-u u
posljednjih nekoliko godina ukazuje da bi se i taj problem mogao
pojaviti ukoliko se ubrzano ne krene u konsolidaciju javnih
financija, upozoravaju članovi Ekonomskog savjeta HUP-a.
(Hina) db ds